Blog Rig 298

Eksplozija ki Atina, duj manuša kuvde

Утрово  се случила експлозија пред црква во Атина повредени се две лица, од кои едниот е полицаец, јавува државната телевизија ТВ ЕРТ. Бомбата била сместена во метална кутија. Целиот инцидентсе случил пред црквата Свети Дионисиј во атинскиот крај Колонаки, околу 7 часот утринава по локално време.

Ki Eksplozija  savi resarga  javinakoro  anglal khangiri  ki Atina kuvde si duj manuša, aso jek taro kuvde manuša sas thaj bukarno tare Atinakiri policija, havlarela i Tv. ERT. I Bomba sas kerduno thaj čivdi telal o vordon  ki sastrunali kutija.

Akava incidenti resarga anglal I khangiri ,, Sveti Dionisij” ki Atinakiri dis ko than Koponaki, aso o aktiviribe e Bombakoro šundilo ko 7:00 javinakoro.

E Policijako bukarno sas legardo ko hospitali, aso e rodlaribaskere informacije nane vakerde sostar, vakerena  ko avdisutno dive tavdela o rodlaripe akale resarinakoro.

 

 

 

,,Sansari thaj pomaškarutno đjivdipe “avdive taro 18:00 -ari ki Siklana ,,Šaip Jusuf,,

Birađjakiri organizacija bašh buvlaripe taro sasoitno butikheripe,, Kham Sijan“-Skopje, pali o havlardo konkursi savo sas muklo ko 24.12.2018 berš agorkerga erati, thaj baši o avdisutno dive akharela savoren te oven kotor tari avdisutni  ,,Drabaribaski Rakh,, Ki siklovnakiri  biblioteka ,,Šaip Jusuf-Šuto Orizari“.

Ki kulturakiri poetikani manifestacija ka ovel tumen šajdipa te šunen bute Romane čaven taro trin siklovne save araklagovena kikomuna Šuto Orizari,  thaj dena pestar sa erat te lošankeren tumari rakh,  thaj barabutne te nišankera olensar o bičhalipe e purane 2018 beršeske, asande mujeja thaj šukare Romane aktivitetensar te đjakera o nevo 2019 berš.

Ki sasti poetikani manifestacija lena than kulturakere prestavnikoja,  e čhave ka drabaren Romane gilja angall o žiri, palo odova ka delpes pursakoja e trine maj šukar drabarde gilenge, jekhajek ka ovel tumen tikno kotor performansi tare bute beršengoro akteri savo nakavga poro sasto đjivdipe ko Teatar  o rajo Đjimi thaj oleske ka delpes  Šukrin keribe baši ,,Đjivdipe ko Teatro” thaj panda but avera šukar resarina save ka ovel tumen šajdipa te dikhen olen. Akharde sijen savore te oven tari avdisutni anglal neve beršeskkri čipota, aso medijakoro učharipe e saste resarinakeke ka ovel učhardo taro ,,vebtv Roma Press”.

Hazri kerga: Erdan M.-Roma Press

Čhavorikani anglal siklovni 8’to April-resarga ko elementi savo kerela pošukar havajakoro suluko

По повод на Новогодишен економски форум : ,, Биди фраер и донирај прочистувач”, Општина Шуто Оризари донираше прочистувачи за воздух во детската градинка ,,8-ми Април”. Сега секоја просторија во градинката ќе биде опремена со прочистувач со цел елиминирање на загадените материи и нормална функција на респираторниот систем. На децата како вулнерабилна група мора да им се обезбеди средината со оптимални услови за развој и нормална функција. Општината се залага за унапредување на здравјето на децата преку креирање на посебни програми и акциони планови. Според податоците на Светската Здравствена Организација (СЗО) годишно во светот умираат по 600.000 деца како резултат на загадениот воздух и инфекциите на дишните патишта предизвикани од штетните честички во воздухот.

Ki resarin taro havlardo Neve beršeskoro Ekonomikano forumi,, Ov Mangupi thaj ulav pročistuvači” komuna Šuto Orizari denga  elementi savo dujrarela o melalipe thaj na šukar  resarina ko havajakoro suluko ki anglal siklojbaskkri  siklovni 8-Aprili.

Akana sakova than ki gradinka ka ovel iramalo e čhavengoro suluko te šaj odoleja te dujrarelpes  olendar I bilačhi materija  taro na šukar suluko, thaj odoleja  ka kherelpes e maj tikore čhavenge te ovelen normalnikani buti keripe ko respiratornikano sistemi.

E čhave sar vulnerabilnikani kupa savo valani  te arakelpes pomaškaripe  optimalnikane šartensar  baši buvlaripe thaj anglal đajbe ko normalnikani buti keripe, Komuna Šuto Orizari  kerela sa, te šaj te đjalpes po anglal ko arakibe o sastipe e maj tikore čhavengoro  prekal keriba  programe thaj akciona planija.

Sar so vakerena e podatokoja tare Sumnaleskkri sastipnaskiri Organizacija,  ko berš ko sumnal merena  pobuter taro 600.00 čhavore sar  palunipe taro na šukar havajakoro  suluko thaj o resarde infekcie  taro sulukoskoro drumo ko čhavorikano andrune kotora taro bedeni (telo), thaj sa adava resarela  taro na šukar resariba e havajakere sulukostar.

Hazri kerga Nedmedin A.-Roma Press

 

Danska neve kanonea e muslimanenge, O Personija save ka roden raštralipe ki akaja phuv ka valani te selaminkerenpes pire vasteja, bi dikhibnaja palo savo pakavibe avena

Објавен е нов закон во Данска со кој се предвидува секој кој сака да земе данско државјанство треба да се ракува ради добиеното државјанство, закон кој бешѓе усвоен минатиот четврток за кој пратениците велат дека е наменет за муслиманите кои одбиваат да се ракуваат од верски причини кој се однесува на женскиот пол.

Havlaripe tari Danska o nevo kanoni savo sikavel sako, savo ka aplicirinel te lel themutnipa akale themakoro ka valani te del po vas te pozdravinelpes .

O kanoni savo si ando persi štarto dive kana o Parlamenti kergja decizia so si e muslimamenge save na kamena te den po vas te pozdravinen pe taro religiakoro aspekto, aso majbut legarel pe akava kanoni bašo o muslimanke.

Aso akava kanoni kergje bare reakcie ko disave dizjakere šerutne so ka implementirinen akava kanoni ko akala ceremonialno aktia thaj kergja reakcia tari aver rig, Numa ola notirinena kaj odova nane politikani akcia numa “uži simbolika” thaj relevantno kvalifikacia e korkoro aplikantoske so rodela themutnipa tari Danska.

Ola vakerena aso o Dansko parlamento denga propozalo akale neve kanoneske ka kerelpes te bajrol o Socialno aspekto taro nacionalno baripa.

Numa aso i Danska nane jekhutni  ko akava elementi. Aso I Švajcaria thaj i Francia vakerena ba[I akava nane kerdi ” asimilacia” ko ikaviba  o themutnipa e duripaske manušenge, numa isi disavi rig save na mangen te selaminkerenpes oficialno personencar taro asavke ceremonie.

Lendo linko: https://www.nytimes.com/2018/12/20/world/europe/denmark-muslims-handshakelaw.html?fbclid=IwAR0GX1zR1G_2GAHv6WrQdbl8ElHARSe3bP47WlmnyzG4VYrVFPsm424k8iA

 

 

 

 

Rekonstrukcija Makedonijake rađjate- Duj ministerija avena sar neve

Се предлага до Собрание  од премиер Зоран Заев да ги разреши од функција министрите без ресор Аксел Ахмедовски како и Аднан Кахил. На местото на досегашниот министер Аксел Ахмедовски  се предлага Музафер Бајрам, а на местото на Аднан Кахил се предлага Елвин Хасан.

Premier i  Zoran Zaev  bičavga rodipe đji  Makedonijako Khedipe (sobranie) te hularel taro funkcija duje ministeren,  jek si o ministeri Aksel Ahmedovski thaj o dujto Adnan Kahil.

Ko than e ministereske Aksel Ahmedovski,  Zaev rodela  ko akava than sar ikerimalo baši i implementacija  tari  Strategija e Romengiri ki Makedonija te anavkeren e Muzafer Bajram, sar manuš savo isile bukakoro buti keriba ko NVO –Sektori.

Aso o than taro Adnan Kahil sar ministeri bizo resori aso ikerimalo  duripaske investicienge  te anavkerelpes  e neve baši akava than Elvin Hasan.

Baši akala duj thana sas but bari fama maškar sa e medie thaj elektrikane portalija, savensar  bajrovela sas i holi thaj i sama maškar e manupša, numa o paluno vakti čhivelapes agor e resarde informacijensar, thaj taro akana ka đjakerenpes  taroo neve ministerija  rezultatija thaj buti ki rađji tari Repblika Makedonija.

 

Šerutno Kurto D. barabutne Papu Pahoja (Dedo Mraz) ko ulaviba neve beršeskere gudlipa ki anglal siklovni 8-to April

Градоначалникот Курто Дудуш заедно со Дедо Мраз денеска ги посетија децата од детската градинка ,,8-ми Април” во Шуто Оризари. Околу 100 новогодишни пакетчиња биле доделени во име на престојните новогодишни празници. Целта на оваа акција е посреќно и безгрижно детство. По завршување на новогодишната акција Градоначалникот одржа средба во Директорката Сонѓул Шабан Ахмед каде беа дискутирани можности за спроведување на проекти во насока на унапредување на предшколското образование.

Ko anglalipa e neve beršeskere biđjukonge o Šerutno tari komuna Šuto Orizari, barabutne Papu Pahoja  kerga  vizita  ki anglal siklovni 8-to April ko Šuto Orizari.

Dengapes gudlipangere artikloja e maj tikorenge  pobuter taro šel, mangipaja te mangel olenge bah thaj sastipe ko lengoro čhavorikano đhivdipe ko  nevo 2019 berš.

Sa e čaven valani te oevelen bahtalo čhavoripe, bi dikhibnaja olengiri ekonomikani thaj socio  statusi e đjivdipnasko, thaj odoleske amen sar komuna kergem aktiviteti te resara đji ko maj tikne thaj te bahtara olen,  akaja akcija bajrovela ki tradicija, soske amari mangin sar komuna e maj tiknenge te ovelen  bahtalo čhavoripe thaj šukar šarti đjivdipnaskoro.

Pali o aktiviteti o Šerutno diklapes  thaj e Direktorkaja Songul Šaban-Ahmed, thaj kerge lafi baši aktuelna  šajdipa ko legaripe  šukar proektija ko vazdipe  e anglal siklojbaskiri edukacija  ko  čhave save tane kotor tari anglal siklanakoro đajbe  8-to April.

 

 

Teatarsko performansi telal i Rezija tari Sanela Emin

Akava kurko kergapes jek Teatarsko performansi  tari siklana Prajla Ramiz thaj Hamid, savensar vastakerela telal i Režija tari Sanela Emin –diplomirimo akteri.  Teatatarsko performanensar panle bašI o potikore čhave thaj o aviba e neve berseskoro, sakova dive bajrovela I mangin thaj o interest e dikelpes  akava tetareskkro khelibe.

Maškar so akava Teatareskkro performansi ko akanutne neve beršeskere biđjukengoro kulturakoro nišankeripe lena than ko sa e siklane  ki komuna Šuto Orizari, Avdisaske havlarena thaj khelibe  i jekhajek Teatarsko performansi anglal pobuter misafirija thaj sikle ki siklana Prajla Ramiz thaj Hamid.

Sa odoleske akarde sijen savore save mangena te oven kotor taro akava teataresko performansi savo kelela ki siklana Prajla Ramiz thaj Hamid, e vudara si puterde  baši sa e mangle e Teatareskere.

 

Ko puterdo maribe mule ureder 40 manuša

Во повеќечасовниот напад врз владина зграда во главниот град на Авганистан Кабул, според најновите информации, загинале 43 луѓе, додека десетина други биле ранети. Нападот започнал откако бомбаш самоубиец го активирал експлозивот во автомобил по што три вооружени лица со автоматски пушки влегле во зградата. Нападот траел над осум часови.

Ko pobuter  arengoro maribe  upral e Rađjakiri binal (zgrada)  ki šerutni dis  ko Avganistan ko Kabul, sar so vakerena  o maj neve informacie mule 43 manuša, aso pobuter taro deš isi šastralutne kuvde .

O maribe tavdinga  kana manuš korkoro mombaši,  upral peste aktiviringa eksplozivi ko tomofili, thaj  pali adava trin manuša šastraja (oruže ) kuvge andre ki binal.

O sasto maribe savo tavdinga taro anglalipe e vakteskoro  sas ikerduno upreder  ovto arija  šastralutne phalaribnaja.

Ko nakhiba e avdisutne diveske  e informacije vakerena isi šajdipe o numero taro mule thaj kuvde manuša te bajrol.

 

27-April -čipota taro naklo berš, đji ko adelati resarge 38 rodipna Amnestijake

До Кривичниот совет се поднесени барања од лицата кои се опфатени во неколку случаи поврзани со собраниските настани минатата година. Досега барање поднеле пратениците Крсто Муковски и Љупчо Димовски, Горан Ангелов-Ќосето, Иван Цветановски, Александар Василевски- Нинџа, Никола Митревски – Кољо, Оливер Радулов, Младен Додевски, Игор Дурловски, Борис Дамовски, Митко Пешов, браќата Михаил и Стефан Младеновски, Абдулфета Алими, Захарие Симовски, Горан Ѓошевски Леви. На последното рочиште за случајот „27 април“ Јане Ченто и Игор Југ веќе се изјаснија дека не сакаат милост, туку ќе бараат правда. Законот за аменстија беше објавен во четвртокот откако го потпиша претседателот на Државата Горге Иванов.

Vakti savo dendo  baši rodipe Amnestija  e čipotake savi sas resardi ko naklo berš ko 27  Aprili, nakhela avdive đji ko 15:00 o ari, đji akana ko Bangivalo adelati ko Skopje resarge 38 rodipna baši amnestija.

Đji akana rodipna denge o Bičhalde (pratenikija)Krsto Mukovski thaj o Lupčo Dimovski, Goran Angelov (Khoseto), Ivan Cvetanovski, Aleksandar  Vasilevski (Ninđa), Nikola Mitrevski (Koljo),  Oliver Radulov,  Mladen Dodevski,  Igor Durlovski, Boris Dimovski, Mitko Pešev, O phrajla Mihail thaj Stefan Mladenovski, Abdulfeta Alimi,  Zaharie Simovski thaj Goran Goševski (Levi).

Ko paluno ročište  bapi o ,,27-April” Jane Čento thaj o Igor Jug vakergepes  so von na kamena  sajdimalipe, numa von ka roden peske pumaro Nijamalipe(pravo), prekal e Adelateskkro procesi.

I Amnestija sas mukli ko naklo kurko ko štarto dive kana sas hramimi taro Presidenti e Makedonijako Gorge Ivanov.

Hazri Kerga:Nedmedin A.-Roma Press

Stagnacija ko Čakovča

Повеќе од десет илјади Роми живеат во Меџимурје, а според најновите достапни податоци, Ромите и Ромите сочинуваат една третина од сите невработени. Покрај ниските стапки на вработеност, проблемот е многу мал процент од Ромите кои учествуваат во формалното образование – децата често го губат своето знаење за хрватските лекции во наставата и многу брзо ја губат мотивацијата за образование. Неодамна беше одржана седмата седница на Градскиот совет на градот Чаковец, каде што, меѓу другото, и предлозите II. Измени на Буџетот на градот Чаковец за 2018 година и Предлогот за буџетот на градот Чаковец за 2019 година. Бидејќи Чаковец е седиште на округот каде што ромската заедница постојано се соочува со значителни проблеми, важно е кратко да се разгледа усвоениот буџет за 2019 година и проекциите за 2020 и 2021 година

Pobuter taro  deš milja Roma đjivdinena  ko Međumurije, aso vakeripe o maj neve informacie , Roma tane jek taro trinto kotor e numeroske taro đihanija, thaj thane ko na bukarne thana. Upral e tiknarde resarina  ko bukarnipe, o problem iklovela taro odova so but tikno procenti taro akala Roma hulena ko edukacijako  siklovipe- e čhavore sakana našavena piro đjandipe  ko Hrvatikane lekcije siklojbaskere,  thaj but sig našavena piri motivacija prekal Edukacija.

Maj but problematikanipe  thano ko than Međumirije Save taneste đjivdinena e Roma, soske ko specifikano than  resardi tani i segregacija savo iklovela sar šarti  jail angluni nukta  baši avera problemija pali sa akava so resarela.

But čirla sas bešipe tare Atareskeriri bešin ki dis  Čakovec,  save bukakere bešinate diklepes  thaj o bahanija  taro duj – Iranipe ko Buđeti e Dizjako Čakovec  baši 2018 berš thaj bahanija  e dizjake Čakovec save hulena ko buđeti taro 2019 berš.

Čakovec thano than Atari, save e Roma tane ko akava than, thaj ola araklagovena  e maj bare problemensar  ko sa e segmentija, odoleske valani te dikelpes so,  sa kuvela ko buđeti e 2019 beršeske thaj ikeripe ko proekcija baši 2020-2021.

Ko nevutno buđeti  e dizjake  Čakovec,  na salde te ovel čivde  nekobor  stagnatirime kotora save tane ikerimale e Romane problematikaja, ko  sa adava valani te ovel o maj baro kotor  tari torta ikerimalo e Romane kedinake  soske salde oj  ko sasto vakti arakelapes e maj bare problemensar  taro akava than,  thaj odoleske ka valani te kerelpes  baro iranipe ko đjivdipe e Romenge ko than Međumurije e nevutne buđeteja baši 2019 berš.

Lendo linko: /phralipen.hr

Hazri Kerga:Erdjan M.-Roma Press

- Reklam -
zona-net Zona NET

KOLUMNE