Blog Rig 298

Duj dive Fuhal (žal) ki Makedonija-14 manuša mule aso pobuter taro 36 thane kuvde ki bari Avtobuseskiri soobrakajnikani bi bah

Согласно со одлуката на Владата 14 и 15 февруари ќе бидат денови на жалост во знак на почит кон загинатите патници во автобусот кој доцна попладнето се преврти на автопатот Скопје-Тетово. Вкупно згрижените 37 лица во ГОБ „8 Септември“, четири се во критична состојба, а сериозна е и состојбата на уште двајца повредени кои се хоспитализирани во Ургентниот центар. Седум лица го загубиле животот на самото место на несреќата, а другите седум им подлегнале на повредите. Бројот на жртви се искачи на 14.

Pali eratutno sobrakanikani Avtobuseskiri  bi bah savi kerdili ko dromaripe Skopje-Tetovo, manušikano đjivdipe našavge  14 manuša aso 6- thane but phare ačhovibaja ko takati, aso pobuter taro 30 nakle kuvde ki akaja tragedija savi resarga ki Makedonija.

Erati ko rakatutne arija i Rađji ko sig vakti sinela ikerdi sigarutni bešin thaj jeke hangoneja ange paluno lafi baši o dive 14 thaj 15 Fevruari te ovel Dive bašhi Fuhal ki Makedonija bašh našavde manušikane bedenija.

Taro resarde 37  manuša save nakle kuvibaja thaj ande ko hospitali 8-to Septemvri, štar olendar thane i ponodrig phare ikeribnaja ko đjivdipe,  aso serioznikane isi panda duj manuša  jekhajek save sas hospitalizirime ko  Urgetnikano centrumi ko Skopje.

O anava taro mule 14 manuša panda nane vakerde soske i ponodorig kerelapes identifikacija upral olende  taro Instituti e adelateskere medicinatar.

Penđardoj tano ko  Aftobusi sas  51 manuša  save tavdinga lengoro dromaripe tari dis Skopje  ko 16:15 dakikija, aso sakana ki akaja relacija maj but isi  manuša save kerena buti ki administracija thaj studentija, thaj o agor e dromaribaske  valanga te agorkerel đji kid is Gostivar.

E paluno informacie taro port parole e Andrune bukenge informirinela bašh o šoferi jekhajek araklagovela ko hospitali , numa oleskoro sastipnaskoro ikeripe tano ko šukar takati.

Detalnikane informacija  sar resargapes đji ko sa akava, ka valani te  ađjikerelpes o vahtavi taro diklodošhakerdo (obviniteli) thaj o procesi tare adelateskiri medicina.

Hazri kerga: Nedmedin A.-Roma Press

 

Akharin taro Bičaldo Veljko K.-Romani khedin ki Hrvatska thani mujal dejbe vaučerija

Во пресрет на сесијата на Комисијата за следење на спроведувањето на Националната стратегија за Ромите, по иницијатива на членовите на групата и претставниците на Ромската алијанса во Република Хрватска “Кали Сара”, пратеникот Вељко Кајтази свика прес-конференција во хрватскиот парламент за да испрати порака дека ромската заедница се противи на воведувањето  ваучер, наместо гарантираниот минимален надомест пропишан со Законот за социјална заштита.

Ko anglalipe  bašhi i andi bukarni sesija  tari Komisija bašh diklaripe o legaripe tari Nacionalnikani strategija e Romengiri  ki Hrvatska, pali dendi inicijativa tharo đjene  e prestavnikojondar  Romane kedinatar  ki Hrvatska ,,Kali Sara”,O Bičaldo Veljko Kajtayi akharga pres konferencija ko Hrvatsko parlamenti  te šaj te bičalelpes i akharin  tari Romani khedin thaj  aso mujalipa (protiv)  taro aniba ko takati dejbe vaučerija, ko than so valanga  te anelpes paluno lafi bašhi minimalnikano lovengoro dejbe, sar  so vakerelapes  ko Kanoni  bašh socijalnikani politika.

Mangava te informirinavtumen akaja incijativa nane incijativa  tari Rađji Republika Hrvatska, thaj amen na mangaja odova agar te ačovel.

Pakava so akaja incijativa ka ovel  tare alusaribaskiri kampana  baši avutne evropikane alusaribe, thaj o lokalnikane političarija-taro thana Međumurije thaj Varaždin akale šajdipnaja  mangena te len simpatie  taro butederipa e đihanengoro dejbaja lafi  olende na salde ko bilačipe so kerenale upral o Romano đihani,  von kerena bilačin thaj upral sae đihanija  save đjakerena taro jek asavko kanoni savo preperela ko minimalnikano dejbe love.

Hazri kerga:Erdjan M.-Roma Press

Lendo linko www:phralipen.hr

 

 

 

 

Olivera thani primer bašhi terni generacija đuvla Roma ki Vranja

Здружението “Састипе” се занимава со здравјето и често организира работилници за репродуктивно здравје. Најмногу работиме во ромските населби, бидејќи нашата цел е да ја подобриме здравствената состојба на овие луѓе кои често живеат во несоодветни услови за живеење. Најчестите проблеми се поврзани со репродуктивното здравје на младите жени, малолетнички бракови и сексуално преносливи болести. Преку Здружението на здравствени работници Роми, во моментов го спроведуваме проектот “Караван за здравство” кој патува низ градовите и во зависност од видот на потреби, ангажираме здравствени работници кои обезбедуваат помош во ромските населби – објаснува Оливера. 

Birađjakiri organizacija ,, Sastipe“  kherela buti  upral o sastipe  e manušengoro, thaj sakana  isilen bukarne sesie bašh reproduktivnikano ikeripe ko sastipe.

Maj but keraja buti ko Romane atarija thana savende maj but đjivdinena Roma, soske odova si vi amaro celijo, soske maj but akala đihanija sar Roma đjivdinena ko phare supstandardikane šartija đivdipnaske.

Maj but upral olende  isi problemija taro reproduktivnikano sastipe ko terne romane đuvla, taro tikne beršengoro prandipe thaj prekal seksulanikane  maškar pumande lende nasvalipa.

Prekal akava amalikano buti keripe tari akaja organizacija,  barabutne e sastipnaskere bukarnensar Roma, ko akava dakiko legaraja o anavkerdo proekti ,,Karavani bašhi sastipe“,  Savo phirela tari dis ki dis thaj ko adala thana savende gndinaja kaj isiolen valanipe amendar  tadani angažirinaja bukarnen tare sastipnaskere hospitalija save kerena arka ko Romane atarija, vakerela o Olivera ko intervju bašhi i patrin romaworld.

Ki Romani mreža savate jekhajek oj tani aktivnikane buti keribanaja dikhela but  šukar buti keripe ki mangin  savaja đaj lena maškar pumende bukarno vakteskoro buti keriba ki sasti Srbija, analizirinena o problemija, kerena detekviribe thaj pali odova savore aktivirinenapes ko adala thana savende gndinena so isi valanipe  ko dejbe arka pumare đihanen.

Pobuter drabaren ko teluno linko..

Pobuter ko linko www:romaworld.rs

I Germanijake ko avutne 40 berša ka valani olake 260.000 manuša bukarne ko jekh berš

Во наредните 40 години Германија ќе има потреба од 260 илјади доселеници годишно за да го намали недостигот на работна сила, произлегува од една студија на Закладе Бертелсман. Во иднината Германија ќе биде зависна не само од доселеници од земјите од Европската Унија, туку и надвор од неа”, се наведува во студијата. Во спротивно, бројот на вработени во Германија до 2060 година ќе се намали за 13 милиони.

Germanija ko avutne 40 berša  ka ovela valanipe  taro 260 milja  manuša avere puvjendar  bukjake, te šaj te hularel  o valanipe  bukarne tanendar, sa akava iklovela tari jek kerdi studija ko Zaklade Bertelsman.

Germanija ko avutnipe ka ovelake but valanipe  na salde  taro manuša so avena taro avera puvja, numa thaj manuša save tane hem đjene tare Evropake phuvja, vakerelapes ki akaja studija.

Iramale ten a kerela akava tadani I Germanija  đji 2060 berš ko jek berš, latar ka hulavelpes pašheder 13 milionija.

Ko akava moment salde 30 milja avena ko jek berš manuša save thane ikerimale ko zanaetiska bukarne  thaj odova save nane lengere puvja đjene taro EU, odova numero valani te bajrovel ko 150 milja, vakerelapes  ki akaja studija.

MIT- Univerziteti ko buti keriba e Ministereja Muzafer Bajram ka ulavel stipendiribe Romane studentenge

Кабинетот на Министерот Музафер Бајрам и пратеникот Самка Ибраимовски одржаа состанок со генералната директорка на МИТ Универзитетот од Скопје, М-р Билјана Апостолова.На состанокот се разговараше за иницијативата на МИТ Универзитетот и Генералната Директорка да понуди одреден број на стипендии за студенти Роми кои би студирале на овој универзитет.

Kabineti taro ministeri Muzafer Bajram thaj o Bičaldo Samka Ibraimovski erati sinelen dikhipe  e generalno Direktorkaja taro MIT- Univerziteti taro Skopje, m-r Biljana Apostolova.

I mangin taro akava dikhipe tano o buvlaripe thaj o buti keripe maškar o Kabineti  thaj i incijativa  taro MIT Univeryiteti dengapes  pobuter taro 12  stipendije bašhi Romane čhave Studentija save kamena te agorkeren učho edukacijako siklovipe ko akava Univerziteti.

Valanutne si te kera lafi, O MIT- thano o jekto Univerziteti  savo sikavela mangin thaj arakipe e studentenge Roma ki Republika Makedonija thaj sakana dela  stipendie kana thane ko pučhipe e Roma, thaj sa dova kerelal tari piri  korkoro mangin odoleja so mangela te vazdel i sama maškar ko Roma Studentija  te  buvlaren pumaro edukacijako siklovipe.

Akava fori dena stipendija taro fakultetija:

Duj- stipendie baši maškarutno siklovipeRomenge  ko Sv.Luka.

Trin- stipendie  ko arakibaskere studie (bezbednost) .

Trin- stipendie ko Fakulteti baši Psihologija.

Trin- stipendie  Fakulteti baši Fizioterapija.

Duj- stipendie ko Fakulteti baši  Arhitektura

Trin-stipendie ko Fakulteti baši Ekjonomija thaj

Jek-stipendija ko fakulteti baši Stomatologija.

Baši sa o kandidatija save kamena te đjan i ponodorig pire fakultetja akava thano tumenge šajdipe te aplicirinen thaj te oven kotor taro MIT thaj te resaren ko po učho edukacijako đjanlipa thaj potencijali taro odola fakultetija save sas po upre vakerde, o kontaktija šhaj kerena olen prekal o Kabineti taro ministeri Muazer Bajram thaj direktno prekal o MIT  Univerziteti.

Hazri kerga:Nedmedin A.-Roma Press

 

Parlamenti tari Europa akharela ki ikerin e Romane hakaja

Основните права на Ромите остануваат постојано прекршени во ЕУ, изјави денеска Европскиот парламент во резолуцијата усвоена во Стразбур. Се среќаваат значителни пречки при пристапот на ова малцинство во образованието, домувањето, пазарот на труд и здравствената заштита. ЕП повикува на појасни цели за вклучување на Ромите и националните стратегии по 2020 година. Ромите треба да бидат подобро застапени во медиумите, државните институции и политичките организации, велат европарламентарците. ЕП повика на посилни мерки за борба против анти-ромските чувства во ЕУ. Расположението против Ромите се институционализарана и вкоренета во историјата форма на расизам, која се изразува во “насилство, говор на омраза, експлоатација, стигматизация” и дискриминација, се посочува во усвоениот текст.

Fundavno nijamalipa e Romengoro  achovela i ponodorig pagerdo  ko EU, vakerga  Evropsko  parlamenti ki rezolucija ikerdo taro Strazburgo.

Arakajamen  butederikano chinavipe tari akaja kedin  ko diklaripe pal edukacija, kherutnipe, kinobikinipe thaj kuvube ko buti  thaj sar importatno ko sastipaskoro arakipe.

Europakoro Parlamenti akharela lejbe than pobuter e Romengoro  ko nacionalnikane strategie  pali 2020 bersh, vakerena ko havlaribe tari akaja institucija.

Roma valani pobuter te  oven ikerimale ko medie, Raštrakere institucie, politikane organizacie vakerena o Europarlamentarcija.EP akharena  ki pobari dajatva (merka) ko thamribe mujal  anti-romani pagerde gnde ko EU.

I Bah mujal o Roma  tano institucionizirime andre but hor ki historija thaj ki dikhin  taro rasizmo, saveja sikavelapes  zoralipa, lafi mujale, eksploatacija, stigmatizacija thaj i diskriminacija vakerelapes ko hramimo lafi.

O na lejbe thaj ko siklane, o na bukarnipe, kherutnipe thaj olengoro sastipaskoro diklaripe tane o maj šerutne problemja maškar e Roma  ki Europa.

Europaka Parlamenti diklarela thaj i but phari resarin maškar e poterne Roma, mašhkar olende so bajrovela o numero taro dola save nane pal edukacija thaj nane ko bukarne thana.

O Evropikane Bičalde  rodena tari Europakiri komisija taro Raštre save tane ko EU te  dikaven ko dikhipe  olengoro lejbe than  ko lačharibe sa akava upre so vakerge, thaj odova te den o čačuno vakti kana, thaj sar sa odova ka kheren ko sikavipe thaj lejbe than ko lačharipe o đjidvipe e Romengoro

Lendo linko www://m.novini.bg

Hazri kerga:Erdjan M-Roma Press

 

 

Nevi alusaribaskiri khedin ,,Roma tari Srbija”

Потписници на договорот за политичка соработка се Ромската партија предводена од Срѓан Шајн и Обединета партија на правдата, чиј претседател Дејан Матиќ. При воспоставувањето на оваа алијанса, таа беше поддржана од десетици граѓански организации. Зајакнувањето на гласот на маргинализираните групи, како и собирањето на ромските и ромските жени во политичкиот живот, законски регулираните демократски држави на кохезионите сили се овој политички сојуз. Во оваа прилика, потписниците на договорот изјавија: Срѓан Шајн рече: “Досега ги придружуваме барањата за протестите на невините граѓани и граѓани низ цела Србија.

E Hramutne taro akava panlo lafi khedena hramina te panden pumaro lafi maškar politikano buti keripe  legarde  e  Romane partijatar  taro Srgan Šajn thaj i pašhakerdi partija bašhi nijamalipa, kaskoro presidenti tano o Dejan Matik.

Ko dočhivibe taro buti keripe  e alijansaja, ko jekh akaja idea thaj mangin sasa ikerimale  taro pobuter deše đihanengere organizacijendar.

Vazdipe i zor taro kupe save tane hem marginilizirime, sar thaj o khedimale taro Romane đuvla ko politikano đjivdipe, kanoneskere regulirime demokratikane Raštre taro kohezionikane takatija kerge barabutno kotor taro akava baro sojuzi.

Ola vakerge: ko akava šajdipe dji akana ikeraja sa okolen  save kerena rodipna prekal protestija  ki Srbija, akava panlo lafi tano puterdo savorenge save kamena te oven kotor taro akava sojuzi te kheren buti amensar, jekhajek sijem hazri te beša  thaj te kera lafi sa e avere  kerdune politikane sojuzensar.

E ternen ka ovelen amendar ikeripe te len than ko maj učhe pozicie  taro kanoneskoro rađjalipe.

Maribe mujal i diskriminacija tano šarti  baši lačharipe  ko ikeripe  o demokratikano sasoitnipa, aso i edukacija thaj o bukarnipe taro roma thaj romane đuvla  tano amaro jekto instrumenti  savo ikerelamen  upral lejbe than ko socijlanikano dikhipe amari kedin sar maj čhorolikano đihani, vakerga  Srgan Šajn.

Pobuter ko teluno linko..

Lendo linko: www.romaworld.rs/novi-izborni-savez-romi-srbije/

 

 

 

 

 

 

Iranelapesli o Folklor Phralipe 64 ki komuna Šuto Orizari

Се формира Иницијативен одбор за  формирање односно вракање на функција деценискиот познат Ромски Ансамбл Пхралипе кој со години беше лицетворение  на Ромскатамузика, игра и  култура претставено во Македонија и пошироко. Фолклорното друштво Пхралипе  беше претставник на Македонија на многу мегународни фестивали, и  беше одликавн како еден од најдобрите фолклорни друштва како и претставници на Република Македонија. Токму од тие причини со полна енергија и желба работиме да го вратиме сјајот во општината Шуто Оризари со повторно активирање на фолклорното друштво Пхралипе, не информира претставник на иницијативниот одбор Ружди Аметовски.

Iranelapes o folklor Phralipe 64 ki Šutka, kerelapes hazri  o Statut thaj i Programa  taro vastakerde – iranibaske akava folkornikano amalikano khedipe, savo sakana sine o muj e Romengoro prekal i muZika, khelin ki Makedonija thaj avrijal  olatar.

Adala so ikerena ki piri godi o Phralipe sas o maj baro barvalipe e Romengoro savensar berša pali berša ikerge i tradcija e Romengiri, i čhib thaj sa odova so preperela ki Kultura.

Odoleske   baši sa akava te na našavelpes thaj te na ačovel salde ki Historija e Romengiri baši o vakti kana sas ko funkcioniribe e Phralipasko, o Incijativnikano odbori bare mangipnaja  thaj dejbaja bari energija kerena sa, te šaj ki komuna Šuto Orizari te iranelpes  o Phralipe 64- thaj te ova jek taro legarutne arakibaske amari  tradicija, čhib, muzika thaj kultura, informiringa amen baši Roma Press o vastakerdo taro inicijativnikano odbori Ruždi Ametovski.

Hazri kerga:Nedjmedin A.-Roma Press

Den hango e ternenge! – Seminari savo ka ikergovel ko Brisel

Ако отсекогаш сакавте да подигнете глас за младите Роми, имате светол настан за вас! Семинарот, чиј домаќин е Европскиот парламент и Европската комисија, ќе се одржи од 16 до 22 март 2019 година во Bruxeless. Семинарот, кој се одржува во неделата на Меѓународниот ден за борба против расизмот и ден за Ромите, има за цел да ги поттикне учесниците (четириесет) да разговараат за креирање на европски политики и застапување за граѓанското општество, да ги поттикнат да подигнат гласови за борба против антициганизмот и ги зајакнуваат своите вештини за застапување на важни прашања за ромската заедница.

Tej  sakana manglen te vazden tumaro hango e terne Romenge, akana isi tumen šajdipe! Odova te keren  ko Evropikano parlamenti thaj Evropakiri komisija ki obuka savi  ikergovela taro 16 đji 22 marti 2019 berš ko Brusel.

Akaja obuka ka ikergovel  ko nevo kurko  ko nišankeripe Maškarđianeskkro  dive baši maribe  mujal rasizmo,  i mangin tani  te  vaydelpes  i  sama ko terne save ka len than (saranda)  te  keren lafi baši lačharipe ki evropikani politika  thaj lejbaja than  e đihanengoro sasoitnipe,  te  vazdelpes olengiri sama sar te vazden pumaro hango mujal o anticiganizmo thaj te  bajraren pumaro sađjandipa ko but importatna pučibna  e Romane kedinake.

Akava panđe divengiri obuka siklovipa, legardi tani  telal ternengiri organizacija e Romengiri, mreža taro ERGO,  Firen Amenka thaj o Centari baši  dokumentacija thaj kultura  tare  germanijake sintija  thaj e Roma.

Te šaj te oven kotor tari akaja obuka valani te oven  penđarde  telal o đjandipe  tari antidiskriminacijaki  politika  thaj manušikane hakaja, valani te  oven aktivna manuša save lena than  ko asavke incijative ja palem ternegre organizacie taro Roma, thaj valani te ovel tumen taro 18 đji 35 berša pherde, tumari komunikacija te ovel šukar ikerdi prekal i anglikani čhib. Agorutno vakti lejbaske than tano đji ko 20 Fevruari.

 

 

Štar askerija mule ki bibah Helihoptereskere ujrardeja

Четворица војници загинаа кога воен хеликоптер се урна во станбена населба на азиската страна на Истанбул во понеделникот, изјави гувернерот на најголемиот турски град за Ројтерс. За среќа нема цивилни жртви и повредени, изјави Јерликаја, додавајќи дека причината за несреќата сé уште не е позната.

Štar asakerija mule kana jek askerengoro helihopteri  kuvga ki jek binal )ygrada= ko atari taro ayisko kotor  taro Istanbul ko jekto di e kurkeske, vakerga o guverneri  tari dis Istanbul bašhi o Rojters.

Helihopteri kuvga  ko stanbenikano kotor, vakerga o guverneri Ali Jerlikaja. Video inserija sas  diklo taro baro dumani, aso e sigarutni arka thaj o ekipe save kerena buti mujal jagalipa sigo tavdena sine  đajbaja ko akava than e bibaheske.

Baheske manuša save si tanarde ki Binal nane mule, numa thaj nane  kuvde manuša ki akaja bi bah vakerga o Jerlikaja, ulavibaja salde o štar askerija save  hine ano helihopteri, sar si resardi i bibah akanasaske nane informacie.

 

- Reklam -

KOLUMNE