Blog Rig 279

Marši thar neonacistikane kupe ka ikergovel ko agor čhoneske Aprili

На крајот од април бугарската десничарска  национална унија (БНС) свика конференција и конференција на ултранационалистички и неонацистички групи од Германија, Полска, Франција, Унгарија и Чешка.  Ова е прв пат да излезат на јавноста и да објават ваква конференција. Ова значи дека тие повеќе не се обидуваат да ја сокријат својата идеологија од очите на јавноста – БИРН во понеделникот рече група од Антиф од Софија, која сакаше да остане неименувана. Организациите најавуваат дека ќе се приклучат на конференцијата “Заедно за европска татковина” се “Die Rechte” од Германија, Les Nationalistes од Франција, Штурмовки од Полска, Legio Hungaria од Унгарија и Националниот и социјален фронт од Чешка, според Балкан Инсајт.

Ko agor  e čhoneske April e Bugarijaki nacionalnikani unija )BNS  akharela konferencija thaj marši thar  ultranacionalnkane, neonacistikane  kupe ki Germanija, Polska, Francija, Ungarija thaj Češka.

BNS  thani tradicionalnikani organiyirimi thar kontraverznikano Lukovmarh, sajdimali thar generali Hristo Luko komunistija thar  vakti e Dujtone sumnaleskere maribnastar  ko oleskoro buvlipe thar i nacionalnikani ideologija.

Akava si jekto fori  te ikloven ko diklo that te havlaren konferencija. Akaleja von kamena pobuter te na garaven piri ideologija  thar o jakha sa e manušenge BIRN  ko jekto di akale kurkeste  vakerga bašh o Antif thar Sofija, savo mangala te ačovel navakerde anaveja. Organizacija  havlarela vi von ka len than  ki akaja konferencija  anavkerdi,, Barabar  bašh amari Evropikani dadeskiphuv“  Die Rechte,,khi Germanija, Les Nationalistes thar Francija,  Šturmovki thar Polska,  Legio thar Hungarija thar Ungarija, thaj Nacionalistikano socijlanikano fronti thar Češka, sar so vakerelapes thar Balkan Insajt.

Sa akale puvjenge organizacie  ko diklo ka keren pumenge promoviribe jeke gndoja te ikeren pumare nacionalnikane gnde  prekal akaja konferencija savi  ka ovel legardi  prekal zoralo moto so von si đjivde thar olengere barabutne incijative.

Hazri kerga:Roma Press

 

Bukarne thana khi Germanija sigo kheren kontakto aplicirinen

Ситуација со победи преку потпишување на договор за соработка помеѓу Такси Стерн и Римокатоличката парохија од Валдкирх.
Минатата недела извршниот директор на “Такси Стерн”, Тобиас Херелин – менаџер за
човечки ресурси, г-дин Томас Блум, и шефот на Про Рим, Кемал Ахмед, успеаја да го
потпишат договорот за соработка за регрутирање на странски работници.
Заинтересираните кандидати се добредојдени да го контактираат Ахмед.
Про Рoмa прави пред-избор на кандидати и помага да се добијат потребните документи за влез. Стерн Такси го испраќа опис на работното место и нуди, доколку е соодветен, фиксни договори со кои е обезбедена средствата за живеење.
Дури и ако оваа понуда е првенствено насочена кон заинтересираните страни од Западен Балкан, можат да стапат во контакт и со други заинтересирани страни. Ве молиме предадете! За апликацијата ни требаат следниве документи:
-Биографија
-Копија од пасош
-Копија од возачката дозвола
-Полициски сертификат deka ne ste osudeni
-германски јазик B 1
Контакт: Кемал Ахмед-Раководител на проектот.

Šajdipa baši e đihanija save kamena te keren buti ani Germanija, akava kurko putergapes  rodlaripe thar bukarne thana savende šhaj ovena kotor thar Evropsko jeri.

O rodlaripe tavdela prekal o linko savo ka ovel tumenge teleder diklo thaj mukle tumen salde valani sigo te keren hayri tumare dokumentija thaj te keren kontakto e rajoja Ahmed Kema, Rom andi Makedonija savo ka kherel sa te šhaj te pomaškarinel maškar tumende thaj Germanijake firmate  savi rodlarel  bukarne manuša.

dikhen o linko telder  thaj kuven ani leste  te ovel tumenge pobuter đjando so sa valani tumen te keren.

linko : https://www.kath-waldkirch.de/html/aktuell/aktuell_aktuell_u.html?artikel=108363&cb-id=12048866&m=121357

Kemal Ahmed

Katholische Kirchengemeinde Waldkirch
Leiter der Anlaufstelle Pro – Roma
Kirchplatz 9 | 79183 Waldkirch
Tel:07681/4930645 Büro
Fax:07681/22052
eMail: [email protected]
Web: http://www.kath-waldkirch.de/pro-roma

Eratutno dive 16.04 thano o bijando dive thar o Thagar e Romane giljako Šaban Bajramovik

Денес пред 82 години е роден Шабан Бајрамовиќ, кој за целиот свет доби статус на наследство на ромската музика. Животот достоен за крал на ромската музика доведе до смрт на 73-годишна возраст. Роден е во Ниш, во сиромаштија и беда, во семејство каде што никој не беше музичар. Со својот 19-годишен бегач од тогашната армија, сите за љубов, да се биде со жена што ја сака, но завршува на островот Голијат. Од фудбал до музичари од светска класа, токму на тој остров Голи, каде што ги сними своите први песни. Тој има составен повеќе од 700 композиции за својот живот и издаде повеќе од 20 албуми и 50 синглови кои остануваат траги од легенди жив и по смртта.

Angleder 82 berša  bijando thano  o Šaban Bajramovik, baši sasto sumnal  legarela sas poro anav  prekal i Romani muyika. Žjivdipe bašh savo preperela te anavkerelpes ole sar thagar e Romane giljako, savo nakela thar poro đjivdipe maškar e nađjivde ko 73 berša.

Bijando thano ando Niš, ko čhorolikano jeri, thaj jeri savo khoni olestar na sas muzičari. Ko piro  19 beršipe našlo thar adale vakteskoro askerluko, našela pere đjuvlaja  savi mangela ole ko jek učho than anavkerdo Golijat, thaj athar tavdela e muzikane mangipnaja.

Gndinava  so mansar marelapes moro suno, aso te kerav odova ka valani te uklav ko adava učipa ko Goli  thaj te hramonav gilji. Na sineman man disavo pašipe muyikaja, me mangava sine but o fudbal thaj ko moro vakti khelava sas šukar fudbali, vakerga ko jek vahtavi o Šabani kana sast đjivdo.

Thar Fudbali đji muyičari, thar odova učipaskoro than Goli , tavdingum bašhalibnaja mere jekta gilja, Šaban B. Isi ole pobuter tharo 700  kerde muyikake kompozicie , ikavga pobuter tharo 20 albumija thaj 5o singlija save ačhovena  hem palo meriba đjivdo ko sasoitnipe, panda ka gilavenpes thaj ka šunenpes.

Šaban.B. nakla i dunjaja thaj nane maškar e đjivde ko 08 juni,2008 berš ko Niš, ko oleskkro parunipe sas khedime manuša pobuter thar 10.000 milja, save kherge leske o paluno sajdipe đji ko oleskkro limori.

Ačovela maškar o đjivde sar đjivdo legenda gilavindor thaj šunindor oleskere gilja.

Hazri kerga:Neđmedin A. –Roma Press

Bugarijako ministeri bašh arakibe Krasimir K. Vakerela: Isi valanibe thar zorali raštrali politika arakibaske solucija e Romensar ani Bugarija

За да се реши проблемот со Ромите, потребна е цврста државна политика, рече заменикот на премиерот и министер за одбрана Красимир Караканов во интервјуто за Радио Фокус, во врска со тензиите во Габрово последните неколку дена. Според него, има бес во општеството, бидејќи домашните злосторства кои вклучуваат членови на маргинализирани заедници се секојдневен живот на различни места во Бугарија. Овој проблем, кој се занемарува 30 години, не може да се реши само со полицијата. Полицијата интервенира кога постои криминал, но тие не можат да бидат насекаде. Во Советот на министри, јас го претставив концептот за решавање на проблемите со Ромите, рече министерот Каракачанов.

Te šhaj te arakelpes solucija  e nahalovibaske maškar e Roma, valani zorali  raštrakiri politika,  vakerga o telal Ministeri thar Bugarijaki rađji ko intervju bašh Radio Fokus telal lafi keriba e problemoske  thaj tenzije save isi ki dis Gabrovo ko palune divesa.

Sar s vakerela, isi na halovipe thar sasto sasoitnipe, soske sa e kerutne bilačina  save kerenalen đjene thar marginiliyirimi khedin  ko sako divesko đjivdipe  ko na jekhajekh tahana andi Bugarija.

Ministeri Karakačanov vakerga akala dajatve  shaj ka oaven đjikaske kompleksna, Numa akava problemi na arakelapes oleske solucija pobuter tharo 30 berša, thaj našti arakelapes oleske  salde solucijaja thar Policija. Policija kerela intervencija kana isi kriminali, numa thaj ola našti resarena ko sa e thana.

Ko konsili thar ministerija, me vakergum savoj moro koncepti arakibaske solucija e Romensar  vakerga o Krakačanov. Sar so vakerela ponodorig  i edukacija valani te ovel o jekto piro  ko Roma soske e asavkendar thar na educirime tavdena  e problemija, ola nađjanena te hramonen thaj te drabaren, olen nane olen mangin bašh  buti te kheren thaj mangin bašh integracija, olen salde isi  tendencija thar  bari agresija.

Isi 400.000 bukarne thana savende ola na mangena te keren buti, olengoro buthi kjeripe dela olen i kancelarija bašh bukarnipe numa , ola na mangena te keren buti mangena sasto đjivdipe te ačoven telal socijlanikani arka, hovavne sertifikatoja  bašh naštibe  buti keribna thaj čhavorikano lejbe dumo, vakerela o ministeri Karakačanov,  me gndinava valani te anelpes  solucija,  kana ola nane te mangen te keren buti sigo te čhinavelpes olendar  o socijalnikano lovengo dumo.

Hazri kerga:Roma Press

Anglo vastalo lil bašh edukacija, jekto fori khi Romani čhib

Pal rodipe e Komunake  Alosdaribnaske komisijatar  Šuto Orizari, rodinge akala avutne Alosaribe  thar e Raštrakiri alusaribaskiri komisijatar te  ovel iramo vi ki Romani čhib  edukacijakoro lil baš o džene ko alusaribaskere thana ki Komuna Šuto Orizari .

Ko profili taro prezidenti tari alusaribaskiri komisija ko Šuto Orizari, Ajet Osmanovski  ko lesko profili ko jekto fori sine prezentirime akava lil save bare hošibnaja  vakerge Oven saste bašh ikerkeripe i Romani čhib ko asavke valanutne lila save ka oven ki arka e manušenge save ka oven vastalune ko avutne Alosaribe.

O Jaše Sefer ko anav  e  đjenipaske thar Komunaki  alosaribnaski komisija  thar sasto đjenipa sine ikerdi akaja inicijativa thaj sigo vakteske sas realiuirime olengoro rodipe thar o DIK kaske isi olen učo gndipe.

O Romane aktivistija lošale baš akava nevipe thaj phenan kaj si avgo lil savo ka del olen dumo, thaj iramo ki čhib pašibnaja e laforensar save ikerenalen telal komunikacija e Makedonijake Roma.

Panda jekvar – Oven saste  bašh o sajdipe amare dajake čibjake Romani čhib.

Hazri kerga:Neđmedin A.-Roma Press

Kolumna: Šutkakere – štreberija – thaj intelektualcija – skakulcija ..

Ko god , ko bilo savo nachin probinela te namalinel tire vrednostija, bashi odova so kereja, thaj ko adava so pakjaja talo duj mujalo. Ov obichno dikela ko savo bilo nachin te prigrabinel peske pobari vaznost. Nekobor berhsa rodava te analiizirinav i « romani buti».

Na pakjava kaj i jek nacionalno kupatni perdi dobor hipokrizia, thaj k’skanluko sar soj ki amari romani kupatni, anavkerdi sar «romani buti».

Me dzanava kaj but mle « virtuelno » thaj chache pendzarde dzi eratutne amala ka arakenpes ko akava kolumnakoro teksti.Iskreno bash dukhalama bashi lengere reakcije, bersencar sijum meta bashi lengoro bezobrazluko, akoshibe omalovazuvanje frdime upri mande bashi odova so vakerava thaj hramonava o chachipe .

Nishto nane chudno taro « shutkakere streberija »nit taro okola anavkerde shutkakere korkori anavkerde intelektualcija-skakulcija. Len na interesirinelalen nit o pozitivno nit o negativno nasochime kritike, ednostavno na sijan lengoro manush taro lengoro okruzuvanje kova so na doprininela bashi lengoro licno interesi.

Akaja kategorija shutkakere »intelektualcija » ili inteletkualcija skakulcija, spored mande tali najopasna kategorija manushikane predatorija, thaj nalazinenape ko najuco sindziri tari ishrana.

Dzabe lebaroshija, parazitija, krlezija, jek tikno zivotinsko carstvo ki Shutka koja so pretvoringela ki dzungla kote vazinela o zakoni e dzunglakoro.

Kozom ka koshtinelma akava so hramonava,thaj odova so isima ani godi, dzanava soske isima baro iskustvo ko sa akala bersha , sar hramonava bashi berabartuluko, manipulacija, barvalipe e romenge ko dumo jeke lafeja o chachipe.

O manush kova so hramonela o chachipa nashti ovela le chachutne amala.

Pa odoleske niked na ka shaj te ovav, ministeri, sherutno dizjakoro, jali presedniko. Na ka shaj dzakerava bashi mlo stili hramobaskoro te dobinav baro numero « like » iako delo taro mle objave isilen nacionalno romane storije.

Na sijum taro odola so mrzinena, pobut bi vakerava na mangava e »khulalen»licemerno sebichno manushen,manusha duj mujale, kola so o muj lengoro sar chorape bashi razlichito manifestacija.

Nasti mangava okolen so kuvena ma ki musi, a, pali mande randena miro grobo.

Lokeste pendzargovena pali lengiri mujali fasada, sar »dupeuvlakachi »kola so bashi jek status,prestizh ili interes ka han piro ‘izmet », ka bikinen piri bul,ka predajnen pire phrale, dade , amale…

Postoojnela jek opcija bashi hovavne duj mujale ili licemerno manusha , odoja opcija tali »block »,ali bashi but javera okolnostija, thaj sebepi javera bukja, poshukar neka achon dzi ko jek vreme.

Poshukar agjare , neka mislinen deka panda verujnavalen, deka sijum bakro kova so lesno strizinelape, a keda ka avel o vakti ,ednostavno avela i parola « Va te faire foutre »(dza k*tut).

 

Kolumnisti: Mozes Solomon ( Muhadjer Sulejman)

 

 

Pali odoborom nakle mandatija araklapes paluno lafi bašh lačharibe industrisko zona ki Komuna Šuto Orizari

Во Општина Шуто Оризари се одржа консултативна средба со граѓани за пренамена на земјоделски земјишта во нова трговско-индустриска зона. Според последно направените анализи, во околината на Општина Шуто Оризари има околу 37 илјади невработени граѓани, меѓу кои и голем број на млади. Со предвидената индустриска зона, која ќе биде слична со зоната локализирана во Визбегово ќе се намали невработеноста, ќе се превенира ширењето на депонијата, ќе се развие регионот и истиот ќе се стане поатрактивен за нови инвеститори и економски развој.

Ki komuna Šuto Orizari  ikergapes  konsultativnikani  bešin thaj diklovipe e đihanensar  bašh irankeripe  olengoro puvjalo thamiribe khi nevutni  kinobikinibaskiri  -industrikani zona, phanlo lafi savoj savorendar selamimo.

Sar so vakerelapes  ki paluni ikerdi analiza, ko pašipe  thar Komuna Šuto Orizari  isi pobuter thar 37  milja  nabukarne manuša, maškar kolende thaj isi but terne,akale gndoja kamlapes te khera diso te telara o numero thar na bukarne manuša ki amari Komuna.

Kamlapes te lačharelpes industrikani zona, ko jekh sar i pašutni zona so si thani ko amaro pašipe sar ko Vizbegovo, odoleja ka tiknovel o numero thar na bukarne manuša, ka čhinavelpes o buvlaripe ko adala thana pobuter te na kerenpes  bare  deponie, ka buvlarelpes o sasto regiono thar akava than, thaj ka ovel  but pobuter atraktivno  bašh neve investotorija  thar ekonomijaki umal thaj buvlaripe, vakerga o Šerutno e komunako Kurto D.

Akava dikhipe sas telal o gndo te šunelpes  thaj e đihanengoro gndipe kaskiri phuv soj tani, thaj savikamaja barabar olensar  te iranala khi  industrikani zona, te lačharelpes olensar barabutno jek normalnikano fiati bikinibaske te šhaj te ovel ikerimalo e manušenge save ka mangen te lenola thaj te keren disave fabrike bukake, proizvodstvo thaj aver.

Kerlapes lafi akale thanenge save preperena ko lokhe industrikane zone, savaja nane te  kheren bilačimos ki havaj, thaj bašh manušikano suluko.

Ko jek o sasto gndo ka ovel doperdo  ko detalnikano urbanistikano plani  savo ka definirinelpes  ko preperipe  ikeribnaja e đihanen.

Hazri kerga:Neđmedin A-Roma Press

 

Erati kuvdo čhurikaja čhavoro ki mangin te čoren olestar oleskoro lanco thaj mobil aparato

19 годишно момче завршило на Клинички со четири убоди во грб откако било нападнато и ограбено во Шуто Оризари. Таткото Суљо Кабри објаснува дека е загрижен за безбедноста не само на својот син туку и на сите останати од населбаата. Можеби се работи за иста група. Значи во последните месеци имаше такви слични напади. Кажа дека познати се сторителите. Сега не знам, ни тој немаше имаше информации, дали се фатени, дали ќе ги фатат или така нешто. Дека постојат докази, на видео лентите се гледа се како е прободено, од кого е прободено, вели Сулјо. Од МВР пак без подетални информации, од таму само соопштуваат дека имало инцидент, а кои се сторителите останува непознато. Нападнатиот Меќабил К. е во стабилна состојба на Торакална хирургија.

19 beršengoro čhavoro  erati agorkerga  ko Hospitali  štare kuvibnaja thar čurik ko oleskkro bedeni (teni) ki mangin thar na penđarde manuša te čhoren olestar oleskoro lanco thaj mobil telefoni  duy ki Fundavni siklana 26 juli ki Komuna Šuto Orizari.

O dat e čaveskoro Suljo K. vakerela so si tano fuhalime  thar arakhiba e đihaneskkro thaj e čhavorengoro, vi agaar sa e diyutnengoro sostar, e palune incidentija resarena but fori.

Policija thanoi informirema bašhi akaja čipota  thaj kana dikle e arakibaske kamere thar siklana, akana olenge e manuša penđarde, numa panda nane informacie akhardeli thaj ande khi policijaki trafika, informirinela  o dat e čhaveskoro Suljo.

O suljo vi agaar kerga konsultacije  đji ki Komuna Š.O. save ko jekto fori denge ole arka thaj vakerge oleske ka dikhenpes o kamere thaj e čhavore ka oven penđarde, aso e policijake bukarne ka kheren piri buti prekal o kanonija bukakere.

Thar policijake informacie vakerena bašh i čipota thani olenge penđardi, SVR Skopje lela sa e napšija ko ple vasta te šhaj te arakelpes  solucija akale čipotake savi sine resardi erati.

О Čhavo Mekabil K. thano šukar sastipnaskoro ikeripe thaj araklagovela khi Torakalna hirurgija, aso e čora lele lestar o mobil telefoni, lanco thaj oleskkri jakna.

Hazri kerga:Erđan M.- Roma Press

Sumnal ko baro šok bašh o Notr Dam

Пожарникарите успејаа да ја спасат главната камена структура на 850 години старата готска градба на едно од најзначајните париски обележја со светска вредност, катедралата Нотр Дам. Од пламените јазици кои вчера ја зафатија зградата се спасени и двете кули, но не и шилестата готска кула и покривот. Пожарот беше ставен под контрола речиси девет часа откако започна, но за да биде целосно изгаснат, ќе бидат потребни неколку дена. Причините за пожарот се уште не се целосно утрвдени, но официјалните лица велат дека тоа би можело да биде поврзано со процесот на реновирање.Францускиот претседател Емануел Макрон вети дека средновековната катедрала целосно ќе биде обновена. За време на синоќешната посета на самото место, Макрон изјави дека избегнато е најлошото, бидејќи зачувана е главната структура на катедралата и најави дека ќе започне меѓународна акција за прибирање средства за реконструкција.

Mujal jagalipaske bukarne manuša kerga sa te ikeren  i šerutni bareskiri  struktura  telal kerdi thar 850 berša, jek thar maj penđarde  Pariseske  dikhle save preperena telal Sumnasleskoro nišano, Katedra Notr Dam.

Tar bare jagalipna  astargapes i bari binal (zgrada)  aso arakle thane  salde e duj kule te na oven pobuter tharde thar jagalipe, numa maškar lende hem o maj baro učipaskoro baralipe thar i kula hem olakoro tavani.

O jagalipa valanga e bukarnenge te preperel telal olengiri kontrola buti kheribnaja pobuter thar ejna arija, numa bašh oleskkro činavipe maj čače ka valani maj hari panda nekobor dive.

Šarti e jagalipnaske  nane vakerdo sostar thano resardo, numa phandenapes odoleja so tavdinga disavo proces  bašh renoviribe. Akanasaske i Kancelarija thar došhakerde  ko Pariz  havlarena bašh akava jagalipe resardo thano sar bi bah, jek tare bukarne mujal  jagalipaskere  manuša thano kuvdo, aso ki sasti intervencija lele thanj pobuter tharo 500 bukarne thar mujal jagalipnaski služba.

Francijako Presidenti  Emanuel Makron vakerela bašh e maškar vekoskiri katedra  ko sasto ikeripe ka ovel pal pale kerdi sar so sine,Makron vakerga o maj bilače thano naklo sostar, soj tani arakli olakiri struktura e katedrakiri thaj havlarga  ka tavdelpes maškarđianeskere ikeribnaja thar akcija  te khedenpes love te prekerelpes i katedra sar so sine ko poro than.

Hazri kerga:Neđmedin A.-Roma Press

PDPR- Nevi Romani partija akharela e Romen te ikloven ko avutne Alosaribe thaj te den poro hango kaske von mangen

 

ПДПР -Новоформираната Партија за демократски просперитет на Ромите ги повика своите членови и ромската популација во целата држава да излезат на претстојните претседателски избори, за да дадат сопствен придонес во унапредувањето на демократските процеси. На 5 април го добивме судското решение со кое сме внесени во регистарот на политички партии, со што можеме активно да се вклучиме во предизборниот процес. За сега ќе дејствуваме самостојно, но ако во наредниот период стапиме во коалиција со некоја од партиите кои поддржуваат свои претседателски кандидати, тогаш во вториот круг од изборите и ние ќе се вклучиме со наша поддршка. На седницата на Централниот одбор беше прифатена и инцијативата за пристапување на еден член во Советот на Општина Виница, кој до сега членувал во Партијата за целосна еманципација на Ромите.

I nevi politikani Partija  ba[h demokratikano prosperitet i e Romengoro  akharela sa pire đjenen thaj sa e Romen  ki sasti them te ikloven ko avutne Alosaribe thaj te den pumaro hange kaske von mangen, thaj kaske von  gndinen thaj adava presidenti so ka anel la;hipe e Romane kedinake ki Utarali Makedonija.

Akaja partija ko 5 aprilo lelja piri registracija bukake, save bukjaja amen šhaj ko perdo laja than ko Alosaribe . Akanasaske ačhovaja korkoro amare bukaja, sa đjikote na kuvaja ki disavi koalicija  avere partijensar aso ka ovelen poro kandidati , tadani amen ki dujto rota  kuvaja vi amare ikeribnaja odole kandidate.

Ko agor akale čhoneske lašharenapes Komunaki  organizaciono jekin e partijaki, aso maškar ko vakti alosaraja thaj  regionalnikano kordinatori  ba[h polokhi thaj po[ukare komunikacija  e đjenipnaja thar ikerpe sa o đjenipa e partijako.

Hazri kerga Nedmedin A.-Roma Press

- Reklam -

KOLUMNE