Blog Rig 307

O Kampo Leti palo Romano Genocido – 90-to berša phravgje o drom premal jekvaš milijarda Čehiakere krune..

O Vakti taro 1980 berš so si vakerde sar tromalipe,  faktea so trubul sine te ovel thaj  ko 1990 berš.

O fuhalime so našavgje pire majpašen  ko kampo Leti,  thaj okola phanle so ačhile dživdie, ničale džana sine  ki visita e limorienge  ko logoro thaj  ko limoria ko paše gav Mirovice,  kote so pobuter taro 200 Roma thaj Romane čhave  ko odova kampo sine parume.

Adolf  Vondaršek  čirutno dizjakoro šerutno ko Mirovice,  liparel kote angleder te ovel čhivdo diklo monumento e viktimenge Roma kerde ko 1992 berš thaj ceremonialno si vakerde kote alo o opati da maškar, E lokalno dizutne i korkoro Romani jekhin sine čhivdo monumento hramimo ko limoria ko 1970 thaj 1980-to berša.

O Vonderšek startujngja te sikavel intereso  khi tema o kampo Lety an o 1964 berš kana kingja kher  ko gav ko Mirovice kote majanglal sine leske kher taročirutno policajco so kerel sine buti  ko kampo  ko Lety.

Aso o ekspertoa i procenka taro 2017 berš o moldipa e objektonge thaj desave parcele ko olengiri funkcionalnost si paše 3 milionia eura.

I them pukjingja e akcionerenge taro AGPI 17 milionia eura te šaj kinel o objekto thaj dengja paše 4.6 milionia eura te šaj te ikljoven odothar.

Pobuter ko lendo linko: http://www.romea.cz/en/news/czech/lety-after-the-romani-genocide-part-three-the-1990s-pave-the-way-to-a-price-tag-of-half-a-billion-crowns

Tovera, Sastruna thaj palke ikerena pali o vudara e dizutne taro drom ,,Panče Karagozov”

По серијата  криминални  инциденти  на штипската  улица  Панче Карагозов, денес преку ТВ Стар се огласија претставници на некои ромски организации. „Ова се изолирани случаи. Соживотот меѓу ромското и македонското население мора да продолжи“, изјави  Ерол Адемов од Здружението „Мултикултурна  соработка„ .  “Реакциите на жителите од оваа улица се оправдани и крај на безаконието мора да се стави. Нисе сме живееле и ќе продолжиме да живееме заедно“, е ставот и на Енисе Демирова од  Здружението „Черења“. „Дома зад вратите чуваме секири, шипки, за одбрана“, кажа Стојчев. Од своја страна, енергично и итно својот дел од работат веќе го врши и полицијата. Среќа е што при последниот инцидент завчера  нема  потешко повредени, иако  ноќта имало  бегање, гонење и мавање  со секири.

Pali  nekobor  serija taro kriminalnikane incidentija ko Štip erati prekal i ,,Tv Star“ puterdo kerge lafi vi nekobor prestavnikoja taro Romane Enđio sekorija vakeribnaja, Akala tane ulavde resarina, o pomaškarutno barabutno đjivdipe maškar e Roma thaj Makedoncoja valanutno si te tavdel ko šukar sar đji akana, vakerga Erol Demirov tari Birađjakiri organizacija ,,Multikulturakoro  barabutno butikeripe“.

Reakcija tarp dizutne save đjivdinena ko akava drom tane ikeribaske thaj o nakanonipe valanutno si te činavelpes. amen đivdingem thaj ka đivdina barabutne sa e kedina tari akaja dis, vakerga i Enisa Demirova tari Birađjakiri organizacija ,,Čerena“

Valanutno si  te ovel amen dikhipe e dizutnensar,  numa ko pomaškaripe thaj policijake bukarnensar te čivelpes arakibe  ko asavke thana savende resarena e asavke čipote (nastanija),vakerela o Ademov.

Akala si  salde nekobor manuša, amen kate barilem thaj ake pujrovaja e Romensar barabutne đivdinaja ko jekh than, isi amen  maškar amende  baro sajdipe,  akava so resarela kerena jek kupa taro kriminalcija, ja palem disave  narkomanija  na đjanava koj tane vakerela o Marijan Stojčev, dizutno taro drom ,,Panče Karagozov“.

Sar resargapes ko akala kupe taro asavke kriminalnikane bande,  amen nane amen tromakerdo bešipe ko amare khera, upral so kerena  bilačipe ko gađjikane khera, jekhajek asavke rersarina kerena thaj ko Romane jerije, nane amen jek tromakerdo (slobodno)dive, vakerela o Demirov.

Ko amare khera pali o vudara garavaja tovera, sastruna, thaj sa so ka araka amare vastende, te šaj te araka amen olendar  kana kuvena amenge ko khera,  bare bahake ki paluni rakh  na resargapes đji ko pophare manušikane incidnetija,  sostar sas resardo maribe prastaibe pali lende thaj čhudiba toverensar.

Đji kana sa akava ka ačhol agaar amen na đjanaja, vakerena diZutne taro drom,,Panče Karagozov “ -Štip.

Hazri kerga: Erđan M .-Roma Press

 

,,Đajbe po anglal o sastipe e Romane đuvlako”- dikhipe maškar Direktori taro Hospitali ko Kumanovo thaj đjene taro NRC

Во Куманово се одржа средба на која присуствуваа Директор на Општа Болница Куманово , Г-ѓа  Снежана Захариева,  Себихана Скендеровска-координатор на проектот „Унапредување на здравјето на жените Ромки“, под мотото: „Моето здравје е мое право“, Елез Елезовски –координатор на проектот „Менување на наративите за Ромите во Здравствените институции“ и  Магдалена Јакимовска-правник.Од страна на координаторот на проектот Себихана Скендеровска , Директорката на Општата Болница во Куманово на средбата беше запознаена дека Здружението „Национален Ромски Центар „ од Куманово во периодот кој следи па се до јуни 2020 година ќе продолжи со спроведување на проектот насловен како  „Унапредување на достапноста до здравствена заштита на жените Ромки“-продолжение, под мотото „Да зборуваме- Моето здравје е мое право“, како и со досегашните преземени активности при спроведување на истиот.

Ikergapes dikhipe maškar o Direktori taro Hospitali ko Kumanovo, rajni Snežana Zaharieva thaj Sebihana Skenderovska-koordinatori  taro proekti ,, Đajbe po anglal o sastipe e Romane đuvlako“ telal o havlardo moto ,, Moro  sastipe tano moro nijami“-Eley Elezovski koordinatori taro proekti ,, Iranipe o narativija e Romengere ko Sastipnaskere institucie“  thaj i Magdalena Jakimovska-nijamalipasko đjeno.

Tari rig e Kordinatoreski  Sebihana Skenderovska,  sas vakerdo ko penđaripe e vastakerda  taro Hospitali ko Kumanovo,  bašh akava proektesko aktiviteti ka tavdel đji o 2020 berš, aktiviribaja sa e resarina sar đji akana.

Jekhajek penđakerge e rajna Zaharieva, o pomaškarutno buti keripe mashkar o Hospitali thaj o NRC – tavdipnaja thaj i ponodorig,  ki mangin taro promoviribe e sastipnaskiri promocija sar thaj e sastipnaskere nijamalipa thaj, o na jekhajekipa ko Romane đuvlengoro sastipe kana resarena ko redproduktivnikano vakti baši olengoro ekonomikani thaj socijalnikano hali.

Elez Elezovski sas penđarkerdo  e resarde aktivitetija save valani te oven legarde  tari Organizacija anavkerdi ,,SIMBIOZIS“-Kumanovo.O celjo ka ovel zorakeripe e terne Romen  baši olengere sastipnaskere hakaja  thaj telal o legaripe  o siklovibe taro kreativnikane metode  baši arakipe e sastipnaskoro nijami ko terne Roma upral piro sastipe.

Ko agor panle pumaro lafi baši agorutno vakti ka ovelen hramimo memorandumi baši pomaškarutno buti keripe mashkar o ,,NRC“ sar thaj o Sasoitno Hospitali Kumanovo, vi agahareni thaj i  organizacija ,,Simbiozis“- vi o Hospitali taro Kumanovo.

Hazri kerga:Neđmedin A.-Roma Press

Prezidentska alusariba ko 21-to april, havlarga o presidenti taro Khedipe Đaferi

Изборите ќе ги распише на 8-ми февруари, изјави Џафери. На денешната прес конференција, претседателот на Собранието Талат Џафери објави дека претседателските избори ќе бидат закажани на 21-ви април. Доколку има втор круг претседателски избори тие ќе се одржат на 5-ти мај.Мандатот на Иванов истекува на 12-ти мај. Во рок од една недела доколку има приговори на изборниот процес во вториот изборен круг ќе треба да се решат за помалку од една недела за да се избегне дупка меѓу мандатите на двајца претседатели.

Ki avdisutni pres konferencija, o Presidenti taro Khedipe Talat Đaferi havlarga  baši o presidentska alusariba ka oven ikerde ko 21-to aprilo.

O Alusariba ka oven havlarde ko 8-to fevruari  vakerga o Đaferi.

Đji kaj resarelapes ki dujto rota taro Prezidentska Alusaribe tadani ka ikergovel i dujto rota ko 5-to maj.

Te sine tadani disave na čhalipa taro nakle Alusariba tari dujto rota, ka valani te anelpes  olenge solucija  pohari taro jek kurko  te šaj te našelpes i rupa maškar o mandatija  taro o duj presidentija. Ivanov nanele šajdipa baši trinto mandati.

Aso maškar o duj rote (krugija) ko maškaripe ka nišankerelpes o biđuko Veligden, vakerga o presidenti taro Khedipe (Sobranie) Talat Đaferi.

 

Maj hari 17 manuša mule telal i bi bah kerduno taro Avtobusi

Несреќата се случила на пат помеѓу градовите Шамбу и Некемте во етиописката покраина Западна Омонија. Најмалку 17 лица загинаа, а десетина се повредени во сообраќајна несреќа што се случи во западна Етиопија. Локалните власти соопштија дека автобусот паднал во провалија, откако возачот изгубил контрола над возилото. Во несреќата загинал и возачот и неговиот помошник.

Maj hari 17 manuša mule, aso  deš tane kuvde  ki soobrakajnikani bi bah  savi resarga javinako ki Etiopija.

I Bibah resarga  ko drumo maškar  o dizja Šambu thaj Nekemte ko Etiopisko thanaribe taro purabalo kotor tari Omonija.

Lokalnikane rađje havlarena baši o avtobusi  hulinga taro učhipe ko telunipe, kana o šoferi našavga I kontrola prekal o avtobusi.

Ki akaja bibah našavge poro đjidvipe e so duj šoferija taro avtobusi, Lokalnikane  medie havlarena maškar ko mule manuša isi  thaj avera manuša save araklisalile ko dromaripe akale taneste, numa  anavkerelapes  hem baši o avtobusi so sas perduno manušensar avrik taro oleskoro valanutno kapaciteti legaribnaske.

Maj šudri dis tani o Skopje –o šudripe ki Makedonija na nakhela

Во Македонија утринава освен во Гевгелија и во Дојран е студено со температури под нулата. Најстудено е во Битола каде во седум часот се измерени -12 степени. Во Петровец кај Скопје измерени се -11 степени, во Лазарополе -9, во Крива Паланка, Маврово, Штип и Демир Капија -8, во Тетово, Куманово и Берово -7. На Попова Шапка се измерени 14 сантиметри снег, а во Берово осум сантиметри.

Ki makedonija  javinako ulavde salde ki Gevgelija thaj ko Dojran  maj šudripe  thaj ikerela telal o cero ki sasti Makedonija. Šudro si thaj ki Bitola, thaj legarela  telal o -12 digrija.

Ko Pterovec ko Skopje  tano ko jek paše ko -12 digrija, thaj ki sasti Makedonija ko sa e dizja nane  hulardo o šudripe po tikoro taro -8 digrija.

Maj  but Jiv isi ko Mavrovo paše 70 sm, aso maj hari isi  ki Kriva Palanka salde  1 sm.

Uprava baši hidrometereologikano buti keribna  anavkerena  ko avutne dive po šukar vakti, Jiv thaj Biršim ka resarel ko po učhe thana, aso taro agorkeripe akale kurkeske isi šajdipe te hulen e temperature ki Makedonija.

Hazri kerga: Roma Press

 

E manuša save tane astarde socijalnikane problemoja ka ovelen kerdo hajbne upral nevutno modeli anavkerdo ,,Siti siti“

Бездомниците коишто преноќуваат во прифатниот пункт Момин Поток во Скопје денеска добија оброк преку најдобро рангираното иновативно решение за искористување на вишоците храна избрано на јавниот повик „Предизвик за иновативно решение за обезбедување –Оброк  За Сите” на Фондот за иновации и технолошки развој и Министерството за труд и социјална политика. Со иновативниот модел “Сите сити“ по неколку пати во неделаtа оброк ќе добиваат 3 различни категории на граѓани: лица кои имаат, или немаат можност за самостојна подготовка на храна и лица во социјален ризик, стари и изнемоштени лица, а храната ќе ја подготвуваат лица со попреченост. „На овој начин преку вложување средства и искрена енергија се поттикнуваат позитивни промени во општеството, рече Царовска.

E manuša save nannelen khera  nakhavena e šudre vaktija ko punkti  ko than Momin Potok ko Skopje, olenge akana isi dejbe hajbne  prekal o majšukar rangirime solucie baši ikerkeripe e pobuter hajbne  save isilen e manuša thaj olenge kerelapes akharin ,,Akharin bašh inovativnikani solucija te arakelpes hajbne baši sae manuša save nanenlen”, barabarutne akava kerela o Fondi baši inovacie thaj tehnikano buvlaripena thaj o Ministeriumi baši trud thaj socijalna politika.

Akale inovativnikane  modeleja  anavkerdo ,,Siti – Siti”  ko nekobor fare ko kurko  ka ovelen hajbne ko  trin  na jek kategorie taro đihanija,  manuša save isilen, okola save nanelen  šajdin odova korkoro te keren peske aso tane sar socijlanikane problemoja  thaj  e phure manuša save našti kerena peske hajbne, Sa e trine kategorijenge o hajbne ka kaeren olenge e manuša hari soj tane po palal e sastipaskere thaj gogjakere ikeripnaja.

Ko akava šajdipe  čivibaja love thaj čačikane energijaja ka vazda i sama  ko pozitivnikano gndipe ko sasto sasoitnipe.

Ministeriumi baši trud thaj socijalana politika kerela hazri  Strategija baši lačharipe o socijlanikano  anglal kuvibe sar  eko sistemi  bašh buvlaripe  taro socijlanikane  firme ki Makedonija.

Akala  socijlanikane firme save ikerkerena dejbe buti aso olendar ka oven sar kinimali  i korkoro Raštra, tadani olenge ka vazdelpes hem i sama  te čiven pumende ki buti e manušen saveja astarde tane  socijlanikane problemoja thaj nanipaja, olengere bukarnipaja ka anen učho procesi ki inkluzija  baši o na jekhajekipa ko sasoitnipa, vakerga i Mila Carovska Ministeri ko trud thaj socijalno politika.

Hazri kerga: Nedmedin  A.-Roma Press

 

 

Bukarno dikhipe sar thaj dejbe hramin baši buti keripe maškar o MTSP, O Konsili Eurapokoro thaj e komune save preperena prekal i programa ,,Romakted“

Советот на Европа во соработка со Министерството за труд и социјална политика и општините кои се дел од РОМАКТЕД од 2018 година, се оддржа работна средба за имплементирање на заеднички проект, за кој се потпиша и меморандум за соработка. На средбата зема учество и г-ин Нафи Сарачини како претставник на Советот на Европа, како и градоначалникот на оштина Шуто Оризари Курто Дудуш. Еден од приоритетите во стратегијата за Роми во Република Македонија е домувањето на Ромската заедница. Министерството за труд и социјална политика го застапува мислењето дека за да се реши овој проблем  потребно е ромските населби да влезат во Детален урбанистички план  (ДУП) и легализација на ромските населби во општините со цел да се интервенира во подобрување на нивната инфраструктура.

Konsili e Europako ko buti keripe  e Ministeriumeja baši trud thaj socijalan plitika , sar thaj e komune  save preperena prekal I programa,, Romakted” taro 2018 berš, sinelen ikerdi bukarni bešin  baši impelementiribe  o barabutno proekti, kaske hraminelapes thaj memorandum baši buti keripe .

Ko akava khedipe  lele than  o rajo, Nafi Saračini taro Konsili e Europako, Ministeri baši trud thaj socijalno politika  Mila Carovska thaj o Šerutno tari komuna Šuto OriZari Kurto Duduš.

Jek taro prioritetija baši Strategija e Romengiri ki Makedonija thano o Thanaribe (domuvane) bašhi i Romani khedin.

O Ministeriumi baši trud thaj socijalna politika  bešela ki kamjin jekfare te anelpes  solucija akale problemeske thaj valanutno si  e Romane atarija te kuven ko  Detalnikani urbanistikani mapa (DUP)thaj te nakavelpes i legalizacija taro Romane atarija ko komune, mangipnaja te kerelpes intervencija  baši polačharibe  olengiri infrastruktura, vakerga i Ministerka bašh trud thaj socijalno politika Mila Carovska.

Hazri kerga:Erdan M.-Roma Press

 

 

 

I komuna Šuto Orizari thaj lakoro šerutno Kurto Duduš poharipnaja numa bare arkaja ovela hazri i Gusulana thaj i Tharetana e đjamijakiri taro Bilali Habiši

Avdive amari ekipa pali akharin thaj resardi informacija so si ando ko than i Gusulana thaj o than nangaribaske meitija(mule manušenge) , dela bari arka o šerutno e komunakoro Šuto Orizari, numa akate sa, na achovela anglal amari kamera dela buvle informacie so sa kerlapes ko dujtono kotor  tari akaja đjamija ,,Bilali Habiši“.

O vakeripe e asavke valanibaske sas but baro ki komuna te šaj, pohari te čhinavelpes o nangariba e meitengoro ko pire khera, odoleja lokharelapes hem o jeri numa hem o traume save  ačhovena e familijake  kana sa adava dikhena angli pe jakha sar kerelapes ko olengoro kher.

Panda hari vakerena ka ovel hazri i Gusulana vi i Tharetana, ka ovel hazri thaj o dujtono kati savo ka ovel but bari arka e dizutnenge tari Šutka thaj i poterni generacija save ka mangen te aven thaj te siklon  baši o Islam.

Hazri Kerga Erdan M. thaj Nedmedin A.-Roma Press

 

Pobuter dikhen ko video ..

Avdive delapes i hramin baši nevo panlo lafe baši o ,,Vizer“ subvencie maj tikore fiaetenge araplaneskere ujrardeja

Договор за финансиска поддршка за евтини авиолинии ќе потпишат денеска министерот за транспорт Горан Сугарески и претставници на нискобуџетната авиокомпанија „Визер”. Тоа е трет Договор за субвенции за авиолинии меѓу македонската Влада и „Визер“. Во нарендите три години на авиокомпанијата треба да ѝ бидат исплатени пет милиони евра. На сите три повици понуда достави само „Визер“ која опслужува евтини авиолинии од македонските аеродроми во изминатите шест години.

Panlo lafi  baši finansijako ikeripe  ko telune araplanesko fiatija ka hraminelpes avdive  maškar o ministeri baši transport thaj vrske Goran Sugareski thaj o prestavnikoja taro maj telune fiateskiri araplanegiri kompanija ,,Vizeir“.

Akava si trinto panlo lafi  baši subvencie  araplanengere tavdipnaskere butikeribnaja maškar i rađji Makedonijaki thaj o Vizer  ko nakle trin berša,  Araplaneski kompanija   valani ki olakiri smetka  te oven olake dende  panđ milionija evrija .

O Subvencioniribe ujraribaske save tavdena taro Skopje thaj Ohrid valani te oven ikerde  tavdipnaja taro marti akava berš.

O panlo lafi resarga pali o havlaribe so sas muklo tare Makedonijaki rađji ko trinto fori, thaj ko sa e trin akharina salde akhargapes  e araplanengiri kompanija taro ,,Vizeir“ avera na lele than ko akava akharibe, odoleja sikavga  so voj ačovela sar ko nakle šov berša sar maj tikore fiateskkri araplanengiri kompanija  savi kerela buti  ko Araplanenskere dromalipaste  ko Skopje thaj ko Ohrid.

- Reklam -

KOLUMNE