Blog Rig 148

Pravde o rampe tar i Bugarija, šhaj kuvena e Makedonijake dizutne..

Tar avdive,e đihanija (graganija) tar Makedonija,Srbija,Albanija,Kosovo,Bosna thaj Hercegovina,Crna Gora Moldavija,Izrael thaj Kuvajt šhaj khuvena ni Bugarija sar turistoja salde te isi olen negativnikono PCR testi so nane pozitivna ani korona thaj o testi te na ovel purano pobuter tar 72 arija, havlarga o ministeriumi baš sastipe ani Bugarija.

Од денеска, граѓаните на Македонија, Србија, Албанија, Косово, Босна и Херцеговина, Црна Гора, Молдавија, Израел и Кувајт можат да влезат во Бугарија за туристички цели со негативен ПЦР тест, направен во последните 72 часа, соопшти министерство за здравство на Бугарија.

ПЦР тест не е потребен за лица кои пристигнуваат во Бугарија од земји членки на ЕУ, Велика Британија, земји од шенген, како и од Алжир, Австралија, Канада, Јапонија, Мароко, Нов Зеланд, Руанда, Република Кореја, Тајланд, Тунис и Уругвај. Тие не подлежат и на 14-дневен карантин.

ROMA PRESS- Lendo tar:
https://kanal5.com.mk/od-deneska-bugarija-ja-krena-rampata-za-makedonija-mozhe-da-se-vleze-so-napraven-pcr-test/a432677

Avdive 128 neve nasvale tar Kovid 19..

Ano palune 24 arija kherde neve testiribna 1025 manušenge,thaj olendar 128 manuśa lingarenapes pozitivna tar astarde Kovid 19.

Avdive mule manuša tar Kovid 19 tane 6, thaj odova 4 pacientoja tar Skopje jekh tar Kičevo thaj panda jekh tar Struga.

Во последните 24 часа се направени 1025 тестирања, а регистрирани се 128 нови случаи на ковид-19 во:
-Скопје 52 -Куманово 6-Штип 29
-Прилеп 2 -Тетово 6
-Битола 2-Кавадарци 10 -Гостивар 13
-Кочани 1 -Пробиштип 1-Македонски Брод 3
-Виница 2 -Свети Николе 1

Починати се 6 лица, четири пациенти од Скопје, еден пациент од Кичево и еден од Струга.

Roma Press- lendo tar fb.Venko F.

Ano avdisutno dive ko 1963 berš ano Skopje resarga o maj baro phuvjako tinanipe (zemjotres)..

Ano avdisutno dive ko vakti tar 1963 berš, dive 26 e čhonesko juli thano pišime sar maj pharo dive e dizjake Skopje.
Anglal 57 berš i dis Skopje sinela resardo o naj baro phuvjako tinanipe(zemjotres) thaj milja manuśa naśavge poro đjivdipe.

Tadani sasto Sumnal denge poro dumo ko pomognibe e dizjake Skopje te śhaj iranelapess i glavno dis ani piri forma thaj pal adava poćmingapes pal pale te gradinelpes o Skopje.

Tar taro adava momenti i dis Skopje niśankerela akava dive sar dejbe godi pal sa adala manuśa save naśavge poro đjivdipe ani akaja prirodaki bi bah savi tadani anglal 57 berš astarga e dizja Skopje.

26 јули е ден на секавањето во врeмето на далечната 1963 година, запишан како еден најтешките и најтажните денови во историјата на главниот град на Македонија -Скопје. Пред 57 години, катастрофалниот земјотрес ги зеде животите на над 1000 наши сограѓани и зад себе Скопје го остави во урнатини.

Во 1963 година светот се обедини при помагане на градот и Скопје стана град на солидарност и симбол на една од темелните човечки вредности.

Roma Press

Agim Nuhiu – Nevo Ministeri baš andrune buka( MVR)..

Ano Ministeriumi andrune bukenge o đjiakanutno ministeri baś andrune bukija Nake Ćulev, oficijalno denga poro vastalipe sar ministeriumi andrune bukenge baś o d-r Agim Nuhiu.

Pali o dejbe lejbe i funkcija, Nuhiu ka vastalinel e ministeriumeja sa đji na kerlapes i nevi Rađi ani Republika Utarali Makedonija, pošukar vakerdo sa đjikote na anavkerelapes nevo ministeriumi andrune bukenge.

Во Министерството за внатрешни работи досегашниот министер за внатрешни работи Наќе Чулев, официјално му ја предаде должноста министер за внатрешни работи на д-р Агим Нухиу. По денешното примопредавање на должноста, согласно постоечките законските одредби, Нухиу ќе раководи со министерството до изборот на нова Влада на Република Северна Македонија, односно до изборот на нов министер за внатрешни работи.

Roma Presw- MVR

Jagale Oruźeja khuvdo gazda tar dukani ko Skopje..

Gazda e dukanako tar o Plastikako drom ano Ekopje khuvdo tar jagali šastra(oruže)thaj sas sigo lingardo ano Hospitalesko centro ,,Majka Tereza” o bilaćipe resarga erati rakako ano 21:35 dakikija, havlarga Alsat tv.

Сопственик на дуќан од Пластичарската улица во Скопје со повреда од огнено оруже е пренесен во Ургентниот центар, „Мајка Тереза“, доцна синоќа, објави Алсат тв.

Неколку непознати машки лица влегле во продавницата и ги нападнале двајцата синови на сопственикот. Кога таткото дошол да види што се случува, еден од напаѓачите испукал куршум и го погодил во натколеницата.

Roma Press

O REF ulavga panda 15 -tabletija e romane čhavorenge tar o Berovo..

Direktori tar Romano edukacijako fondi rajo Ređep Ali Čupi, Šerutno tar Komuna Berovo rajo-Zvonko Pekevski, thaj vastalune tar Birađaki organizacija Sonce tar – Tetovo sar legarutne e proekteske  thaj o RRC  avdive ulavge 15 tabletija barabar 10 gb internet sa sebepeja te śhaj lokharelapes e romane ćhavorenge o online edukacijako sikhlovipe ano Berovo.

Директорот на Ромскиот образовен фонд – Г-дин Реџеп Али Чупи, Градоначалникот на општина Берово Г-дин Звонко Пекевски, претставници на невладината организација Сонце – Тетово како носител на проектот и партнерската организација за општина Берово „Ромски Ресурсен Центар“ денес доделија 15 таблети со 10 ГБ интернет за поддршка на децата Роми кои учат во основното училиште Дедо Иљо Малешевски, кои во текот на пандемијата поради КОВИД 19 не беа во можност да следат онлине настава.
Акцијата е дел од проектот „Подобрување на средината за учење на учениците во основното образование” (код на проектот MAC 132) кој финансиски е поддржан преку ургетниот фонд на Ромскиот Образовен Фонд. Истио проект ќе овозможи на најзагрозените 222 деца Роми вклучени во основно образование да се стекнат со паметни уреди и 10 ГБ интернет за следење на настава од далечина. Децата се идентификувани од страна на парнерските организации во соработка со основните училишта во следните општини: Куманово, Кичево, Кочани, Виница, Битола, Прилеп, Штип и Делчево.

Roma Press- Neđmedin A.

Bajram Haliti: Ko sudo ka dikelpes okolencar save kerena mujal lafi baš instituto -dikhen Video..

O Roma Press pal aktuelno informacie ano socijalna mreže pal phravipe lafi baš Insituti baš Romane studie ani Evropa thaj dejbe đjenipe manušenge thaj olenge titule prekal akava instituti puterga somneži so nane čačipe thaj o titule si hohavne sostar o instituti na đjangapes si regulirime oficijalno jali na?

Sa baš akava sebepi akala duj dive o timi tar Roma Press intezivno kedela sas informacie pal akava vakeripe sa sebepeja e manuša te đjanen koj hovavelalen ano socijalna mreže.

Ano teluno linko keraja lafi e Presidenteja tar o instituti Bajram Haliti dikhen..

Hazri kerga:Roma Press

Denapesli fals titule jali na?

Akala dive aktuelno informacija rotirinela ano facebook thaj nekobor mesazoja bićalde đji ko inboh tar Roma Press te kera novinarsko rodlaripe pal so garavelapes o dejbe bare edukacijake titule prekal kartičke.
Akava fori laja salde o maj paluno primeri tar aktuelno dendi titula Doktor baš o Ibraim Đemaili dendo oleske tar Bajram Haliti sar šukar penđardo romano bute berśengo aktivisti.

Nane halovibnaske tar odova so ano palune vakti akava thaj avera instotutoja jali slicno formirinenapes ano kherutne adrese thaj reklamirinenapes telal fb mreze. Numa te šhaj te delpes edukacijaki titula manuseske,maj anglal adava instituto valani te oevele piri oficijalno akreditacija, odova isi jali na achola te rodlarelpes?

Te akava kerlapes salde te pherenpes đjikaske želbe thaj mangina tadani ok, vi odova akana dozvolinelapes jali mukelaoes ano akala socijalna mreze, numa kana ano asavke karticke dikhenapes kodija thaj isi olen logoja tar penđarde bare organizacie thaj fondacie sar ko primeri UNESCO,UNDP,ECOSOC thaj avera,tadani te ćače kerlapeske avantura o posledice verovatno djanena so nane te oven tikne (seriozno falsifikate baš kaske isile odgovornost).

Numa akate dopherenapes thaj avera informacie save resarena đji ko izvorija tar Roma Press, akaja forma akava kurko but aktuelizirinelapes thaj pal odova doperelapes o pućhipe smetinelali nekas baš akala resaripna sar romane internacionalna organizacie thaj aver, odoleja so bodrinela nekaske ano jakha tar akava instituto thaj lejba klientija ano pašipe akale institutoske thaj sanipe ano olengoro đjenipe, vi kala informacie si ćače ja palem na ka ačol ano ponodoripe te kerelpes vi olenge lafi?

Numa gndibnaske tano odova aso o dizajni tar asavke kartičke save tane kerde, isi olen baripe odoleja so čivena logoa tar but bare thaj pengarde organizacie, sikavibnaja so akava instituti della ole baro vazdipe maškar avera nacionalna ja internacionalna fondacie sikavibnaja pes sar seriozno instituto.

Numa sa akava upre vakerdo aćhovela prekal naoficijalna informacie lende, ikherde tar socijalna mreze, telal komentarija dizutnengere thaj aktivistija save dena poro gndipe baš akava resipe ko fb.

Roma Press- Fb.

Vonredno saikeripe ano nekobor komune ko Belgrad..

Ani Srbija thar ikheribna e palune podatokoja tar nakhle 24 arija,11 manuśa tane mule tar koronavirusi aso 309 tane astarde sar potencijalna nasvale.

Ano Belgrad andi tani vonrednikani sostojba thaj odova ano nekobor komune savende dikhlardo si bajrovipe tar nadvale manuśa thaj odova ano Vranje,Novi Pazar,Kraguevac,Ivanica,Sabac,
Ćačak,Tutin thaj Arijee.
Sar so vakerela Direktorka tar BATUTA, Verica Jovanovik 80% tar manuśa so si nasvale resarena tar Belgrad.

Во однос на последниот пресек на состојбата во претходните 24 часа, 11 лица починаа од коронавирус во Србија, додека 309 лица се заразени.
Тестирани се 8.102 лица, а на респиратори имало 85 пациенти.
Така,вкупниот број жртви се искачи на 298, а бројот на активни случаи на 1.996.

Во Белград е прогласена вонредна состојба, која е во сила и во Врање, Нови Пазар, Крагуевац, Ивањица, Сабац, Чачак, Тутин и Ариjeе.

Директорката на „Батута“, Верица Јовановиќ изјави дека 80 проценти од новозаразените се од Белград, и дека расте бројот на заразени лица од округот каде е прогласена вонредна состојба.

Roma Press- lendo tar: http://rominfomedia.rs/?p=18141

Finansijako dejbe dumo baš siguritetna khera e đuvlenge..

Ministeri baš manušikane hakaja thaj našle manušenge ani Bosna thaj Hercegovina, Miloš Lućik thaj o direktori tar USAID ani Bosna thaj Hercegovina, Nansi J.Eslik,ćhivge piri vashramin ano Phanlo lafi(dogovor) baš granti tar 160.468 KM ano ovto Birađake organizacijencar save isi olen siguritetna khera baš e đuvla save preperena telal i zor thaj pagerde nijamija(pravo).

Sebepi baš akala grantoja te tavdel o buthi kheripe tar olengere siguritetna khera kana e đuvla araklagovena ano zori thaj keripe upral olende pageripe olengere manušikane nijamija te ćhivenpes ano akala siguritetna khera te ovelen arakhimos, thaj maj but akana ano akala phare vaktija kana arakenapes sa e thema panda jeke problemeja panle e pandemijaja tar Kovid 19.

Ministeri Lućik vakerela o numero baro tar dejbe zor upral e đuvla si baro, maj but akana panle tar problemoja e pandemijaja thaj odoleske prekal o USAID ka delpes dumo e asavke đuvlenge te oven čivde ano siguritetna khera.

Министерот за човекови права и бегалци на Босна и Херцеговина, Милош Лучиќ и директорот на УСАИД во БиХ, Нанси J.Еслик, потпишаа Договор за грантови во износ од 160.468 КМ со осум невладини организации кои треба да имаат безбедни куќи во БиХ.

Целта е да се поддржи работата на безбедни куќи за сместување на жртви на родово базирано и семејно насилство, особено во контекст на последиците предизвикани од пандемијата на коронавирус.

Министерот Лучиќ рече дека се зголемил бројот на семејно насилство и насилство врз жени, особено за време на пандемијата на коронавирус и тие решиле да помогнат во работата на безбедни куќи во соработка со УСАИД, така што тие ќе можат да продолжат со активности за да им дадат помош на жртвите на насилство.

Насилството не може да се искорени со правни норми, но можеме да работиме заедно за да ја подигнеме свеста за овој глобален проблем, што е драконско кршење на основните човекови права и тешка форма на дискриминација врз жените – рече Лучиќ.

Roma Press- lendo tar:http://www.portal-udar.net/wp-content/uploads/2020/07/lu%C4%8Di%C4%87_usaid.jpg

- Reklam -

KOLUMNE