Blog Rig 294

Prezentirime nekana sar sine o Skopje

На социјалните мрежи наидовме на интересни фотографија како и на видео материјал на која буди многу носталгични чуства во срцето на секој кој живеел во периодoт кога е направен видео материјал како и првите слики. Сами најдете го одговорот! И викајте колку е САМО УБАВО , без разлика КОЛКУ Е МРАЧНО, ТАЖНО, НЕЧИСТО! Ако само се споредуваат времнските периоди тогаш навистина ке можете да го најдете одговорот?Превземен видео материјал од фб-пријател на Рома Пресс Инан Ибрахим.

Ko socijalna  mreže araklem but šukar fotija numa hem video materijali savo prezentirinela o čirutno Skopje, thaj svako jek tumendar ka pučelpes kova vakti sine pošukar đjivdipnaske, čačibnaske ka dikhen but  purane video materijalija, numa pal odova sikavela diso šukar, diso so savore sine bahtale thaj savoren sinelen disavo normalnikano đjivdipe, numa sa akava šhaj vakerena o manuša te isi đjikoj đjivde ko vakti taro tadani.

O video materija tano lendo taro fb-amal taro Roma Press

Inan Ibrahim

Dikhen o video…

Hazri kerga: Roma Press

Транснационално организирање на Ромите и одбележување на сериските напади на Ромите во Шуто Оризари

Градоначлникот Курто Дудуш оствари средба со г-дин Акиф Кариман од Здружението за јакнење и организирање на ромската заедница и член на транс-националниот тим за поддршка на организирано делување на Ромите во Европа.

На средбата се разговараше за тековните политички случувања во Европа и Македонија и позицијата на Ромите во тој контекст. Исто така, беше дискутирана  потребата од воспоставување на соработка со цел имплементирање на иницијативи и проекти за подобрување на положбата на Ромите во Шуто Оризари.

На средбата беше претставена идејата за транснационално организирање на Ромите, која беше пречекана со поддршка и интерес за учество од страна на Градоначалникот Курто Дудуш.

На вонредната седница на Советот на Општината  се одржа едноминутен молк во чест на жртвите за време на сериските напади и убиства, Г-динот Акиф Кариман да ја претстави 10 годишнината од сериските напади и убиства на Ромите во Унгарија и беше прочитано писмото на ромските активисти од Унгарија.

Г-динот Кариман ја искажа својата благодарност на градоначалникот Курто Дудуш, Претседателката на Советот г-ѓа Фатима Османовска и на целиот Совет на Општина Шуто Оризари за демонстираната спремност ,солидарноста и поттикнување во борбата  за остварување на правата на Ромите, не само во Шуто Оризари, туку и во цела Европа.

 

Darala-li i Bugarija taro Romano đihani..

Kuneva -Ko intervju na mangle vakerga ki Bugarija isi 1,8 milionija Roma.

Во обид да се заштити одливот на државни пари за ромски стипендии, вицепремиерот Кунева без да сака издаде една од најстрого чуваните државни тајни – колку се Ромите -Циганите кај нас. Кунева најави дека во 2020 година ќе претставуваат 1/4 од работната сила. Но, работната сила е 4 милиони, па циганите треба да бидат 1 милион. Надвор од работната сила има деца и возрасни. Ако примениме општото сооднос меѓу населението (7,5: 4), тогаш ќе излезе дека вкупниот број на ромскиот етнос е 1,87 милиони лица. Со својот говор денес, Кунева во суштина го објави крајот на бугарската државност. Ромите- Циганите не се држава создадена од државата, тие не можат да имаат сопствена држава. Тие стануваат премногу, тие едноставно ја уништуваат својата сегашна состојба и одат на друго место. Нашата територија ќе биде окупирана од некој посилен.

Ki mangin te šhaj te lokharen e raštrale love save denapes prekal stipendie, vice premierka Kuneva  bi te mangela vakerga  jek but bari garavdi buti so nikana na vekerena sas o čačikano numero e Romengoro- kobor tano o numero sar raštralutne(državjanija) ki Bugarija.

Kuneva vakerga taro 2020 berš e roma ka oven 1/ 4 tharo bukarno takati, Numa o bukarno takati legarela 4 milionija,  odoleja  vakerindor e Roma valani te oven salde jek milioni. Avrik tharo bukarno takati  isi čhave thaj bare.Tadani ako mangaja te dika  maškar etnipe tadani (7,5:4), akale  dikhipnaja tadani e Roma iklovena numeroja  1.87 miliojna manuša ki Bugarija.

Akala podatokoja tane  but čirla  dikle, thaj  anglal vakteja disavo sikavutno ka iklovel ulavde podatokonsar  numa faktija thaj ka vakeren diso baši akava, numa sigo vakteske pandelapes o muj  oleskoro thaj nikana pobut ov na kherela lafi ja ja analize ki akaja tema, o doleja kampalapes te vakerelpes  o diklaripe taro neve bijande čhave legarelapes ki raštra ko primeri bijangovena trin Romane čave aso jek Bugari, iklovela trin prekal o jekh.

Ko akava dikhlaripe nane čivde  vi okola manuša save đjivdinena ko getija ko thana savende thane salde ola đivdune.

Akale  laforensar I Kuneva  mangla te vakereli o agor e Bugarijake agoreske taro raštralipe. E Roma nane i Raštra(drzava) ja palem kerde tari Raštra, thaj olen našti nikana te ovelen pumari Raštra. Numa ola ovena but baro numero, odoleja akana ola kerena bilačin pumare akanutnibaske thaj đjana averte. Šaj amari raštra te ovel lenduni tari disave aver đjiko save ka ovel po takatlimo(zorale) amendar.

Hazri kerga: Roma Press-lendo tharo –Butimess.bg

 

 

 

Pali đihanengiri vakerin bašh na šukar suluko ki Šutka, čistinelapes i Pretovarna taro deponie..

Akala dive aktivno  dujrarenapes o pobare deponie thari komuna Šuto Orizari, savi buti đjala but phare e bukarnenge tharo komunalnikano sektori e Komunako,  aktivno iklovena ko anglalipa  pali e đihanengoro vakeripe  so našti dišhinelapes  taro na šukar suluko save tano resardo ki komuna Šuto Orizari.

Pali  o šunde thaj đande resarina khi dis Skopje panda legarela o numero taro na šukar sulukoja  dišhibnaske.  Amen sine amen  telefonsko lafi keripe  e vastalunensar tari komuna Šuto Orizari, denge amen info đjanidor i sasti resarin e dizjaja Skopje savi araklagovela i ponodorig na šukar sulukoja,  Amen keraja sa te šaj te dujrara o gunoja taro pašipe e Šutkaja, numa tumen đjanena so akava problemi nane tikno thaj amen našti khanči keraja diso pobuter taro akava so keraja, svako dive lenapes o gunoja, na mukaja ko pašipe pobutere  ki šutka te oven bare deponije, numa rodaja hem arka tumendar sar medie  hem taro đihanija  te khera sa, te vazda o gogaveripe taro đihanija te šhaj sarine te araka o pakluko ki Šutka.

Amen pali akanutno rodibe thaj vazdipe o informacije kaj na dišinelapes ki Šutka, kergem kontaktija e pašutne komunaja Butel thaj vi amen i komuna Šuto Orizari akhe trin dive aktivno  kerelapes buti ki Pretovarna, savi araklagovela ko upruno kotor tari Šutka, vakerena  bašhi Roma Press.

Vi tumen dikhena bare mehanizacijensar thaj bari buti kerelapes pakjaja  ka resarelpes  đji šukar rezultatija, vakerena vastalutne thari komuna Šuto Orizari.

Amen  sar redakcija amaro apeli bičalaja thaj đji ko dizutne te arakenpes hari taro deponie, ko kinibe thaj tharibe so ka arakhen, e dizutne ko  jekh vakerena baši ulavde Roma save kerena buti plastikaja thaj bakreja te araken amaro suluko soske čačibnaske  maj butnasvalovena e tikore čhave,  bicjalibnaja mesažo đji e komunakere inspektorija te kheren pumari buti thaj reakcie đji manuša save kherena buti, aso pire bukjaja pandena o normalnikano suluko ki Šutka.

 

Hazri kerga:Roma Press

 

 

O Deputati Samka ibraimovski prekal Press konferencija rodela taro V.Gorčev te ovel ikerdi bešin komisijaki bašh Diskriminacija

Ko Khedipe e Republika Severno Makedonijake o deputati Samka Ibraimovski, rodinga vahtavi taro poro kolega deputati Vlatko G. te vakerel soj o sebepi so na ikergovela i komisija ko Khedipa savate valani te kerelpes  lafi bašhi Diskriminacija.

I Diskriminacija thani dukavdi buti savaja svako dive  e Roma arakhenapes, thaj mandar  sar Deputati rodela paluno lafi-o Romane NVO  te djanen soske na ikergovela akaja bešin savata valani te oven dikle but pagerde kotora save resarena diskriminacijaja kerde upral e Romenge ko dumo.

Upral ko akava lafi keriba o rajo Samka I. kerga lafi thaj baši o popisi savo selaminkerga o vahtavi taro Premieri Zaev so čhivelapes i grafa thaj baši etnikano  anavkeripe, aso o lafi keriba e chibjako nane te ovel odoborom importatno soske penđardoj ki Makedonija e Roma kerena lafi ko dizja i Makedonikani, Albanikani thaj Khorani čhib.

Aso o Prezidentska Alusariba  informiringa  amen, akanasaske isi but po avera prioritetija maškar ko Roma thaj khi Makedonijaki politikani scena odoleske  amen sar partija thaj lakoro bedeni irange palpale poro bahani te na ovel kandidati e partija PCER ko avutne Prezidentska Alusaribe.

Hazri kerga Neđmedin A. –Roma Press

Донесена е Одлука за отварање на Полициско Одделение во Шуто Оризари

Советот на Општина Шуто Оризари донесе Одлука за отворање на полициско одделение и Одлука за отстапување на објект во сопственост на општина Шуто Оризари заради отворање на Полициско одделение на МВР.

Советот на општина Шуто Оризари поради зголемениот број на нарушувања на јавниот ред и мир, зголемената фреквенција на посетители на пазарот, како и поради сообраќајниот метеж на главната улица во Шуто Оризари утврди потреба за отворање на полициско одделение.

Согласно Член 2 од Одлуката на отворање на полициско одделение, работата на полициското одделение ќе биде во согласност со надлежностите на Министерството за внатрешни работи, а во насока на превентивно делување- спречување на кривични дела, зголемување на заштитата на безбедноста на граѓаните и ефикасно разоткривање на сторителите на кривични дела.

На Министерството за внатрешни работи на Р. Северна Македонија, му се отстапува без надоместок во владение просториите кои се во сопственост на општина Шуто Оризари лоцирани на ул. Нов Живот бб за вршење на работи од областа на јавната безбедност.

Рома Пресс-извор:Општина Шуто Оризари

Bajrovipe o arakhipe thaj i pakiv maškar o đihanija, komuna thaj o MVR

Советничката за образование Рамиза Сакип од Општина Шуто Оризари во соработка со НВО СОС Детско село со цел за зајакнување на довербата во институциите преку соработка меѓу граѓаните, локалната самоуправа и МВР оствари средба со граѓаните од Шуто Оризари. Љупчо Велковски од полициска станица Чаир кој присуствуваше на средбата истакна дека уште во јануари се прошири информацијата за наводно киднапирање на деца во Шуто Оризари, но засега нема ниту еден пријавен случај. Беше посочено дека и самите родители создаваат паника која создава страв меѓу населението. Советничката за образование Рамиза Сакип посочи дека државата, општината и училиштата имаат механизми за заштита на населението.Таа испрати порака да се вратат децата на училишните клупи без страв и да се охрабрат граѓаните да пријават секаков сомнителен обиди по нивната безбедност. За време на дискусијата граѓаните поставија прашања врзани со отворањето на новото полициско одделение.

Konsileskoro prestavnikojo bašh edukacija  Ramiza Sakip  thari komuna Šuto Orizari ko buti keripe NVO, SOS-Čhavorikano gav, ikerge dikhipe ko zorakeripe  o institucije thaj buti keripe  maškar o đihanija,  o lokalnikano korkoro buti kheripe thaj o MVR  sinelen dikhipe e đihanensar taro Šuto Orizari.

Lupčo Velkovski tare policijaki trafika Čair  lela than  ko akava khedipe  vakerga,  bašh o buvlaripe e informacijengo  baši disave kidnapiripe  čavengo ki Šutka, numa akanasaske  nane jek asavko  prijavimo jail havlardo slučaj.

Velkovski vakerga  akharin  savo te ovel problem  valanutno than dova te vakerelpes ko službe save kherena odoja buti, soske pali odova nane palal iranipe.

Soske o čhave save araklagovena ko berša taro puberteti  šhaj but lokhe te kuven  ko ikeripe o droge, čhoribe thaj avera na šukar bukja. Odoleske sakana kana reagirinelapes ko vakti thaj detekcija thano but valanutno piro bašhi sakoneske.

Ramiza Sakip vakerga i Raštra, komuna thaj  o siklane  isilen mehanizmija  bašhi arakiba e đihanengoro,  I Komuna akana učharela o arakhipe  ko siklane thaj ko sasto than e komunakoro.

Odoleske amaro mesažo thano  o čhave te irannepes ko siklane  thaj te tavdel olengoro siklojbaskoro procesi normalnikane, thaj ako isi disavo diklo olenge savo nane ko normalnikane – sig te vakeren e službenge save kerena buti bašh o arakiba e đihanengoro.

O đihanija sikavge piri pakiv thaj mangin baši sigo putribe policijaki trafika ki komuna Šuto Orizari.

Hazri kerga –Roma Press

 

 

 

Amdi Bajram khedela hramotne(potpisija) bašh ikerin ko Prezidentska Alusaribe

Amdi Bajram khedela hramouten(potpisija) bashi phiri kandidatura  prezidenti ki Republika Severna Makedonija. O Deputati Amdi Bajram ki inicijativa taro gruppa alusaribaske đjene ki Republika Severna Makedonija dengje rodipna ki državno alusaribaski komisija bashi khedibe taro10.000 hramutne(potpisija) ki sasti Makedonija saveja ka lel than ki rota taro Prezidenstka Alusariba save valani te ikergoven ko 21 april 2019.

Bašh o khedipne hramotne (potpisija)  khedenalen o dizutne ko Athareskere(podracna)edinice thari Raštrakiri Alusaribaskiri  Komisija- DIK, thaj ko thana kote so dzivdinena majpašipe e đihanenge djivdipnaja, numa valanutno si te ovel than taro DIK.

Sar so havljarela o Amdi Bajram akava si šajdipe, soske jek fori ovela  ki Historija ki Makedonija thaj pobuvleste te ovel kandidati ROM bašhi Prezidenti ki Makedonija, odoleske o vekripe taro Amdi thano sakova Rom te del ole piri ikerin  te iklol  te šhaj polokhe te khedenpe 10.000 hramutne (potpisija).

Hazri kerga:Roma Press

 

 

Musli Alievski jek thano Rom savo arakhela o Manušikane nijamija ki Italija

Јас сум роден во Македонија, израснат со моето семејство во ромски камп во Фоџа. Во 2004 година се преселивме во Мацерата Фелтрија, мал град во провинцијата Пезаро Урбино. Имавме роднини во блискиот град, а потоа имаше работа. Од 2004 до 2006 година работев како работник во фабрика. Во 2015 година почувствував потреба да го пополните моето слободно време со посветеност на бегалците, одење во бегалски кампови во Грција, кои од таа година па наваму почнаа да се полнат со мажи, жени и многу деца кои бегаат од Сирија.

Musli Alievski  thano bijando ki Makedonija, barilo pire jerijeja  ko Romano kampi ki Fođa. Ko 2004 berš dočivgapes  khi Macerata Feltrija, tikni dis ki provincija Pezaro Urbino. Sinele familia ki pašutni dis, aso pali odova tavdinga thaj aktivno te kerel buti.

Taro 2004 đji 2006 berš kergum buti sar bukarno  ki pašutni dis , numa pal odova thaj ko but avera fabrike bukake, miri buti panli sas sakone bukaja taro  mebelija pa đji kuririsko buti keriba.

Numa ko 2015 berš mange sine baro valanipe taro miro tromakerdo (slobodno) vakti  te nakavavle e našle manušensar , piribaja ko kampija taro našle save araklagovena sas ki Grkija, thaj taro tadani đji akana tavdinga o numero te  bajrol pheribnaja taro but murša, đjuvla thaj čavore save našena tari Sirija.

Taro tadani o Musli tavdina aktivno te kerel buti pal svako na šukar buti savi vazdlepaes  prekal  manuš, vov te iklol oleske ko anglalipe thaj te del olen arka.

Pali odova aktivno organizirinelapes  e našle manusensar kerlapes olengekaravani thar o kampoja, avera  incijative save sar organizirime telal leskkri rig ko Siklane ko dizja ki Italija, pal odova sas but aktivno mujal o Saldini savo vazdinga holi maškar o đihanija thaj bari diskriminacija upšral o Roma, o Musli sas jek taro manuša savo kherela  sas  vazdime hangoja lafi mujal asavke resarina prekal o Roma thaj avera.

Tharo tadani thaj đji akana ov kerela piri buti prekal volonterska panle lafija ko iklovibe ki arka  thaj anglalipe adale manušenge save nanelen normalnikano đjivdipe, vazdime gogjaja thaj bare mangipnaja đji ko agor pire đjivdipnaske te del poro vas odolesge save ka roden dumo thaj arka, vakerela o Musli Alievski.

Hazri Kerga:Roma Press

Ko Avutno Popis ka bešhel thaj i grafa bašh etnikano preperipe

Зоран Заев и Али Ахмети се договорија – граѓаните ќе се изјаснат и за етничката припадност на пописот следната година, Според информациите законот е во финална фаза, според планираното се очекува уште неделава да помине на влада.До крајот на март да се изгласа во Собранието.

Zoran Zaev thaj Ali Ahmeti sar legarutne taro akanutno rađjalipe ki Utharali (severna) Makedonija ange paluno lafi bašh  o avutno akale beršeskoro ikeripe taro Popis te bešhel thaj grafa vakeribaske thar etnikane kedinakoro. Sar so vakerelapes o kanoni tano ko paluno hazrluko, thaj kamlapes akava kurko te nakhel taro vasta e Rađjakoro.

Kamlapes đji ko Marti vi te nakhel taro Khedipe, sar so vakerelapes ulavde  salde  bašhi e etnikani grafa so na kamlapes te bešelpes, numa vaydingapes pobare dileme thaj na jekhajekipe odoleske iranelapes palpale i grafa thar etnikani kedin.  Aso aver momento taro o nanaklo popisi savo kamlapes te agorkerelpes panda ko 2011 berš- phanle  e manuša save tane avrik tari amari phuv pobuter taro jek berš vi ola ka dočhivenpes ko popis, numa nane te kuven ko pherdo numero okolensar save so đjivdinena ki Raštra.  Baši realizacija taro akanutno popis lovengoro harđjibe kamlapes te legarel  8,5 milionija evrija.

Sar  Romani khedin,  đji poerati na agorkergapes o bare debate thaj lafi keribna ko socijalnikane mreže pal akaja čipota panli e Popiseja, numa  sas baro naikeripe o popis  maškar sa e Roma ko jek hango, savore ange decizia – nane te ikloven sasa ko popis te na araklagovela grafa pal etnikane kedin, soske salde agare šhaj te vakera amaro čačikano numero  sar Romani  khedin khi Makedon ija.

Numa  ko  sa akava panle e popiseja jekhe hangoja araklepes e Romane-NVO,  Đihanengere kupe,  Intelektualnikane kupe thaj Romane medie numa, thari politikani umal  ko baro hango nekobor fori  ko diklo thaj ko  pressija sas vakerdo saldevahtavi ja palem stavi thari partija PCER  thaj o Deputati Samka Ibraimovski,  savo sas o jekto manuš savo kerga iramale lafi bašh o popis vakeribnaja, te na ovelasas i grafa bašh etnikani kedin kha bešhela pali e Roma te na ikeren o Popis thaj te na oven kotor  olestar.

Hazri kerga:Nedmedin A.-Roma Press

 

 

 

- Reklam -

KOLUMNE