Blog Rig 226

Sikhlovipe Multikulturaki edukacija, Kulturaki edukacija thaj komunikacijako sikhlovipe e bukarnensar tar anglal sikhlovni 8-mi April

Општина Шуто Оризари за прв во просториите на локалната самоуправа организира работилница наменета за вработените од детската  градинка ,,8 -ми Април”, на тема ,, Мултикултурна едукација, културна медијација и комуникациски вештини”. Обучувач на работилницата е г-дин Срџан Амет кој има долгогодишно искуство и компетенции во испорачување на обуки за институционален, организациски развој и менаџмент. Воедно, на работилницата се обрати Претседателот на совет на Општина Шуто Оризари, г-ѓа Фатима Османовска, која во своето излагање напомена општината го поддржува работењето на градинката и е отворена за понатамошна соработка. Обуката започна со вовед во мултикултурно образование и интер-културна комуникација, бариери во интер-културна комуникација, улога и цели во интеркултурното образование. Тренингот заврши со насоки за стекнување на клучни компетенции за воспитувачи, негувателки и наставници и со конкретни насоки и модели на интеркултурна комуникација.

Komuna Šuto Orizari jek fori ano thana e komunake  ikherga bukarno sikhlovipe e bukarnenge  tar čhavorikani  anglal sikhlovni 8-to April ani tema- Multikulturaki edukacija, kulturaki  medijacija thaj komunikacijake sikhlovipa.

Sikhlovibasko sikhlovutno rajo-  Srgan Ameti savo isile bute beršengo bukarno nakhlo vakti  ano kompetencie tar asavke sikhlovina ano institucionalnikano , organizacijako buvlaripe thaj menađmenti.

Ani akaj bukarni sikhlovin kerga lafi thaj i rajni Fatima Osmanovska, savi sikavga i ikherin e komunaki baš o dende aktiviteti tar i gradinka 8-to April vakeribnaja  o buti keriba ačovela i ponodorig puterdo kana ka trebel olenge dumo tar komuna.

Akava sikhlovipe agorkerga odoleja  so resarge  đji o phanle kompetencie sar sikhle, neguvatelke thaj sikhlovutne lejbaja siguritetna  rige  thaj modeloja tar interkulturna komunikacie.

Hazri kerga: Erđan M-Roma Press

 

 

 

4-to Nacionalnikani platforma baš integracija e Romengi đi 2020

Националната платформа за интеграција на Ромите 2020 во Србија, организирана од Координативното тело за набудување на стратегијата за социјално вклучување 2016-2025 и Тимот на проектните активности на Советот за регионална соработка, се одржа во палатата на Србија во Белград. На состанокот беа присутни претставници на Владата на Република Србија, меѓународни организации и домашни невладини организации.

Nacionalnikani platforma baš integracija  e Romengiri 2020 ani Srbija, ikherdi tar  Kordinativnikano bedeni  baš dikhlaripe e strategijako hem socijalanikano lejbe than  e Romengo, tavdipnaja tar 2016 đi 2020, ko barabutnipe e Konsileja  tar regionalikano khedipe sineolen khedipe ani palata e Srbijako ano Belgrad.

Ano akava khedipe  lele than  pretstavnikoja  tar Rađji Srbijaki,  maškarđianeskere organizacie  thaj kherutne  birađjakere organizacija.

O lav keribe tavdinga  baš i ponodorutni buti tar o lende aktivitetija  thaj dikhipe tar đji akanutne resarede rezultatoja pal olengiri buti,  numa  thaj e avutne beršengo aktiviteti savo kamlapes te lelpes poserioznikano ano vasta thaj te anelpes po lačhipe e Romenge ano standardi đjivdipnasko ani Srbija.

Hazri kerga: Nedmedin A-Roma Press

 

 

Pali o baro tinanipe tar 5,4 digroja ani Albanija pal odova sas potikore panda 340

Многу луѓе во главниот град на Албанија, Тирана и во Драч не смееле да се вратат во нивните домови поради бројните дополнителни потреси кои уследија по земјотресот од 5, 4 степени во кој беа повредени над 100 луѓе, а стотина згради биле уништени. Инспекторите вчера ги проценуваа оштетените градби. На некои жители на Тирана им било кажано воопшто да не се враќаат во своите станови кои беа проценети за небезбедни. Премиерот Еди Рама изјави дека добил повици од неговите европски колеги кои му понудиле помош. Високата претставничка на ЕУ, Федерика Могерини, изрази солидарност со албанскиот премиер Еди Рама за серијата земјотреси. Могерини исто така ја истакна подготвеноста на Европската унија да понуди помош, вклучително и преку Механизмот за цивилна заштита и посака брзо закрепнување на повредените.

But manuša  ani šerutni dis tar Albanija, Tirana thaj Drač na delpes olenge sas šajimos  te iranenpes ano pumare khera  baš  pobuter  doperde  tinanipa  save reslile  pali o baro tinanipa savo ikherga tar 5,4 digroja pal odova resarga serija panda 340 avera potikore tinanipa,  maškar ano akava tinanipa sas kuvde pobuter tar 100 manuša,  aso kerdilo tahj but baro materijalnikano bilačipe ano khera, binala, vordona thaj aver.

Ani Tirana buteder dizutnenge vakerdilo hč te na iranenpes ano pumare khera sostar so nane olenge šukar arakavimos sostar šhaj te peren. Premieri e Albanijako Edi Rama vakerga sine olen telefonsko lav keribe tar sa pere Evropake kolege save  dena ole vas thaj dumo  barabutne te nakhaven akaja na mangli bi bah.

Uči legarutni  tar EU –Federika Mogerini, sikavga poro fuhalipe thaj  solidariiripe e Albanijake premiereja  Edi Rma  baš akala but tinanipa save resarge ani akaja raštra, bari materijalnikani bi bah.

Ano jekh  sikavga  prekal akaja phuv  Evropak hazrluko  te dell ola dumo tar akava phuvjako bilačipe,  lejbaja than maj but  prekal o Mehanizmoja  baš civilnikano  arakhipe thaj mangela sigo iranipe  o normaliziiribe tar kuvde manuša tar i serija tinanipa savo resarga ani Albanija.

Hazri kerga: Roma Press

 

 

Bari bi bah ano Vrane-Mulo jek manuš, aso avera nakhle bedeniskere kuvibnaja

Тешка сообраќајна несреќа се случи викендов на автопатот кај село Бресница, недалеку од Врање. Токму таму животот го изгубило едно лице. а тројца биле повредени. Како што пренесоа дел од медиумите во региониот, загинатиот починал во болница по здобиените повреди а повредените се згрижени во здравствениот центар во Врање.Неофицијалните информации велат дека во несреќата учествувале и Македонци. Наводно, во судирот меѓу две возила, едното било управувао од Македонски граѓани кои се враќале од Холандија а автомобилот со кој патувале тукушто го купиле. Второто возило било со холандски таблички, каде, според неофицијални информации имало граѓани со македонска националност. Во несреќата учествувале „голф“ о регистарски таблички од Бујановац и патничко возило „волво“ со странски регистарски таблици.

Phari  soobrakaeski bibah resarga ano vikendi  tomofilenge dromaripnaste ano  gav Bresnica na but dur tar Vranje.

Ano akava than našavga poro đjivdipe jek manuš, thaj odova  đji kaj lingarena ole sas đji o hospitali ano Vrane.

Aso akaja bi bah naoficijalno vakerlapes  so lele than thaj tomofili tar Makedonco kaske so vakerna ov nakhla salde bedeniskere kuvibnaja.

Sar  so  vakerlapes  naoficijalno – jekh vordon tar Holandija  avimo  prekal akava drumo paldela ole sas šoferi makedonco, thaj odova vordon savo akana sigo kinge ole tar holandija.  O vordon sas holandijake tablensar thaj ole dromarinelale makedonco  savo nakla  ani akaja bi bah salde kuvibnaja.

Ano kuvibe kuvgepes e vordona  golf-Srbijake tablensar,  Aso o dujto Volvo-Holandijake tablensar.

Hazri kerga: Roma Press

 

 

Thablola o Romano atari-Polatski pat Kocani

До нашата информартивна редакција пристигна информација дека во моментот избувна голем пожар во населено место Полатски пат во Кочани. Во близина на огнената стихија се наоѓаат 10 ромски куќи,според првичните информации една куќа  веќе е изгорена. Поради непрооден пат пристапот на пожарната едница до огнената стихија немаат можност за интервенирање. Самите жители на ова место се бораат со изгазнување на пожарот.

Đi amari informativno redakcija reslja maj nevi informacija savi astarga bari bi bah tar baro jagalipe ano dizutnengo than anavkerdo Polatski pat ko Kočani.

Ko pašipe taro akava baro jagalipe araklargovena 10 romane khera, aso o vakeribe tar jekto informacije jek kher tar adala 10 Romane khera tano astardo thaj thardo.

Baš o na muklo šartijalo drumo nane saipa e bukarnen tar mujal jagalipaski služba te resaren đi ano than thaj te kjeren intervencija.

E korkoro dizutne ano akava momenti bare takateja dena pestar sa te shaj ola korkoro te čhinaven o jagalipe thaj rodena dumo sakonestar koj šaj te iklol lenge ano anglalipe.

Thablola o Romano atari-Polatski pat Kocani

До нашата информартивна редакција пристигна информација дека во моментот избувна голем пожар во населено место Полатски пат во Кочани. Во близина на огнената стихија се наоѓаат 10 ромски куќи,според првичните информации една куќа  веќе е изгорена. Поради непрооден пат пристапот на пожарната едница до огнената стихија немаат можност за интервенирање. Самите жители на ова место се бораат со изгазнување на пожарот.

Dzi amari informativno redakcija reslja maj nevi informacija savi astarga bari bi bah tar baro jagalipe ano dizutnengo than anavkerdo Polatski pat ko Kocani.

Ko pasipe taro akava baro jagalipe araklargovena 10 romane khera,aso o vakeribe tar jekto informacije jek kher tar adala 10 romane khera tano astardo thaj thardo.

Bash o na muklo shartijalo drumo nane saipa e bukarnen tar mujal jagalipaski sluzba te resaren dzi ano than thaj te kjeren intervencija.

E korkoro dizutne ano akava momenti bare takateja dena pestar sa te shaj ola korkoro te chinaven o jagalipe thaj rodena dumo sakonestar koj shaj te iklol lenge ano anglalipe.

Hazri kerga:Nedmedin A.-Roma Press

 

Baro phuvjako tinanipe

Силен земјотрес почуствуван и во Македонија, Земјотрес со јачина од 5.8 степени според рихтеровата скала нешто по 16 часот ја стресе соседна албанија. Според укажаните податоци од европската сеизмичка организација, земјотресот бил на длабоцина од 10 км. Потресот исто така го почуствуваа и ги вознемири жителите ма Македонија и Црна Гора

Baro phuvjako tinanipe ani Makedonija avimo tari Albanija.

Aso o takati leskoro legarela sas 5.8 digrija vakerdo tare rihtovakoro basamako savo astarga  palo 16 o ari  ki pašutni Albanija.

Sar so vakerna e informacie  tar evropako  seizmičko organizacija, aso o tinanipe  sas ano horipe tar 10 km. O Tinanipe e manuša vakerna reslo vi ani Makeodnija thaj Crna Gora.

Hazri kerga:Nedmedin A-Roma Press

 

 

IRIZ- Parapravno kancelarija avdive nišankerga o lende rezultati tar olengoro buthi kheripe..dikhen Video

Avdive ko thana e komunakere Šuto Orizari, i birađzakiri organizacija IRIZ organiziringja agorutni čipota baš o proekti ” Khediba stredstvija bašho ikeriba ko pire e parapravno kancalirajkoro”.

Ki akaja manifrstacija lafi kergje o Rajo Amet Jashar – Prezidenti ano IRIZ, i rajni Melisa Memish – fascilitatori ko IRIZ, o rajo Fadil Dzemaili Koordinatori ko IRIZ, thaj i rajni Fatima Osmanovska- Prezidenti ko Konsili e Komunakoro Šuto Orizari sar aso misafiri ano avdisutni čipota lela than thaj i rajni Hristina Dimchevska – Sikavutni tari Fondacija Pravdo Sasuitnipa Makedonija.

Ki agorutni čipota kergjape lafi bašo o čane thaj o legariba e khedime strestvongoro sar kotor taro proekti, lafi ki tema
“Socijalno otchetnost thaj nijamutno zojrakeriba e dizutnegoro ki komuna Shuto Orizari” sar thaj lafi telal ki tema ” Incijativa baš o institucionaliziriba e parapravno arkakoro”.

Ko agor o Iriz ki maškarbutikerin e lokalno mediumeja ROMAPRESS prekal video materiali prezentiringe trin egzamplija tari komuna Šuto Orizari kola so prekal i parapravno arka e IRIZeskiri agorkergepe pozitivno olengere nijamutne problemija.

Dikhen o video..

Hazri kerga: Timi Roma Press

Tribina ikherdi ani Bitola ,,Kher baš o Rom”

Avdive ano pervazija e proekteske  taro NRC thaj Bela Kula ikeergapes tribina dizutnensar tar Bitola ki mangin te vakeren olenge po buvle sar sbako Rom valani te resel đi Kher.
Ano akava kedipe  o aviba e dizutnengo sine but baro thaj legarela sas taro 100 đji 130 dizutne.
Hazri kerga: Roma Press

Nevutnipa ano Španijake sikhlovne- Sikhlovelapes Historija e Romengi

Кога се разговара за интеграцијата на Ромите во Европа, Шпанија често се наведува како позитивен пример и модел за останатите европски земји. Со најголемо ромско население во Западна Европа – приближно 750,000 Роми – Шпанија, преку неколку иницијативи на владата, се соочи со задачата за социјално вклучување и подобрување на квалитетот на животот на Ромите. Според  Миниоритијригхтс.орг,  шпанската влада е за периодот 2012-2020 година, усвои Национална стратегија за вклучување на Ромите со цел подобро координација помеѓу централната власт и автономните региони во исполнувањето на оваа задача. Претходно, преку Програмата за развој на Ромите, Шпанската Комисија за образование започна неколку образовни иницијативи кои се фокусираат на интеркултурни програми во основните училишта и, во автономни области, вработувањето на учениците Роми на возраст над 16 години е директно поддржано преку програми за промовирање на разни работни места и бројни обуки.

Kana kerlapes lafi  baš integracija e Romengiri  ani Evropa,  Španija sakanutne  vakerlapes sar  pozitivnikano primeri  thaj modelo  tar o okola avera raštre Evropake phuvja .

Tar maj baro đjenipa  ani Purabali Evropa-paše 750.000 Roma đjivdinena ani Španija, thaj prekal inicijativa e Španijake Rađjako,  arakenapes pere bukjaja te kerel lačharipe  thaj kvalitetnikano đjivdipe e Romane kedinako.

Sar s vakerlapes prekal o  Minorityrights.org,  Španijaki  rađji  ano vakti 2012-2020 berš, anga Nacionalnikani Strategija baš lejbe than tar Roma  ani koordinacija  maškar  centralnikano rađjalipe thaj avtonomnikane regionoja  ko pheripe  tar akala dajatve (zadače).

Anglal  odova prekal programa  buvlaribnaske o sa đjandipe e Romengoro,  Španijaki Komisija  baš edukacija  tavdinga nekobor incijativensar  savensar ka keren fokusiribe  tar interkultuirake programe ano fundavne sikhlovne, ano avtonomnikane oblastija , kerena bukarnipe e čavenge kana resarena 16 berša thaj direktno ikerenapes  prekal i programa  tar promoviribe  buteder umalengo tar bukarne thana hem kerlapes olenge but obuke anglal sikhlovipe.

 

Hazri kerga Erdan M-Roma Press-Phraliphen

 

 

 

 

- Reklam -

KOLUMNE