Blog Rig 74

Nikana te na iranelpes o vakti Ausviceskoro bidoshale mudarde Roma, Evreija, Slovencija thaj avera..

Ano 27 Januari ko 1945 bersh i loli armija tar Sovetsko Sojuzi resle ano Ausvic. Ola resarge ano than e bilacipnasko kana nekobor milja phanlarde sine achavime ano kampi, savo ano jekh sine pelardo tar Germancoja kana thavdinge te dujrarenpes tar kampija. O Manusa save achile djivde vakerena pere dokazija savo bilachipe dikhle pere jakencar thaj savo baro masovnikano mudaripe kerna upral na dosale manusa.

Upreder 90% tar mudarde manusa ako koncetraciono logori ano trinto Rajh sine o than tar Evreija,Holokausti sine sistematikano than bash progon thaj mudaripe majbut e Romen, Evreija, Slovenija thaj avera, sponzoriirme tar nacistikano rezimi e Germancongoro lingaripnaja olengiri ideologija vakeribnaja aso o germancija tane superiorna manusa, aso o avera tane inferiorno rasa thaj lengoro djivdipe nane but valanutno(bitna)
Adolf Hitler bas o asavke masovnikane mudaripe anavkerelalen sine sar,,Paluni solucija”(konecno resenie)

На 27 јануари 1945 година Црвената армија на Советскиот Сојуз пристигна во Аушвиц. Тие наидоа на неколку илјади останати затвореници во кампот, кој беше делумно разурнат од Германците кои се повлекуваа. Преживеаните и материјалните докази укажуваа на масовните убиства кои се одвивале во Аушвиц.

Околу 90 отсто од жртвите во најголемиот концентрациски логор на Третиот Рајх беа Евреи. Холокаустот беше систематски прогон и убивање на Евреите, Ромите, Словените,спонзориран од нацистичкиот режим во Германија преку спроведување на идеологија дека Германците се супериорни, а другите народи се инфериорна раса и нивниот живот не е вреден. Адолф Хитлер го нарекуваше обидот за нивно елиминирање „конечно решение”.

Никогаш да не се повтори!

Pal pale soobrakajnikani bibah ano centar e Skopjeske o manus mulo..

Palpale ano centrumi e Skopjeske kergapes anglal tikoro vakti soobrakjanikani bibah savate isi jek mulo manus pesako, savo nakhla ano drumo naoznacime pesakonge thaj vordon savo sine ko paldipe kuvga upral oleste.
akanasaske vakerlapes so nane informaci bash o identiteto e mule manusesko numa thaj e soferesko savo paldela sine o vordon.
Ano than e bibaheske isi policijake bukarne..

Повторно тешка сообраќајна несреќа се случи пред малку во центарот на Скопје. Пешакот е прегазен пред мостот Гоце Делчев, во местото на настанот во многу мала близина има и пешачки премин, но засега се говори дека ова место се смета еден од најопасните, и тука многу често знаат возачите да не возат според предвидената брзина.
Според сегашните првичните информации се говори дека во пешакот удрил автомобил кој бил во движење.
До овој момент сеуште нема информации за идентитетот на пешакот и возачот.

Roma Press-foto lendo tar 360 stepeni.mk

Asocijacija,,Sonce”organiziringa regionalnikani konferencija tar 18 dji 21 Januari..

Asocijacija baš Demokratikano buvlaripe e Romengo,,SONCE”oganiziringa regionalnikani konferencija ani tema,,Sistemska solucie baš kherutnipa e Romane kedinako tar o Purabalo Balkan”.

O ikheripe e aktivibnasko thavdinga tar 18 đji 21 januari ani Popova Śapka,lele than misafirija tar relevatnikane institucie thaj pretstavnikoja tar birađako sektori tar i Makedonija.

O cel e kedipnasko tano baš dejbe maškar peseste informacie panle e problemeja tar kerutniphe(domuvane)e Romengo,đi akanutne nacionalnikane thaj regionalnikane praktike sar thaj čhivibe hor pomaskarutno buthi kheripe maškar e thema Makedonija,Srbija thaj Bosna Hercegovina.

👇
Асоцијацијата за Демократски Развој на Ромите СОНЦЕ организираше регионална конференција на тема “Системски решенија за домување на ромската заедница на Западен Балкан” од 18 до 21 јануари на Попова Шапка со гости учесници од релевантните јавни и државни институции и граѓанскиот сектор од Македонија, Србија и Босна и Херцеговина. Регионалниот настан се организираше со цел споделување на искуства за подобрување на практиките за домување на ромското население на Западен Балкан и продлабочување на соработката. На панел дискусиите беа опфатени следните теми: моменталната состојба со домувањето на ромската заедница на Западен Балкан, досегашни национални и регионални искуства и добри практики, проблеми и предизвици, работна верзија на предлог законот за социјално домување како и законот за легализација, модели на домување и можни решенија. Од конференцијата произлегоа препораки и заклучоци кои ќе бидат испратени до соодветните надлежни органи.
Настанот е финансиран во рамки на проектот “Заштита на граѓанскиот простор- Регионален хаб за развој на граѓанското општество” од страна на СИДА, имплементиран од Балканска мрежа за развој на граѓанското општество.

Roma Press- Sonce.

Agorkerga e Rađaki bešin( sednica) maśkar Makedonija thaj Bugarija..

O Premieri e Makedonijako Kovaćevski pali agorkeripe sa e dikhipna thaj i barabutni bešin savi ikergapes maškar Makedonija thaj Bugarija vakerga so isi mangin baš barabuttno đajbe poanglal ko pomaškaripe sar thaj o lavkeripe lingargapes maškar e duj premierija e themenge te lačharenpes o normativnikane funde baš zorakerdi buti e duje phuvjenge baš pošukar tajsa sa e duzutnengo.
👇
Имаме волја за брз напредок во меѓусебните односи, се сложија премиерите Ковачевски и Петков на прес-конференцијата на крајот од заедничката седница на Владите на Северна Македонија и Бугарија и го изразија задоволството од остварениот успех со формализирањето на петте работни групи во повеќе области кои ја поставија нормативната основа за заедничката засилена соработка меѓу двете земји во иднина.

„Навистина и јас сум задоволен од денешните состаноци. Имавме пленарна средба, но уште поважно е што самите министри работеа во работни групи на конкретни проекти и идеи кои што треба да се развиваат во наредниот период“, истакна премиерот Ковачевски.

Како посебно важно, премиерот Петков ја издвои заложбата двете влади да покренат заедничка иницијатива Коридорот 8 да се врати меѓу приоритетите на ЕУ.

Roma Press 🔗 vlada.mk/node/27543

Agor(kraj) tar pandemija pali nakhibe o brani Omikron vakerla o SZO…

Omikron anavkerga o avgunipe(pocetok)tar nevi faza e pandemijaki KOVID 19, numa vakerlapes so shaj hem te ovel agor(kraj) tar pandemija ani Evropa, asavko vahtavi (izjava)vakerga o sefi tar evropako ogranoko tar sastipnaskiri Sumnalekskri organizacija Hans Kluge.
Sar so vakerla dikholapes aso o regioni avela dji o agor tar piri paluni faza e pandemijaki, vakerga erati o Kluge dopheribnaja dji ko marti 60 otsto tar Evropa ka oven astarime e pandemijaja omikron.

Kana i akanutni infekcija ka nasavgovel tadani e dizutne ka resaren ano zoralo globalnikano imuniteti savo ka ikerel olen kurkencar thaj masekonencar, bare ovsastipnaja tar vakcine sar o bajrovipe tar imuniteto save resarge e dizutne pali i astarimi zaraza thaj i tikori sezonalnosti, vakerga o Kluge.

Омикрон го означи почетокот на новата фаза во пандемијата на Ковид-19, а можеби и нејзиниот крај во Европа, изјави шефот на европскиот огранок на Светската здравствена организација (СЗО) Ханс Клуге.
Може да се заклучи дека регионот се приближува кон своевидна последна фаза на пандемијата“, изјави вчера Клуге за АФП, додавајќи дека до март 60 отсто од Европејците би можеле да бидат заразени со омикрон.

Кога сегашниот бран на инфекција со омикрон во Европа ќе стивне, „ќе се воспостави глобален имунитет кој ќе трае со недели и месеци, благодарение на вакцината и имунитетот што луѓето го стекнале преку зараза и намалената сезоналност, објаснува Клуге.

Очекуваме период на мир, а потоа на крајот на годината Ковид-19 би можел да се врати, но не мора да биде пандемија, додаде Клуге.
Roma Press- lendo tar>fokus.mk

Ano sa e dizja ki Makedonija but sudro vakti aso hem ko skopje teleder cero(o)-sudripe..

O Vakti avdive ano sa e dizja thaj thana ani Makedonija sudro vakti, numa ano disave thanende sudripnaja resarela thaj bavlalin.
Ano plaina(planine)uchibnaskere thana isi jiv. Jekhajek vakhti ka nakhel sahno dive, ka phudel bavlalin tar pobuter riga(strane).
Diveskiri temperatura ka lingarelp[es tar minus 9 dji 3 digroja(stepenija)
Ano Skopje djakerela amen jekh vakhti.Diveso sudripe ka lingarel amen dji ko cero(0) digro.

Времето денес променливо облачно, многу студено и ветровито. Во планинските подрачја повремено ќе провејува снег. Ќе дува засилен ветер од северен правец. Дневната температура ќе биде од минус 9 до 3 степени. Во Скопје и околината слично време. Дневната температура ќе биде 0 степени.

Roma Press-UHMR

Musto Demirovski- Moderno Holocaust..

Na nakle but berša taro Holocaust so kergja upro i Romani Nacija o Hitler, samo 80 ama nisar te la pouka, nisar te ova sar odola kola so doživingje odova horror – ola sine složna hem ikerenapes sine dži ko krajo dži kote na muklje piro posledno zdiv.
Palo 80 berš kaj sijem amen?
Svedokija sijem deka ko purano vreme sine pobari sloga, mangjipe, poštovanje – šaj i nevi tehnologija rumingja amen, ili amen rumingjem la?
Pošto sekoja buti so astaraja ili ruminaja ili ko ekvaš mukaja – pa agjar da ki Politika. Bijangjona neve liderija, neve partije ama nisar nekoj te vikinel ko jekhipe ili kjeda da nekoj vikinela, sa nekoj nekas mrzinela ili našti pondesinela, pa pučava man isi li nekoj nekas so mangjela?

Diken desinelape amengje moderno Holocaust taro gadžikane partije, taro lengjere lidejra ama palem phandaja amare jakha, čivaja o problemi telo tepiko hem namangaja te ikava le.
Šukar sijem sine lengje ked pheraja po 20 avtobusija ko lengjere mitingija, akana dena amen ponižuvačka brojke ko Izborna Edinice, sar te mangjena te phenen amengje: Romalen amen mangaja tumen ama tumen samo šaj dikena i utakmica taro tribine, nane tumen spremna igračija.
A o purane igračija panda tane akate iako istrošime, bizo kondicija hem meninena ekipe sar o Ibrahimovič, palem na predajnena pes – izgleda sekoj mangjela te bešel ki tati stolica ko akala minusna temperature?

A o terne amen nisar te la pouka taro prošlost. Amaro EGO čivaja le pret amari idnina, amaro hinati pret amaro jekhipa hem agjar ka terina sa dž kote na bijangojna Revolucionejra, kola so ka anen Revolucija ki Romani Politika ko Nacionalno Nivo – hem ko Romano dživdipe ki akaja država.
Moderno Holcoaust desinela pes amengje ki sekoja strana, bitna politička odluke anenape, amen dikaja len tari TV, na sijem vklučime duri ki nijek debata ki nesavi Političko emisija, ka phene amari brojka taro 100.000 ki akaja država tani sar 100 džene (ola agjar dikhena amen).
Ka phene nane amen kadrija učime, naprotiv baš akana isi amen, baš akana isi amen odova so falingja amengje pret 10-15 berš, ama kaske te phene akava?
Isi li nekoj te šunel o Romano Glaso, dži kote adžikeraja LE – Amen ka šuna amengje khere “4 plate a jek kasa” taro Tarkani 🙂

(Hramovimo tar Musto D.thaj preperela upral oleskoro gndine nane phanle e ureduvacko politikaja tar Roma Press)

Kolumna:Sevgul A.- Soske mora samo amencar agaar?

(Akava puti ka probinav te na koristinav romane has lafija te shaj te resav dji sa tumende)

Soske mora i mok hem o barvalipa te oven o prva osobine za te igaren amen ko dji akanutne na reshime propustija tar o politicko prestavuvane ili aktivizmo saveja trebela te meninelpes i politicko sostojba korkoro amenge.

Te manglem te khera disave paralele ili sporedbe tar o dji akana so resarga amencar tegani cachibnaske ka halova kotej amare politicka propustija save korkoro kergem olen protiv amenge, odoleja so avdive nane amen seriozno pristap ko politikano sistem e drzavako SOSKE diklem amare tikna licna interesija. Avdive pali SA akava rodaja o krivco ko bare politicka partije SOSKE?

Te potsetinamen sine amen politicka pretstavnikija ki izvrsno,zakonodavna thaj lokalna vlast, strekake ikeraja panda i lokalna vlast maribnaja maskar amende, sikavajamen gogavera jekh jekheske,keraja maskar amende bilachipe – Ama bas akava ka pisinav aver puti na avdive.
Keda vise sijem sino ko sa akala upre vakerde pozicije sostar nasti sikhlilem tar odola pozicije te kera baze,te zacvrstinalen,te bajrara olen ko povishe thaj povishe manusha no nikoj adava na kerga, akana postavinelapes o puchipe kaste sine o problem ko GADJE ili AMENDE.

Ko amare agaar vakerde liderija save sine olen MOK hem BARVALIPE ola poseduinena ano peste panda trin specificna karakteristike(fenomenija)save pripadinena samo olenge sar kvalifikacie:
-Nenelen ladj
-Isiolen bidjandipe
-EGO (mislindoj olaj samo tane seperiorna)

Ka nabrojnav nekobor primerija tar so trin karakteristike a tumen ka vakeren sijum ko pravo jali na?

Tar biladj avela ki olende i karakteristika te na daran thaj o bange te vakeren ole amenge soj adava pravo, dikhlan te jakencar so adava nane agaar ov angli tute ubedlivo vakerela agaari, posedinena agresivnost, javno lenalen ki hajgara thaj panda but aver olen nanelen ladj..

Tar bidjandipe avena panda po bilache posledice save trpinelalen i zaednica e Roma isi olen nadjandipa ko pobuter strana ko primer na pendarena nisto tar opsta bukija, nasti kerena razlika tar teorija dji praktika, sig perena ko mestenke, neeticnost, sig kerlapes olencar malverzacije tikne troskenge, sig perena ko koruptivnost,nasti diso rodena zakoneja savo sledinale e zaednicake zagarantirimo ustaveja soske ola odova na djanena, panda but aver bukija save preperena ko nadjandipa ola palem terinena..

Trinto o EGO tano o hem baro dusmani olengoro ama hem e zaednicakoro amaro soske, ola mislinena osven olende avera nasti nit avena nit diso lender posukar kherena panda po strasno tar pumaro baro ego nasti korkoro peske te vakeren STOP akavaj prebut so nanesinaja o zlo amare nacijake, na mislinen bar ko jek momenti kaj e manuseskere EGOJA komandini samo o Beng (sejtani)ola terinena i ponodorig.

Ko akala olengere trin najbare anomalije (djanava isi panda but) pokraj so posedinenalen duri gradinena olen panda pobut upral peste, usovrsinenalen hem kristalizirinenalen bi te dikhen pere jakencar ka vakere korole tane. Zarem na dikena so avdive i Romani zaednica tani cace ko marginija tar opstestvo bi politicko zastapnikija ko sa o nivelo, ekonomsko maj coroli zaednica, koristinelapes i maj bari diskriminatorsko forma upral amende odoleja so marenatut thaj kuvenatut numa na smijneja odolestar te kere lafi na delapes amenge moznost te dishina o vozduh tar ednakvost sar sa o avera.

Amen sa akava dikaja svesno phravde jakencar o efektija tar nepravda savi kerelapes upral amende thaj bash sa adava achovaja phanle mujeja SOSKE?
Shaj li nesto te kherelpes?

Dikhen ki ekonomija isi jek zlatno pravilo ko primer kana isi bari ekonomsko kriza (avdive amende nane samo ekonomsko nego isi politikani,sastipnaskiri thaj panda but avera krize ama bash odova ka pisinav aver puti).

Akana ka acovav ko paluno pasusi ko primer tar ekonomijaki kriza. Kana isi asavki kriza ko drzave koristinelapes o termini INFLACIJA so znacinela sigo valani te anenpes soodvetno merka. Ko momenti amen sar Romani zaednica araklagovaja ki politicko inflacija, i palka tani ano amaro vasta sostar amare politicka pretstavnikoja ange amen dji ki INFLACIJA(primer) tegani amen so valjani te kera MERKA – SAVI? Te pocminelpes tar o kratiphe ili chinaviphe olengere ingerencije SOSTAR? Tar olengiri mok (mislinava ko partie,soske averte agaarda nanelen).
Merke:
– Biladj olengiri sigo te hularelpes,pobuter te na mukelpes olenge than te kuven ano korupcie thaj slicno.
– Ego valani te chivelpes kraj STOP bas olengoro politicko ovlastuvane upral amende.
– Bidjandipe te na delpes olenge vise sansa korkore pestar hem amendar te keren diline tar olengoro na djandipe, mangindor te ciden celo zaednica ko hor tunelija saveste nanele svetlost, idnina thaj posukar tajsa.

Samo tadani logicno ka mukelpes than bash nevi generacija ko politicko deluvibe djandipnaja, konkretna rodipnaja thaj te ovelen ani godi o EDNAKVOST(bitno)amenge sar Romani zaednica te koristina ola sar o avera zaednice ki Makedonija.

Odova zavisinela korkoro amender OJA jali NA.

Pisimo tar:Sevgul A.(O pozitivna kritike nane bicalde licna-personalnikane)

(O Pishipe preperela tar personalnipe avtoresko thaj nane panle e ureduvacko politikaja tar Roma Press).

JIV – Ano Skopje, o Busija 19 thaj 20 palpale na uklena upre dji ki paluni trafika ko Suto Orizari..

Sar so informirinela UHMR erati rakako astarga o shudre thaj jivale vaktija ani sasti them ki Makedonija ko sa e dizja aso maj but ano Purabalo(zapadno) kotora e dizjenge ki them.
Jiv sabahesko djakerga e dizutnen vi ano Skopje, kalabalukija ano soobrakaj ano sasto Skopje numa na hallovibnaske sostar kana sa e serutne droma tane dujrarde o jiva te shaj po lokhe te naken e vordona,numa ko disave kotora na sas chistime o jiv.

Jekhajek sabahesko problemi e dizutnengo ano Suto Orizari palpale e busija numeroja 19 thaj 20 na uklena dji upre ko centari e Sutkake sebepeja vakeribnaja tar o Jiv, odova so shaj sine e dizutne thaj o timi tar Roma Press te dikhel o soobrakaj tar sherutno (glavno) drom tano bijivale thaj shaj e busija bizo problem te uklen dji upre, numa khoni na vakerela khanchi bas akaja nepravda savi kerlapes upral e dizutne save trubun tar centar ja paluni stanica (fersped) te hulen phirindor 4 stanice dji ko zatvoe e sutkakoro thaj odotar te astaren e busija.

E Dizutnengi sabaheski aktuelno tema ano Suto Orizari o problemi e busencar save tar piri kamjin ja palem vakerdo si olenge te na uklen dji upre save taneste si olengi paluni trafika thaj khoni na ikklilo havlaribnaja(soopsteni) bar te delen ko djandipe te djanen so trubul te keren sabahesko.
Sar so vakerena e dizutne olengo problemi avdisaske so savore nasti resarge ano vakti pumare bukarne thanende ja palem zakazime sastipnaskere terminoja thaj aver..

УХМР информира дека во ноќните часови во западните и северните делови започнаа врнежи кои беа претежно од снег, само во југозападните делови имаше повремен дожд. Дуваше слаб до умерен ветер од северен правец.

За денеска најави облачно и студено со повремени врнежи од снег, особено претпладне. Врнежите најдолго ќе се задржат и ќе бидат пообилни во западните делови. Насекаде ќе се формира нова снежна покривка, освен во долниот тек на Повардарието.

Како што информира УХМР во Скопје времето ќе биде облачно со повремени врнежи од снег, особено претпладне. Ќе дува слаб до умерен ветер од северен правец. Кон крајот на денот облачноста ќе се намалува. Максималната температура во главниот град ќе достигне 2 степена.

Рома Пресс – УХМР

Ratvali cipota(nastan) ani Skopjeskiri Topaana..

Ano 18.01.2022 ko 22.15 dakikija resarga cipota (nastan)ano atari ki Topaana, dji kaj M.S.(47) tar o Skopje ano poro kher pere familijaja, alo olende komsija N.I.(46) vi ov tar o Skopje mashkar olende thavdinga verbalnikano akoshiphe, numa pohari o akoshipe resarga dji ano fizicko maskaripe olencar.
Palo tikoro vakti ani avlin e jekhe familijake alo o manus N.I. ostro predmeteja khuvga e manusna S.D.(46) romni e manuseski S.D.(46),tadani olengiri tikori chaj lela ano poro vas o ostro predmeti thaj khuvga e N.I.

Sar so vakerlapes tar olengoro verbalnikano akoshipe resarga dji ano bedeniskoro(telo)khuvibe thaj S.D.vi o N.I sigo lingarde ano atareskkro hospitali,,sv.Naum Ohridski thaj ano Kompleksi,,Majka Tereza,, te shaj dena olen i avgo medinicakiri arka, informirinela o MVR.

Sigo kernapes napija te chivelpes agor bash akaja resardi cipota ani Topaana.

На 18.01.2022 во 22.15 часот било пријавено дека во нас.Топаана, додека М.С.(47) од Скопје бил во неговиот дом со семејството, дошол соседот Н.И.(46) од Скопје и започнал вербална расправија, која прераснала во меѓусебна физичка пресметка. Малку подоцна во дворот Н.И. со остар предмет ја повредил С.Д.(46), сопруга на М.С., а нивната малолетна ќерка му го одзела остриот предмет и со него го нападнала Н.И.. Со повреди се здобиле С.Д. и Н.И., по што биле пренесени во Градската општа болница „Св.Наум Охрдски“ и Комплексот клиники „Мајка Тереза“ за укажување на лекарска помош, информира МВР.
Се работи на расчистување на случајот.

Roma Press-MVR

- Reklam -

KOLUMNE