Blog Rig 331

Gruevski ko poro profile hramimo o vov arakgalovela ki Ungarija

Поранешниот премиер попладнево се јави преку својот Фејсбук профил со тврдење дека избегал во Будимпешта, каде бара политички азил од унгарските власти.

O čirutno premieiri tari Makedonija  pali o baro aktiviteti thaj baro interes te đjanelpes kote araklagvela, soske  nane dostapno e policijake bukarnenge, prekal poro fb profili  informiringa  so vov našla  thaj araklagovela ki Budimpešta.

Ki piri akharin vakerga o sakana ka legarel e Makedonija ko ilo, numa akala palune  dive sasale upral leste phare yorale lafija bilačipaske te kerelpes upral leste thaj leskkri familija  thaj bašo sa odova sijum ki Ungarija thaj rodava Azili.

Studentya kotar o Roma Verzitas Kosovo, organizinde hramipe 05 Novembro Mashkarthemutno Dive vash vastipe e Romana čhibyako ano sa Sumnal.

Ijuna rakayate  o Studentya e Romane, Ashkalyune thay Egipqanyune  komunitetyenge, organizine yek prezentipe vash o hramipe e Romana Qhibyako dive e Sumdalako kova startingya te festingyol kotar o bersh 2015 ani Repoblika e Hervaskaki.

Pe akava hramipe lele kotor o studentya ,politikake subyektya , reprezentya kotar o OSBE, preprezentya e NGO Organizacienge thay dizune e romane komuniteteske.

O manifestipe sherdingya e romana himna jelem,jelem, kote pe angluno lafipe ulo  kotar o direktori e NGO organiazaciako Roma Versitas Kosovo, Avni Mustava, kote mangla naysipe sa e misafiryenge thay kergya nays e studentyenge kay lele korkoro iniciativa vash te hraminen akava mahatno dive vashg o roma.

Palo akava o Denur Paqaku , studenti ani krang  Politikaki Skenciako, vakergya vash o historiati e romengo thay e romana qhibyako ,o flago thay o diyalektya kola vastingyona may buderi kotar o roma ano Sumbal.

O lafipe lela ini o veteran e zhurnalistikako Orhan Galush, kola sine prezentyuno thay bare emociyenda vakergya kay ; “akava so kerena tumen qaqipeya manglape te na bistargyol niyek ver feri so but hari jene janena kay e romani qhib sila mashkarthemutno hramipe e divesko kotar o UNESKO”.

O programi sherdingya ini e yavere reprezentyenca kotar o albanyuno komuniteti kova drabarde romane poeziye thay ayek alo ji pe agor e hramipasko kvash akava dive .

Jene kola organizinde akava hramipe e divesko vash vastipe e romana qhibyako ano Sumbal sine :Sylejmane Elshani ,Edis galushi, Denis Galushi, Nuhi Morina,Denur Paqaku, Sabina Berisha ,Elfrida thay Evgina Kallo,Furkan Ago , Shenoll Qylangji thay aver.

 

Tramvaj iklilo taro šine ko Belgrad – jek manuš mulo aso pobuetr tane kuvde

Едно  лице загина а 6 се повредени во тешка сообраќајна несреќа во Белград. Според првичините информации несреќата ја предизвикал автомобил кој поминал на црвено и удрил во трамвај, при што трамвајот излетал од шините, удрил во дрво, усмртил пешак и запрел со удар во зграда.

Возачот на автомобилот и возачот на  трамвајот се тешко повредени.Четворица патници од трамвајот поминале со полесно повреди.

Jek manuš mulo  aso šov olendar tane kuvde  ki phari sobrakajnikani bibah  ko Belgrad.

Sar so vakerena o jekta informacie  sa akaja bi bah tavdinga taro tomofili Dačia  savo nakla ko lolo  signali taro semafori  thaj kuvga direktno ko Tramvaj,  thaj taro odova direktno kuvibe ko  tramvaj ov  sas ikavdo taro sastrune šine prekal saveste o tramvaj kerela soobrakaj-dromaribe.

Kana o dakiko tari akaja bibah thaj kuvibe e tramvajeskkro ov kuvela ki jek binal thaj ko manuš savo ađjikerela sas nakhibe e dromeske ki aver rig, kuvela e manuše thaj o manuš merela ko than.O Šoferija save  paldena o tomofili  thaj o tramvaj  tane ko pharo kuvibe, aso štar manuša save araklisalile ko tranvaj nakhela polokhe kuvibnaja.

Baši akaja čipota  savi resarga javinate tavdela o rodlaripe e policijako  thaj  o maj čačuno čhane arakibaske tari akaja bi bah savi resarga ko Belgrad-Srbija.

 

 

 

Rodlaripe pali o čirutno premieri Makedonijako Nikola Gruevski

„Полицијата не го најде Груевски дома“, „Како течеше акцијата на Алфите за приведување на Груевски“, „Груевски се крие во седиштето на ВМРО-ДПМНЕ или избегал од државата?“- Ова се дел од насловите на медиумите на хунтата кои помпезно со камери го имаат „запоседнато“ влезот во зградата на екс премиерот Никола Груевски и вршеа директен пренос од акцијата на МВР, како и од седиштето на партијата ВМРО-ДПМНЕ каде полицијата се упати вечерва.

Policija, na arakla e Gruevske khere, sar tavdela sas I akcija  taro Alfe  panlaribaske e Gruevske, Gruevski  garavalepes ki bešin taro VMRO DPMNE  ja palem našla tari raštra , sa si akala o anglal šerutne vakerina ko sa e medie  save aktivno tane  anglal ki binal ko kher leske, anglal ko panlipe thaj ki bešin taro VMRO DPMNE .

Doperelapes o pučhipe kotar đjanena o medie  ko kobor o ari  ka ovel legardi I akcija taro MVR, thaj te araklagoven ko than e akcijake, akala pučbna ačovena puterde,  ja palem tare policijakere informacie kohoni kerela blef e mediensar.

O informacie  tari bešin  taro VMRO DPMNE  ko eratutne rakatutne  arija ikerge pres konferencija anglal  I bešin thaj sas lesngoro stavi akava so kerelapes  tano politikani hajka thaj  so kerena pretres policijakere bukarne  anglal ko kuvibe thaj iklovibe tari bešin taro VMRO DPMNE  na đjanaja valani te asa baši asavki čipota jail te rova.

Amen ake akatar daja tumen informacija  ako o MVR isile informacije  baši o Gruevski so araklagovela ko akava than tadani neka len  nalogi baši kontrola thaj te kuven andre hem te keren rodlaripe.

Avdisutne diveseske panda nane informacie  araklagovela  jail na o than e bešibnaskkro taro čirutno premeri Makedonijako Nikola Gruevski.

 

 

 

 

O Roma taro Šeker mahala ko Plovdiv protestirinena: Te na arakhle amenge khera ka avav anglal o Parlamento thaj ka thara gume vordonengere

 

Поради неодамна превземената акција од страна на локалната власт за рушење на неколку ромски домови во населбата „Шеќер маало„ во Пловдив Неколку илегални куќи во “Шеќер маало” во Пловдив, каде беа повикани и поголем број на полицијска асистенција поради тензии помеѓу локалнмото ромско население.
Нелегалните градби во ова ромско маало се околу 20 куќи.

Sebepi akana sig lendi akcia taro lokalno legaripa peraviba khera Romengere  ki romani Šeker mahala ko Plovdiv, bašho nekobor nalegalno khera  khi “Šeker mahala”  ko Plovdiv sine akharde majbaro numero taro policiakere asistentia sebepi o tenzie maškar o Roma ki mahala.

O nalegalno khera  ki akaja Romani mahala si paše 29 khera. Ola si kerde  Ki lokacia ko nekanutno kanala so sine učhardo angleder 10 berša.

Ko olengere thana kergje akala khera. Askana trubul rekonstrukcia te šaj o pani nakhel taro o kanali thaj amen lelem akcia te eliminirina akala khera, vakergja e dizjakoro šerutno akale lokaciake.

Sebepi akava lendo akti taro lokalno legaripa majbaro kotor taro o Roma sikaven piro revolto thaj anglal o mediumia vakergje: ” Dži kote o lokalno legaripa na arkahel adekvatno alternativa kote šaj te dža, amen ka ikljova anglal o Parlamento te protestirina Ko šatoria thaj ka thara gume”, vakergja jekh taro Roma so protestirinena ko Plovdiv.

Pobuter taro lendo linko: https://news.plovdiv24.bg/822037.html

 

 

 

 

 

Roma fest 2018 – Makedonska opera i balet MOB 16 noemvri 2018

Ki organizacija taro Romano Ilo taro Skopje ikerelape Roma fest 2018 ko makedonijakoro opera thaj balet MOB ko 16 noemvri 2018. Ko Akava than shaj te diken kulturakiri muikano koncerti tari romani purani gili,   e motoja te irana i purani amari tradicija.

Akava bersh o festivali ka ovel ulavde programa ja odoleja so ka len than upreder 20 romane muzicarija save so ka basalen unikatno koncertno živo muzika telo vas taro Maestro Huso Eminovič thaj leskoro khedimo orkestar taro nekobor grupe sar Cherkezi band, chalgii, pleh orkestar Bregovic taro Radovish, thaj ulavde muyzcarija save so ka barvaren i muzikairi izvedba sar soj Ivan Eminovič  ki klavijatura thaj Burhan Jashar ki Grnata, sar thaj javera dzene.

Ko giljajbaskoro kotor ka len than Ernest Ibraimovic, Silvi band, Blagica Pavlovska, Mia Mustafa, Shadan Sakip, Alen Ramčevski, thaj javera.

Dzikote i scena ka ovel ukrasimi e KUD taro Prilep savo so ka kelel o legendarno oro Kovachko.

Sasti scena ka ovel kerdi ko romano ambienti kochija, romane bajrakija, trkalo itn

I manifestacija si kotor taro Festivali taro Romano ilo savo kerela akava bersh 20 bersh Jubilej tari organizacija savi isila but sukcesija ko vazdibe i romani kultura, indetitet thaj tradicija ko nakle bersha.

Ko kher e kulturake ko Zaječar ki mahala Kotlujevac ikergjape avgo festivali Romane kulturake thaj tradicija ki Republika Srbija

Akaja manifestacija si taro baro dzandipe bashi o Roma soske lenge I kultura dikelape ko chib, religija, muzika, mitija. Romano foklor si spojka mashkar tradicija thaj kultura kote sikavelape o muzikakoro baripe thaj soj majvažno pozitivikano ruhi save so vazdela e romen.

Mangava te vakerav kaj o foro sakova dive kerla buti bashi poshukar e romenge thaj akava si dokaz kobor keraja bashi i romani khedin. O Roma si but važna dzene baši amaro sasoitnipe ko Zaječar kote isi paše 2 milje . O Foro sekana ka teloikerel asavke manifestacije soske asavke bukencar arakelape i kultura jeke dzijaneskiri., vakergja ko praviba o Festivali Marija Markovič dzeno ko dizjakoro konsili ki foro Zaječar.

Ko festivali trujal o kherutno Društvo Roma Zaječar lele than thaj dzene Kulturno umetnikane khedina ROM taro Bor khedipe taro dizutne Ternipe taro Pirot, sar thaj specijalno misafiri KUD Zoran Gajič taro Rgotine.

I publika vakerela kaj si shukar thaj vakerela kaj tribul te kerale te ovel tradicionalno. Akava si shukar buti kote so o Roma vaydena  I kultura thaj tradicija kote so isi sa pobut terne Roma me sar prezidenti ka kerav sa te šaj negujnajala , arakajala tah sikavaja I kultura e manushenge, vakerela o Miljan Rasič prezidenti ko Amalaipe Roma Zaječar.

Organizatorija sio Dzijaneskoro teatro Timočke Krajine’ Centar za Kultura “ Zoran Radmilovič” ko butikeriba e Amalipaja  Roma Zaječar dzikote teloikerdo taro Foro Zaječar.

ERIAK –ki Makedonija bare Kulturakiri čipota ,, Šutka”

Европскиот Ромски институт за уметност и култура (ЕРИАК), првата транснационална институција на најголемото малцинство во Европа, организира јавен настан за да го запознае ЕРИАК со пошироката јавност и да ја зајакне соработката помеѓу ЕРИАК и енергичната историска ромска уметничка и културна сфера во ” Шутка ” и мејнстрим уметнички и културни институции во Македонија.
Настанот ќе се фокусира на богатото ромско културно наследство и значајна улога на ЕРИАК за промовирање на разновидноста на пристапи кон културно признавање. Настанот има за цел да ги вклучи сите учесници во главните текови и ромите во областа на уметноста и културата, како и да развие соработка на национално регионално и европско ниво.

Evropakoro Romano instituti  baši umetnosti  thaj kultura ERIAK, i jekto transnacionalnikani  institucija  tari maj bari jekin ki Evrropa,  organizirinela bari čipota  te šaj te penxarkeren o ERIAK  buvleste  thaj te zorakerel o buti keripe  e Romane kulturaja  ki Šutka thaj o umetnikane  kulturake instotucie  ki Makedonija.

I sasti cipota ka fokusirinelpes  ki barvali  Romani kultura  ko sikavkeripe o baro najek diklo tare  kulturako ikerkeripe, i sasti čipota isila mangin te kedle sarinen  Roma save ikerkerena jali kerena buti prekal bajraripe e kulturako , sar thaj te buvlarel buti keripe  ko  nacionalnikano regionalnikano thaj evropikano nivo .

O lejbe than ki akaja čipota salde ka del tumen šajdipe te diken i bari kultura  ko hošipe thaj baro barvalipe  taro učo kvaliteti thaj baro učipe ko gaveripe tari ,,Šutka“ sar thaj ikerkeripe  o umetnosti thaj kultura  ko maribe mujal socijalnikano nijamalipa.
ki sasti čipota ka kerel lafi  Timea Junhaus, direktori  ko ERIAK  i rajni, Katrin  Frihinsfel, šefi tare Germanijaki ambasada baši kultura ko Skopje thaj o šerutno tari komuna Šuto Orizari Kurto Duduš Kuco.
Ki sasti čipota ka ovel panel diskusija legardi tari Sevdija Abdulova, Srgan Amet ‘aktivisti taro NVO, ministeri bizo resori thaj aktuelno legarutno e strategijako ki Makedonija Aksel Ahmedovski, thaj panda but avera.

Kulturakoro kotor  thaj umetnička iyloška ka tavdel taro vas e  rajoskoro Durmiš Kazim,  Bajsa Arifovska ‘muzikako kotor thaj avtori orkestroskoro Tanec.

 

 

Baši sa o šukrinkeripe taro akaja šukar čipota ko aver fori ka ovel tumen šajdipe te ovel tumenge šukar taro kotor  Teatreskoro  dikhipe  taro Romano penđatutno teatro ,,Roma“ “Roma Refreshment” savo  ka sikavkerel tumenge  prekal e scenakkro khelibe panle temaja tarogenocidi  e Romengoro taro dujto sumnaleskoro maribe.
i sasti čipota lokacijaja ka ikergovel Ko centrumi e dizjake  Skopje ko muzej taro VMRO.

 

Birađjakiri organizacija ,,Romaniland” ka ikerkerel save thane o majšukar hramime poezie

Birađjakkri organiyacija ,, Romaniland –javin”  taro Skpje  akharela ki jek na sako diveskkri čipota panli e Romane kulturaja  thaj i mangin taro korkkro dramaribe thaj hramibe Romane poezie.

Baši akaja idea organiziringapes aktivitet thaj putergapes konkursi ko so trin siklane tari komuna Šuto Orizari Prajla Ramiz Hamid,  26 juli, thaj ko  S.U.G.S. Šaip Jusuf, te den pumare hramime gilja thaj poezie a save sa olendar ka ikerkeren disave save ka oven o maj šuakr thaj ola ka oven pursakojme.

Baš sa akava akarena sa e đihane te aven ki barabutni čipota ko 13.10.2018 ki 13 Noevrisko  poetikani rakh, savi ikergovela  ki siklana Prajla Ramiz thaj Hamid taro 17.o ari, informirinena tari Birađjakiri organizacija ,,Romaniland-javin ”

Manuš invaliditeja resarela đji šukar Obrazovanie

I avdisutni đjivdipaskiri storija ki komuna Šuto Orizari kergemla bare hošhibaja numa hem bare fuhalibaja.

Tari jek rig sas amenge but šukar so diklem uspešno terno Romano ćhavo savo aćhile tar pe tikore berša invalidi 100 % na dikhela, Ko đjivdipe aćhilo korkoro numa i mangin bašhi

Obrazovanie nikana nane ćhinavdi.

Tari dujto rig fuhalime araklisalime kana diklem save standardeja đjivdinela thaj siklola, aso tare institicije khanika nanele kan šunibaske te iklon ko anglalipa akale terne uspešno ćavoreske.

Okana salde aćhovela o apeli dji ko Humana manuša te den ole arka maj anglal te kerenpes leske pošukar šartija đjivdipaske, te ovele organizacija savi šhaj legarelale đji fakulteti thaj palal te iranel ole, thaj te ovele jek normalno egzistencija djivdipaske.

Apeli savore so šhaj den arka soske salde amare arkaja šhaj ov đjala po angle.

Roma press avdive kergam oleske đjivdipaskiri storija bašhi lesko đjivdipe

dikhen ko video ..

 

 

- Reklam -

KOLUMNE