Blog Rig 293

Edukacija e prandime Romane đjuvlenge

Успешната романса е како Супермен, таа има неверојатна моќ да застане секој ден, се смее и работи, создава и останува насмеана и исправена, и покрај сите грешни грешки. На овој начин, нашиот познат солист, Наташа Ташиќ Кнежевиќ, опишува како гледа некој член на својот народ кој успеал да излезе од традиционалните рамки.  Социјалните мрежи во Србија пролеваат низ денови од непријатноста што ја доживеале во хипермаркет. Кога уште неколку луѓе излегоа на излезот, алармот звучеше. Сепак, единствениот кој бил “осомничен” во осигурувањето е токму тоа. Ја запреа и ѝ наредија да ги исфрли сите предмети додека останатиот дел од групата беше слободен. Она што “квалификуваше” како “крадец” беше само нејзината боја на кожата. Тоа не беше доволно за осигурување да биде понижено, на “истрагата”, исто така, беа потпомогнати од луѓе на страна, фрлајќи непријатни коментари за Ромите.

Šukar legardi Romansa  thani sar Superheroj, ola isila maj bari zor  te ovel sako dive asalutni, upral sakoja  na šukar kerdi buti voj sakana tani ko aver fori asalutni. Ko akava čhane  amaro penšarutno solisti Nataša Tašik Kneževik hraminela sar dikhela disavo đjeno  taro đihani  savo resarela đji pozitiviteti ko tradicionalnkane pervazija

Socijalna mreže ki Srbija thaj sakone tanende vakerelapes odova sar sas voj  nakli i bi bah ko jek hipemarketi.  Kana na salde voj numa hem panda avera manuša iklile avrik tare kuvibaskkro than andreske, o alarmi tavdinga te kherel čhingar. Numa  taro sa adala manuša save iklovena sas, salde  ačavdi sine jek manuš. Čhinavgeola te iklol avrik  thaj te ikavel sa so isi duy late thaj uyal late, aso o avera sine mukle te iklon .

Ki adaja dakika odoja sas sar kvalifikacija kaj voj si sar ..Chor,, thaj te resarelpes đji asavki gnd  sar šerutni  olengiri anglal gndipe sas olakiri boja e mujeskiri, thaj odova sine sar anglal šarti angla o savore te lađjakerenla thaj te telaren olakoro manušikano baripe, numa maškar e vastalutnengoro rodlaripe, tari rig thaj e manuša save dikhena vi la frdela đjungale laforija upral olate thaj upral saste Romenge.

Akaja bi bah  resarela upral  jekutni Romano opersko gilavutno  thaj šampioni  ko Srbijako đihanenngoro teatro  ko Novi  Sad,  voj puterde vakerela  baši srbijake  đuvla  save resarena upral olende akala bangerde bibahija, thaj odova salde  so preperena tari jek po tikori khedin  savi kerelapes upral olende baro stereotipija. Ko jekh voj ko aver  fori dela zor mangindor sakone Romane ]uvlake  te del pestar sa pal edukacija thaj te resarel dji naj upre ko odova saveste voj mangel resaripe.

Akaja bi bah tani nakavdi, numa nikana e manuša na siklovena te dujraren pestar i diskriminacija, thaj na dikhena sijan li disavi ikerdo umetniko savo prepereja ko sumnaleskoro nivelo ja palem na, vakerela i Nataša tari rig  e OBSE, ko 2012 berš savi araklagovela  ko lil taro maj učhe preperutne Roma ko Sumnal.

Roma Press-Lendo taro www.Romskiportal

 

 

E Roma tane ki ikerin sakone khedinake: thaj tavdela o maribe bašhi nijamalipa thaj jekhajekipe upral olengoro identiteti.

CREATOR: gd-jpeg v1.0 (using IJG JPEG v80), quality = 100

По повод неодамна прославениот Меѓународен ден на жената, Европскиот центар за правата на Ромите (ERRC) објави листа на некои од најталентираните жени Ромки кои постигнале напредок и промени во нивните земји во текот на 20-годишното раководство на оваа водечка ромска организација во Европа.

Bašh o naklo  dive e đjuvlengoro, Evropsko centrumi  baši nijamalipa e Romengoro (ERRC)  havlarga lil  taro maj talentirime đjuvla  Romajna save resarge đji ko učhipe thaj iramalipe ko olengro đjivdipe  ko olengere puvja  ko bute 20 beršengoro  vastakeripe  tari akaja legarutni organizacija ki Europa.

Amaro pherdo  đjanlipa thaj hor bute beršengro buti keripe , ikerdo taro hemime etnikane kedinengoro, ki kombinacija taro amaro vileskkro buti keripe , kerga amen zorale  thaj unikatnikani  ko dikhipe taro,  jekhajekiphe, keribe gogaverikane propozale thaj  te kera o baro iranipe maškar amaro đjivdipe ko sakova dive.

Tavdaja i ponodorig te kera buti agar sar hem đji avdive te roda thaj te vazda o rodipe taro Nijamlipa, Edukacija, Seksualnikane thaj Reproduktivnikane nijamija, arakhipe thaj sajdipe  amaro dajakoripe, lejbe than đji ko šukar pani thaj lašhardo kherutnipe  anlaraja tumenge sar so si havlardo  ki veb rig taro ECPR.

Amen siem hošime  ko odova so isi amen o Ethel Brooks sar amaro presidenti  ko odbori taro ERRC, vakerena e vastalune tari Organizacija

 

 

Roma Press- Lendo taro ERRC

Protesti anglal ko ,,Khedipa“e Republika Utarale Makedonijake

На денешниот протест по повод гласање на законот против дискриминација, група млади Роми излегоа да ги артикулираат барањата на ромската заедница. Ромите како маргинализирана и дискриминирана група, директно се засегнати од овој закон.  Во мегувреме додека траеше протестот, Собранието  денес  го усвои законот  за спречување и заштита од дискриминација, За законот гласаа 52 пратеници, тројца беа  воздржани против немаше.

Avdive ikergapes  protesti anglal o ,,Khedipe“  a Republika Utarale Makedonjake, sebepi bašho apanda na ando kanoni bašh diskriminacija, pal akava kanoni savo si imnportatno e terne prestavnikoja thaj khedime đihanija anglala ko khedipe drabarge  parolija thaj sebepija soske valani akava kanoni sigo te nakhel tare Khedipnaskoro vas, savo akanasaske sine  hor ačavdo prekal o lavirintija e Khedipnaskere pobuter taro 8 –to čhona.

Maj but tharo khedimale manuša  sas prestavnikoja taro Enđio sektorija save kerena buti prekal o nijamija e manušengere, thaj pagerde  hakja savenge đji akana prekal olengere organizacie  resarge đji ko adelateskere solucie.

Ola bare hangoja rodinge te kherelpes  sa akava kanoni te nakhel sostar maj but bilačhipnaja thaj pagerde hakonensar araklagovena sa o etnikane kedina numa maj but o Romano đihani ki Makedonija.

Numa đji kaj tavdela sas o protesti maškar ko vakti telal e Khedipnaskiri buti resarga thaj akaja nukta buti keribnaske thaj telo o vas e Bičaldengoro nakla o kanoni  52 ikerimalensar, trin sas ko maškaripa aso mujal nasine, informiringa amen ko telefonsko lafi keriba o Deputati Samka Ibraimovski.

Hazri kerga:Neđmedin A.-Roma Press

 

Nevi investicija ki komuna Šuto Orizari ,, UPC Kargo 24″

Avdive putergapes nevo ,,Kargo 24″ ki komuna Šuto Orizari investicija tari Austrija.

Ko anglalipa akale bukake ko akava kargo isi profesionalna 6 vordona,GPS thaj kopjutersko dikhipe đji kaj tani resardi tumari bićhalin,o kargo ka kerel buti 24 arija buvle ki sasti Makedonija. Dikhen ko teluno video..

Hazri kerga: Neđmedin A.-Roma Press

8- to marteskiri zabava telal organizacija e komunaki Šuto Orizari-video

Erathi ki organizacija tari komuna Shuto Orizari ikergjape dzuvljani zabava kote so lele than pobuter taro 550 romane dzuvlja tari akaja komuna.

Ko akava nišhankeripe lele than ko selaminkeriba e đuvlen thaj te bičhalen olenge mesažo baśho o 8 to marti sine thaj o dizjakoro šherutno Kurto Dudush thaj o kandidati bašhi prezidenti Stevo Pendarovski koleste so seljamikergje e misafirken.

Ko akava than sine thaj o teloobdusmani Vaska Bajramovska Mustafa, o prezidenti ko konsili khi komuna Šhuto Orizari Fatima Osmanovska sar thaj but dzuvlja taro sakovadiveskoro dzivdipe thaj funkcionerija jali đuvla Romanja save thane ko pozicie.

Sar medijako učharipe sine telo vas e portaleske Roma Press Dikhen o teluno linko video thaj atmosfera.

Hazri kerga Neđmedin A. -Roma Press

 

Vebtv portali Roma Press avdive ko aktiviteti ko centar e Šutkake-video

Среќен 8-ми март! По тој повод Вебтв-портал Рома Пресс денес се дружевме со жените и мајките во општина Шуто Оризари им беа доделени бесплатно цвеке и марама, во чест на празникот на жената 8- ми Март.

Avdive baśh o dive e đjuvlakoro 8-to marti o Vebtv portali Roma Press ko amalikano jekhipe e đjuvlensar tari komuna Šuto Orizari, kaske ulavgem po jek luludi thaj šarpa.

Dikhen teluno video taro sasto aktiviteti..

Hazri kerga: Neđmedin A.-Roma Press

Колумна: Жената Ромка и 8-ми март…!?

Денот  кога се одбележува борбата на жените за економска, политичка и социјална рамноправност со мажите, посебен ден посветен на сите жени. Ден кој години наназад го одбележуваат сите жени без разлика на вера,  место на живеење, националната припадност, боја на кожа, религија или јазик.

Ова го пишува Рафета Криези, претседател на женски актив на политичка партија РОМ, во својата колумна.

-Но, дали и жената ромка го одбележува или како многумина го слави…..? Иако, живееме во свет на големи и модерни демократии во кои има се поголем и поголем предизвик во обезбедувањето на еднаквоста за сите. Oва е и голем предизвик на денешните млади генерации, а особено за жената ромка која години наназад се соочуваа со бројни предизвици, бариери и перцепции дека жената ромка мора да е покорна кон својот сопруг  и  останатите постари членови на семејството што е одраз на традиционалниот семеен карактер, пишува таа.

Криези, која е студентка по медицина, во својата колумна одговара на прашањето: Како млада ромка што е мојот предизвик за овој ден?

-Првиот  предизвик го гледам во нашиот влог во образование, кое е толку многу потребно на жената, со оглед дека во минатото семејството им давало приоритет на машките деца, дополнително да се бориме како Ромки против предрасудите од страна на оние кои не се Роми, кои како такви се видливи и погрешни години наназад од типот на “циганката“!?  Вториот предизвик ми претставува спречувањето на малолетничките бракови?  Не можеме против нив, ама може да ги спречиме исклучиво со едукација и информирање за последиците од таквите бракови. Третиот предизвик од аспект на млада ромка го гледам во реализирањето на овие претходни две, бидејќи како студент на медицинксиот факултет и желбата за постојано усовршување и стекнување на поголемо знаење и образование, може да започнеме еднаков чекор во здравството, образованието, вработувањето, социјалната заштита и сите останати сегменти. Ние имаме двојна борба и пред нашите патријахални семејства и мажи, но и голема борба пред сите останати кои не се Роми. И оваа борба нема да биде само наша и за нас, туку за нашите идни поколенија и генерации. Ова се само неколку предизвици со кои се соочува жената Ромка, а се нижат околу нејзиниот врат како непотребен ѓердан и преставуваат обврска на нас младите, посебно на интелектуалците да ја водиме оваа борба кон сигурна победа за која потребен е силен и женски ГЛАС кој може да се бори и избори во сите општесвени сфери, пишува таа.

Roma Press-Hraminela  Rafeta  Kriezi

Avdive e đuvla nišankerena o 8-to Marti

8 Март- Жените денеска го прославуваат како ден на борбата за економска, политичка и социјална рамноправност со мажите. Но за жал, насекаде во светот па и во и нашата земја, се уште се соочуваат со негирање на нивните права, со дискриминација и со насилство. Мал е бројот и податоците на жени на раководни функции, тие не се правично застапени во структурите за донесување на одлуки, а и помалку се платени во споредба од мажите за иста работна задача.

E Đuvla  avdive nišankerena o dive e đuvlakoro 8-to Marti sar dive pal maribe ko ekonomikano, politikano thaj socijalnikano jekhajekipe e muršensar. Numa fuhalibnaske ko sa o sumnal thaj ki amari phuv panda araklagovena ko pagerde hakoja, diskriminacija thaj dejbe zor uprao olende.

Tikno si o numero taro đuvla ko vastakerde funkcie, thaj ola nane nijamale ikerde  ko anibe palune lafija, thaj but po hari tane pukimale ko dikhipe e muršensar bašhi jekhajek bukakiri buti.

Aso o podatokoja  save havlarde tane tare  raštrakiri statistika ki publikacija anavkerdi ,,Đuvla thaj murša ki Utarali Makedonija”,  sikavena o bukarne thana lende podatokoja taro 2017 berš ko đuvla savo legarela 34,6 thaj si but po tikno  okova podatok savo tano e muršengoro savo legarela  53, 6.

Jekhajek thaj o dikhlaripe  taro aktiviribe maškar o đuvla thaj e murša legarea but po hari  taro 44, 3  Aso tano thaj diklo but po učhe ko murša savo legarela 69, 3 vakerena o podatoja tari statistika baši o 2017 berš.

Ko anav taro Roma Press bahtalo sa e Đuvlenge, Romnenge thaj Dajenge o 8-to Marti dive e Đuvlakoro.

Hazri kerga: Roma Press

 

 

 

 

 

Evrejengiri khedin adelatinela o anglal dende kanonija bašhI e Roma thaj e phirutne

“Еврејската заедница стои во солидарност со заедницата на Цигани, Роми и патници во елиминирање на предрасудите и осигурување дека никој не е оневозможен правото на дом”Рене Касин, Еврејска организација што се залага за човекови права, напиша писмо до Саид Џавид, министер за внатрешни работи, со која ги осудува предложените нови закони за забрана на туристички кампови и осудувајќи го портретот и третманот на владите на британските заедници на Ромите и Патниците. Мија Хасенсон-Грос, директор на Рене Касин, рече дека Ромската заедница и патниците заедно го сочинуваат најголемото етничко малцинство во Европа и имаат историја на прогон со еврејскиот народ.

Evrejengiri khedin bešhela pali  solidariteti e khedinaja  taro vakerde Roma thaj Phirutne, ko eliminiribe o anglal adelatibe thaj sigiriteti taro olengoro nijami te ovelen pumaro kher.

Rene Kasin, Evrejengiri organizacija savi kherela buti pal manušikane nijamija, hraminga lil đji ko Said Đavid, Ministeri andrune bukenge, saveja adelatinela  o anglal dende kanonija na mukibnaja taro turistikane kampoja thaj upral adelatibe o portreti thaj tretmano taro rađje britanijake khedinatar e mujal e Romenge.

Mija Hasenson-Gros bašji Rena Kasin vakerga, i Romani khedin thaj okola phirutne arakenapes sar jek taro majbare etnikane kedina ki Euroa thaj isiolen Historija savensar arakenapes  ko paldibe barabutne e evrejnikane đihaneja.

Ko maj palune vahtavija sikavena  bašhi akaja kedin Romani sosi  upral olende kerdo baro Rasizmo thaj Diksriminacija,  diklo upral sa e avera kupe kedina khi Bari Britanija.

Prestavnikoja tari Evrejnikani khedin denge piri hramin prekal akava bičaldo lil savo bičaldo đji ko Ministeriumi andrune bukenge te šhaj te sikaven pumari fuhal thaj ikerin  e khedinaja taro Roma thaj o Phirutne Roma.

 

O Bičaldo Kajtazi tano mujal i Getoizacija, o procesi bašh kherutnipe si but valanutno

Пратеник Вељко Кајтази, оствари средба со претставници на локалниот одбор на Петрушевац, Плиналска населба, Советот на Роми на град Загреб и Сојузот на Ромите во Хрватска “Кали Сара”, како и претставници од Градот по повод неодамнешните протести против имиграцијата Ромски семејства од населбата Плиналско населба и Нови Јелковец. Во однос на протест што го слушнав од медиумите одлучив да свикам денешната средба да се слушне ставовите на прашањето за решавање на ситуацијата испрати порака Кајтази.

Avdive o bičado  Velko Kajtazi  ko Hrvatsko parlamenti isile dikhipe e pretstavnikonensar  taro lokalnikano odbori  Petruševac, Plinalsko athari, Konsileskere đjene taro Roma tari dis Zagreb thaj o Sojuzi e Romengoro ki Hrvatska ,, Kali Sara“

Ko šunde infoa taro medie  baši kamjin so kamlapes te vazdelpes protesti, akhargum akava dikhipe  te đaj te šunenpes o pučibna  anibaske solucie akale problemenge, ko protestija save šaj sas sine te dikhelpes  Transparentija  taro hramipa ,, šunen e čaven vi ola mangena sasto ponodoripe“, Petruševca te tiknovel o numero tharo Roma.

Te isi amen čačibnaske socijlanikani Raštra savi kamla te dikhel thaj te šunel e đihanengoro valanipe, tadani o Ustavi ka ovel but baro. Odoleske e Roma nane te oven e manuša save sakana ka  heminen pumare tahana than ko than, e Roma na mangena te oven čivde ko koncetririme thana maškar sar našle manuša taro na jekh lokacie, ka kerav  sa, e asavke čipote te na resarenpes maškar e roma  vakerga o Kajtazi.

Hazri kerga:Roma Press lendo Phraliphen

 

 

- Reklam -

KOLUMNE