ERIAK- Kulturaki manifestacija ko muzej taro VMRO – dis Skopje

1395

Evropakoro Romano instituti  baši umetnosti  thaj kultura ERIAK, i jekto transnacionalnikani  institucija  tari maj bari jekin ki Evropa, erati  organiziringa nastani anaveja ” I Lekcija šutka”  te šaj te pendzarkeren o ERIAK  buvleste  thaj te zorakerel o buti keripe  e Romane kulturaja  ki Šutka thaj o umetnikane  kulturake institucie  ki Makedonija.

Maj anglal  o tavdipe e čipotake kerga  lafi o koordinatori ki Makedonija taro ERIAK savo vakerga baši i buti ki Makedonija thaj save ka oven o čhane e buti keribnaske, numa  thaj kerga  lafi baši o isiba tari bari kultura e Romengiri savi isilen mangin ko ikerkeripa olakoro.

I sasti cipota fokusirinelpes  ki barvali  Romani kultura  ko sikavkeripe o baro najek diklo tare  kulturako ikerkeripe, i sasti čipota isila mangin te kedlme sarine  Roma save ikerkerena jali kerena buti prekal bajraripe e kulturako, sar thaj te buvlarel buti keripe  ko  nacionalnikano regionalnikano thaj evropikano nivo.

Ko lafi keripe  taro presidenti ko ERIAK  rajni Timea Junhaus kerga lafi baši o barvalipe e Romengoro ki kultura numa pal sa odova akaja organiyacija so kerela prekal evropakere tema, thaj sa odova kamela  te  kerelen pohari thaj ki Makedonija, vakerga baši o barvalipe prekal i kultura thaj čhib savi isitumen ki Makedonija odoleja  ka valani but  hari salde te kerelpes  te šaj te đjal po anglal odova isibe savo tumen isi tumen.

Selaminkerga o avibe taro prestavnikoja Romane ki Makedonija, prestavnikoja taro Ambasade thaj enđio organizacie  hem avera.

Sas thaj lafi keriba e šerutne tari komuna Šuto Orizari Kurto Duduš Kuco, savo kerga  lafi baši šukar incijativa e diveskiri thaj buvlaripe i kultura, numa ko piro lafi irangapes  thaj baši sa odova so isi e Šutka sar kulturakere organizacie save kerena buti  bašh vaydipe i kultura e Romengiri tari Makedonija aso ko  odova delalen bari arka ov sar šerutno thaj i komuna Šuto Orizari.O rajo Duduš thaj vakerga baši i buti e komunakiri Šuto Orizari  so kerela sa ko iranipe  sa so sas e Šutka sar lakkri kultura, tradicija thaj običaj, jekhajek havlarga baši sigo o restartiripe o maj penđardo Romengoro Folklori ,,Pralipe”.

Sasa thaj šajdipe te kerel lafi o prestavniko tare Germanijaki ambasada Katrin Fruhinsfeld  sar vastakerdo tari ambasada kulturakere aktiviribaske, thaj kerga lafi baši i sasti čipota kobor valanutno jek đihani  te  ikerel piri kultura thaj tradicija, hem baši sa odova i ambasada sakana dela baro ikerkeripe ko vazdipe thaj sajdipe  i kultura sakone đihanekskri.

O lejbe than ki akaja čipota salde ka del tumen šajdipe te dikin i bari kultura  ko hošipe thaj baro barvalipe  taro učo kvaliteti thaj baro učipe ko gogaveripe tari ,,Šutka“ sar thaj ikerkeripe  o umetnosti thaj kultura  ko maribe mujal socijalnikano nijamalipa.


Palo adava sas  mukli ikerdi i tribina save  kerge lafi rajni Sevdija Abdulova taro piro bute beršengoro buti keriba ko medije thaj NVO ko vazdipe i čhib thaj kultura e Romengiri, pal odova o rajo Srgan Amet  sar bute beršengoro aktivisti ko NVO  savo ikerga bari sama taro avutne Roma save sas lenge inresno leskoro vakeripe direktno podatokija ikerde taro leskkro buti keripe thaj o rajo Elvis Memeti sar bukarno ko MTSP thaj manuš savo kerga paralela maškar o aktivitetija thaj okova so valani o korkkro institucie  te denlen  baši o đihanija ako kamena  te ovelen šukar ikerkeripe lengi kultura, tradicija thaj i čhib.

Ki sasti čipota  sasa e đihanen  šajdipe  pali odova te oven kotoro tari but šukar iyložba taro amaro penžarutno Rom Durmiš Kazim  savo sikavga so šaj te kerel pire umetnikane vastensar.

 

 

 

 

Đjikaj e  misafirija  dikena  sas i izložba sasalen šajdipe  te uzivinen taro šukar muzikane melodie thaj krle  save nakena telo vas amare jekhajek penđarutne umetnikostar  tari rajni Bajsa Arifovska save kerge šukar muzikani programa.

Baši sa o šukrinkeripe taro akaja šukar čipota ko agor sar šlago baši sasti šukar programa, sas šajdipe e misafiren te oven kotor tare Teatreskoro  dikhipe  taro Romano penđatutno teatro ,,Roma“ “Roma Refreshment” savo  sikavga prekal e scenakkro khelibe panle temaja ,,genocidi  e Romengoro taro dujto sumnaleskoro maribe”.
Sas o agor agorkerde bare maripnaja taro vasta e misafirengere baši i paluni čipota i dikli teatroskiri drama, thaj hošime iklile taro muzej  VMRO  ko centrumi e dizjake Skopje.