Blog Rig 229

Romaverzitas avdive ano Hotel Holidein ikerga piri prezentacija tar olengoro buthi keripe-dikhen Video

Avdive ko Skopje o dizutnikano amalipa Romaverzitas pire timeja taro studentija thaj kolumnistija kergje agorutno sikaviba tari piro butikeriba thaj sikavgje o resarde esapija taro o šherutne 5 komponende savende so kergje buti nakhle duj beršha.

Ko aikaviba pire esapiengoro ola prezentiringje kola sine o šherutne komponente kaste kergje buti, kozome maturanten, studenten thaj kolumnisten čhivgje ko odola komponente hem prezentiringje so shajsarge te den arka e Romane studenten prekal piro butikeriba.

Dejbe mentorsko thaj turorsko arka e studenten, keriba bukjarne ofisija bašho orientiribe e matursnten kori te hramnonenpe sar studentija, ofisi basho sikljoviba romani čhip thaj panda javera komponente sine i šherutni resarin kolende so o Romaverzitas koncentriringjepe.

Ko avutnipa ola sar modeli bašho dejbe arka e Romane studenten ađikerena sra đzi akana, agar da ko pire avutne proektija savo so prezentiringjelen avdie te len i đziakanaskiri tradicionalno ikerin taro piro šerutno donatori Romano Edukativno Fondi.

Pobuter šhunen taro Silhan Saitov kordinatori ano Romaverzitas

Hazri kerga: Erđan M. Neđmedin A.-Roma Press

Avdive i komuna nišankerela poro 23 beršengo bijandipe sar Komuna Šuto Orizari

Денес општината Шуто Оризари одбележува 23 –години постоење на првата Ромска општина Шуто Оризари. Општината Шуто Оризари започнува да се развива кон крајот на 1963, почетокот на 1964 година, со населување на првите жители и тоа најмногу Роми. Името потекнува од зборот “шуто” што во превод значи неплодно. По неко време со поголеми тешкотии и голем труд на првите интелектуалци Роми во средината на опстојувањето на населбата  таа се здобива  и со свои административни и културни институции. Во почетокот на 1996 година Шуто Оризари заедно со двете села околу него – Горно и Долно Оризари, формираат самостојна административна единица – општина Шуто Оризари. Општина Шуто Оризари e првата општина во светот со мнозинско Ромско население, со  демократско организирање на Избори-и избира Ром Градоначалник на општината, исто така и мнозинство на советници Роми. Денес 12.09.2019 год. Општина Шут Оризари  одбележува 23- години постоене, организира низа културни настани а како централна културна манифестација се организира во Ресторан Мевче Палас во Шуто Оризари со почеток од 19:00 час.

Avdive  i komuna Šuto Orizari nišankerela poro thamiribe 23 berša tar olakoro bešipe sar komuna.

Komuna  savate o butederipe e dizutnengo thane Roma, isiola Rom Šerutno thaj butederipe tar Konsileskere đjene maj but Roma.

Avdive ani komuna resarena pobuter hemime  aktivitetija, numa sar centralnikani kulturaki manifestacija resarela ano Restoran Mevče Palas tar 19.00 o ari.

Ano anav e Timeske Roma Press Bahtaraja o 23 berša tamiribe amare jekutne Romane atareske Šuto Orizari-UPRE E ROMA

 

Hazri kerga: Neđmedin A. Erđan M.-Roma Pres

 

 

 

 

 

 

 

 

Nacionalikani Platforma baš Integracija e Romengi ani Republika Utarali Makedonija

Денес 11 септември во просториите на Владата на Република Северна Македонија се оддржува  работна конференција насловена ,, 2019 Национална Платформа за Интеграција на Роми во Република Северна Македонија- Вработување и Домување”. Пред присутните  воведни обракање имаше Мусафер Бајрам, министер без ресор  задолжен  за имлементацијата  на Стратегијата  за подобрување на состојбата на Ромите во Македонија. Говореше за актуелната состојба на Ромите во Северна Република  Македонија и колку се имплементираат еднаквоста  на стапката за  вработеност  кај Ромската  заедница во споредба  со не Ромите, укажа дека е на многу ниска застапеност и додаде акцент дека таму треба најмногу да се работи.  Исто така укажа  поврзано со вработеност дека  во државните инстутуции Ромската заедница немаат раководни позиции во споредба со други јавни претпријатија.

Музафер Б. говореше за домувањето и за сите различни аспекти  поврзано со Ромите и нивната состојба, безбедност,  комунална инфраструктура,  сопственост на земјиште и уште други работи на која се надева дека на денешната дискусија ке имаат плодна работа со исход за конкретни чекори и решавања на проблемите на Ромите кои произлегуваат опфатени со Вработување и Домување.

На денешната средба се обрати  Орхан Усеин-тим лидер  на проектот Интеграција на Роми 2020. На дневниот ред на денешната работа ке се говори и за Активните мерки за  вработување, Мирјанка Алексовска-МТСП,  Валентина Нушкова –Програма за развој  на Обединетите  нации, Вељко Јуран-Одделение ИПА фондови и проекти, Надире Шакири –извршен директор РЕДИ и Алберт Мемети –програмски менаџер РОМАЛИТИКО.

За легализација на објекти поврзано с о домувањето ќе се обрати  Лубиша Јовановски-државен советник во Министерство за транспорт и врски, Лилјана Алчева-директор за домување за човештвото, Нафи Сарачини-контакт точка Делегација ЕУ  и Ферди Исмаил-НВО Сонце,  Модератор на сесијата Мабера Камбери –Раководител на Сектор.

Avdive  11 septemvri  ano thana ki Rađji tar Utarali Makedonija ikergapes  bukarni khedin  anavkerdi ,,Nacionalnikani Platforma  baš Integracija e Romengiri ani Utarali Makedonija” Bukarnipe thaj Kherutnipe tane e šerutne teme  lavkeribnaske.

Muzafer Bajram – ministeri bizo resori  ani Rađji Makedonijaki kerga  lafi ba o bukarnipe thaj o načalipe  tar kedime rezultatoja so si resarde đji akana, thaj o nanipe tar uče pozicie Roma ano raštrakere institucie.  Muzafer  Bajram ano jek kergapes lafi  baši o kherutnipe  thaj vakerga sigo trubul te lenpes  sa e buka ano vasta thaj te kerenpes  nevutne rezultatoja ano akala duj bare valanipe phanle e Strategijaja e Romengiri, numa vov pakala aso avdisutno khedipe ko agor ka anel o palune decizije so trubul te kherenpes  thaj te iarnenpes o đji avdisutne rezultatija save thane dikhle upral e Roma ani Makedonija.

Avdisutni  bukarni dikin pal akala teme ka len than pobuter manuša ano sasto dive, maškar olende poro lav keriba  sine ole thaj o Orhan Usein –tim lideri tar proekti Integracija e Romengiri 2020.

Hazri kerga: Roma Press

 

12. 09. 2019 berš (Štarto di) ,,23- berša tar Komuna Šuto Orizari”

23 –години постоење на првата Ромска општина Шуто Оризари. Општината Шуто Оризари  започнува да се развива кон крајот на 1963, почетокот на 1964 година, со населување на првите жители и тоа најмногу Роми. Името потекнува од зборот “шуто” што во превод значи неплодно. По неко време со поголеми тешкотии и голем труд на првите интелектуалци Роми во средината на опстојувањето на населбата  таа се здобива  и со свои административни и културни институции. Во почетокот на 1996 година Шуто Оризари заедно со двете села околу него – Горно и Долно Оризари, формираат самостојна административна единица – општина Шуто Оризари. Општина Шуто Оризари e првата општина во светот со мнозинско Ромско население, со  демократско  избирање  Ром Градоначалник  на општината како  и мнозинство на советници Роми- со организирање на избори.  На 12.09.2019 год. Општина Шут Оризари  одбележува 23- години постоене.

23 –berša ačovipe e e jekhto Romane komunako Šuto Orizari.  Komuna Šuto Orizari  tavdinga pere buvlaripnaja  ko agor tar 1963 berš, thaj ano anglalipe e nevutne beršeske  tar 1964 berš, kana tavdinge e Roma tar pobuter  ataraija aso maj but tar purani mahala te thanarinenpes ano thana e akanutne komunake Šuto Orizari.

Anav savo čivelapes  sar ,,Šuto“-ano iranipe e terminoske halovelapes  adava sar ,,bibijandipaski“.  Palo nakhlo  pharo vakti ano ekvašipa e đjivdipaske,  but purane intelektialcija tavdinge pere aktiviribnaja te ikeren i sama tar olaki Kultura thaj Tradicija  sar jekto romani komuna,  odoleja te ovenla olakere kulturake aktiviriba numa thaj administrativnikane thana.

Ano anglalipe  e beršeske 1966 berš Šuto Orizari barabar e duje gavensar save preperena ki olate o Teluno thaj Upruno Orizari,  lačhariba piri korkorutni  edinica  anavkerdi  komuna Šuto Orizari, aso tadarutne ikheripnaja tar Romane pretstavnikoja ano kanonesko kher ko Sobranie.

Komuna  Šuto Orizari tadani sas i jekto Romano komuna ano Sumnal, andi sas demokratikane alosaribnaja te ikeren pere Šerutne Rom, thaj butederipe ano konsileske manuša te len than e Roma.

Tajsa ano 12. 09. 2019 berš Komuna Šuto Orizari nišankerela poro 23 berš tar olakoro anlaribe sar komuna.

Timi Roma Press  bičhalaja Bahtarin đji sa e Roma –mangipnaja te ačovel amenge i komuna panda but berša sar Romani komuna – bahtale 23 berša tar olakor thanaribe.

 

Hazri kerga: Neđmedin A. Erdjan M.-Roma Press

 

РИЦ – Kerla promoviribe e snimime filmoneske phanle e kanoneja baš legalizacija-Kumanovo ..

Ромски Информативен Центар –Скопје, на 11.09.2019 година во Просториите  на занаетчискиот дом  во општина Куманово ќе го промовира  снимениот филм со соодржинска опфатеност ,,закон за легализација”.  Пред присутните ќе се обрати Градоначалник на општина Куманово Максим Димитриоски. За соодржината на филмот поврзано со законот за легализација и колку Ромските семејства се опфатени со иситиот закон ке се обрати  г-дин Зоран Димов и Рамуш Муарем како организатори на на снимениот материјал. Настанот ке започне  во 13:00 час. (влез слободен ).

Romano Informatitvnikano Centro tar Skopje,  avdive ano 11.09.2019 berš  kerla promoviribe  e nevutne snimime filmneske  phanle e kanoneja baš Legalizacija thaj kobor tano ikerdo akava kanoni tar Romani kedin ani Makedonija.  I čipota (nastan) ka ikergovel ano than e phirutnengoro ki komuna Kumanovo tavdipnaja tar 13:00 o ari.

Anglal o khedimale maniuuša  poro lavkeribe phanle akale temaja ka lel than o Šerutno e komunako Kumanovo o Maksim Dimitrioski.

Aso o sa ikheripe e filmonesko thaj sebepi  oleskere realiziribaske  anglal o khedime manuša ka lel than o rajo Zoran Dimov thaj o Ramuš Muarem, olengoro laf keribe ka tavdel baš sa ikeripe e informaciengo phanle e kanoneja baš legaliZacija buvle tar atarija thana savende đjivdinena Romano đihani.

 

Aso manuša save kamena te oven kotor  tar akava kedipe o kuvibe andre tano bi lovengoro.

 

 

 

 

Hazri kerga:Nedmedin A-Roma Press

Vahtavi tar Evropaki komisija vakeribnaja: E Roma tane diskriminirime ano sa e umala

Европската комисија објави извештај за имплементација на стратегии за интеграција на Ромите за 2019 година. Извештајот се фокусира првенствено на земјите-членки на ЕУ, но за прв пат содржи и дел за земјите од Западен Балкан. Овој извештај ги сумира главните трендови во рамките на четири области на ЕУ од Националната стратегија за интеграција на Ромите – образование, вработување, здравство и домување. Извештајот исто така вклучува борба против дискриминација и анти-циганизам. Извори на податоци се извештаите за Националните контактни точки за Ромите (NRCP), извештаите на граѓанското општество од приливот на проекти на Европскиот парламент, Ромскиот граѓански монитор и податоците од Агенцијата за основни права на ЕУ (FRA). Заклучоците од извештајот се наведени по област. Во принцип, иако се преземаат многу мерки, дискриминацијата врз Ромите останува многу распространета во сите области. Малкумина Роми посетуваат високо образование, генерално Ромите имаат проблем со искуство и наоѓање на прва работа, а многумина немаат здравствено осигурување или квалитетна нега. Кога станува збор за домување, Ромите сè уште се изложени на т.н. просторно раздвојување, односно одвојување од други граѓани.

Europaki komisija  havlarga vahtavi(izveštaj) tar impelemtiribe e strategie  baš integracija e Romenge ano 2019 berš. Vahtavi  kerlapes fokusi  ano anglalipe e puvjenge save thane đjene tar EU, numa thaj ano jekto fori  isi thaj saikerin  kotor e puvjenge  tar Purabalo Balkani.

Akava vahtavi  lela ano sumiribe e šerutne celjoja  ko pervayija  taro štar umala  tar EU save preperena ano Nacionalnikane  strategie pal integraqcija e Romengiri-Edukacija, Kherutnipe, Bukarnipe thaj Sastipe. Numa akava vahtavi ano jek lela than  thaj o maribe mujal diskriminacija thaj anti-ciganizmo.

E konjakija tar informacije e maj nevutne vahtaveske  tar Nacionalnikane kontakt nukte e Romengere, lendune tar  vahtavija  NVO, proektoja ikerde tar evropako parlamento , Romano đihanesko monitoringo  thaj sa e podatokoja tar Agencija  manušikane hakajimoske.

Baš sa akala upreune vakeripe pal pale ačovela ano than  i diskriminacija keripe upral e Roma savi preperena ano hemime umala-oblastija.

But hari Roma lena than ano maj uše sikhlovibaske edukacijake  univerzitetoja, jeke laforeja vakerdo  e Roma thaj but phare arakena peseske buti, but olendar panda ačovena na regulirime sastipaske  ikheripnaja thaj sa o avera umala save preperena tar strategie e Romengere lačharibnaske.

Kana kerlapes  lafi baš Kherutnipe e Roma panda nane olen regulirime thana đjivdipnaske thaj olen dujrarena olen ani rig bi hemibaja e avere dizutnensar.

Pobuter  drabaren o vahtavi tar EK –tar lendo linko Udar.net

Hazri kerga Erđan M.-Roma Press

Romengi partija ani Srbija vakerla i policija marga Romen ano Belgrad..

Ромската партија соопшти дека повика на итно разјаснување за состојбата во која двајца припадници на ромската заедница беа претепани од полицијата во Белград на улицата Устиница, иако претходно биле лисици на рацете во полициски автомобил. Ваквото однесување е основано сомнение дека станува збор за кривично дело и укажува дека станува збор за прекумерна сила. Како идни пратеници во српскиот парламент, ние мора да се бориме за секаков вид на безбедност за сите граѓани “, рече портпаролката на ромската партија Сања Саин.

Aktuelno tema tar štarto di tano vakeripe  jekhe Romane parijako. Sar so vakerna ola e Belgradeski policija puterga maribe upral Roma save  debgepes ano vas e policijake thaj sas phanle olengere vasta aso o maribe tavdinga upral olende ano tomofili policijako, vakerla  Romane partijake informacie.

Romani partija havlarga rodipe sigo te vakerelpes savoj o sebepi akale maribnasko upral duj  Roma, i čipota resarga ano drom Ustinica ko 18 o ari kušlukoskoro , aso anglal odova ki mangin tar policijake bukarne te panden olengere vasta ola dengepes policijake bi te keren problemo.

Akale čipotake ola vi ponodorig bešena puterde  sa đji kaj nane te ovel oficijalno vakerdo  sebepi vi pandibaske o vasta  numa thaj o maribe andro ko tomofili đji kaj sas upral olende lingaripe , vakerla  Sanja Šain.

Hazri kerga:Neđmedin A-Roma Press

 

 

Trin manuša mudarde aso jek po phareste kuvdo..

Три лица се убиени, а едно било потешко по повредено во семејна куќа во Додрехт, недалеку од Ротердам, пренесуваат холандските медиуми. Холандски Телеграф, повикувајќи се на извори блиски до истрагата, дека полицаец од огнено оружје убил членови на своето семејство, а потоа извршил самоубиство, пренесува Ројтерс. На Твитер се огласил и градоначалникот на Дордрехт, кој рекол дека сочувтвува со сите погодени во инцидентот, и најави дека во во текот на вечерта ќе го посети местото каде се случило пукањето.

Trin manuša  mudarde, aso jek tano po phareste kuvdo  ano poro kher  ko Dodreht-Roterdam-havlarena Holandijake medie.

Holandijako telegraf . akharelapes  pal informacie paše  tar rodlaribnaske resaripa, aso o policijako đjeno tar jagali šastra  mudarga  đjenen taro poro jeri, aso pali odova thaj korkoro pes, havlarela o Rojters.

Policija panda našti oficijalno vakerla baši sostar resarga  o jagalo phalaripe.

Šerutno  tar Dordreht,  ano tviter salde hramonga kušlukoskoro ka đjal đji o than e bilačipnasko thaj ka dikhel pašaldan baš o sebepija tar akava incidenti.

Roma Press

Agorkerga e duj divengo Roma Truba Fest-Kumanovo

Agorkerga duje divengo  festivali ano Kumanovo, organizatorija akava berš e misafirenge tari Francija thaj Kipar save lele than ano festivali  piravgelen ani vizita ko pobuter Romane atarija.

O starti e rakake bašalibnasko tavdinga tar 19:30  Roma Truba Fest 2019- ko ploštadi ko Kumanovo.

O Organizatori Rušit Šakir tano čalo tar sasti organizacija, thaj tar dende lafija e misafirengere save pere avibaja ikergepes ano poro lafi thaj sa odolestar o festivali baš 2019 berš nakhla ko naj učo nivelo.

O Samet Salievki denga poro lafi aso đi berše ka oven panda po but neve resaripa ano akava tradicionalno Romengoro festivali Truba Fest.

Hazri kerga: Roma Press – Nedmedin A.

Nasihati tar Ašure – Muharemai misafiri o šejh Gjulner Abdula dikhen Video..

Arajlagovaja ano čhon tar Muharemai thaj Ašure, maseko kana resarela ani Islamsko historija o maj baro baribe anavkerdo Kerbela.

Ano akava baro askerengo maribe mudargovena I maj uže familija jeri, unukija thaj o jekta amala e familijake tar o Pejkamberi Muhamed a.s.

Ano teluno vakti šaj dikhena tikno nasihati phanle e uprenune historijake islamsko vakeribnaja.

Hazri kerga: Neđmedin A.-Roma Press

- Reklam -

KOLUMNE