Blog Rig 312

Bukarno dikhipe sar thaj dejbe hramin baši buti keripe maškar o MTSP, O Konsili Eurapokoro thaj e komune save preperena prekal i programa ,,Romakted“

Советот на Европа во соработка со Министерството за труд и социјална политика и општините кои се дел од РОМАКТЕД од 2018 година, се оддржа работна средба за имплементирање на заеднички проект, за кој се потпиша и меморандум за соработка. На средбата зема учество и г-ин Нафи Сарачини како претставник на Советот на Европа, како и градоначалникот на оштина Шуто Оризари Курто Дудуш. Еден од приоритетите во стратегијата за Роми во Република Македонија е домувањето на Ромската заедница. Министерството за труд и социјална политика го застапува мислењето дека за да се реши овој проблем  потребно е ромските населби да влезат во Детален урбанистички план  (ДУП) и легализација на ромските населби во општините со цел да се интервенира во подобрување на нивната инфраструктура.

Konsili e Europako ko buti keripe  e Ministeriumeja baši trud thaj socijalan plitika , sar thaj e komune  save preperena prekal I programa,, Romakted” taro 2018 berš, sinelen ikerdi bukarni bešin  baši impelementiribe  o barabutno proekti, kaske hraminelapes thaj memorandum baši buti keripe .

Ko akava khedipe  lele than  o rajo, Nafi Saračini taro Konsili e Europako, Ministeri baši trud thaj socijalno politika  Mila Carovska thaj o Šerutno tari komuna Šuto OriZari Kurto Duduš.

Jek taro prioritetija baši Strategija e Romengiri ki Makedonija thano o Thanaribe (domuvane) bašhi i Romani khedin.

O Ministeriumi baši trud thaj socijalna politika  bešela ki kamjin jekfare te anelpes  solucija akale problemeske thaj valanutno si  e Romane atarija te kuven ko  Detalnikani urbanistikani mapa (DUP)thaj te nakavelpes i legalizacija taro Romane atarija ko komune, mangipnaja te kerelpes intervencija  baši polačharibe  olengiri infrastruktura, vakerga i Ministerka bašh trud thaj socijalno politika Mila Carovska.

Hazri kerga:Erdan M.-Roma Press

 

 

 

I komuna Šuto Orizari thaj lakoro šerutno Kurto Duduš poharipnaja numa bare arkaja ovela hazri i Gusulana thaj i Tharetana e đjamijakiri taro Bilali Habiši

Avdive amari ekipa pali akharin thaj resardi informacija so si ando ko than i Gusulana thaj o than nangaribaske meitija(mule manušenge) , dela bari arka o šerutno e komunakoro Šuto Orizari, numa akate sa, na achovela anglal amari kamera dela buvle informacie so sa kerlapes ko dujtono kotor  tari akaja đjamija ,,Bilali Habiši“.

O vakeripe e asavke valanibaske sas but baro ki komuna te šaj, pohari te čhinavelpes o nangariba e meitengoro ko pire khera, odoleja lokharelapes hem o jeri numa hem o traume save  ačhovena e familijake  kana sa adava dikhena angli pe jakha sar kerelapes ko olengoro kher.

Panda hari vakerena ka ovel hazri i Gusulana vi i Tharetana, ka ovel hazri thaj o dujtono kati savo ka ovel but bari arka e dizutnenge tari Šutka thaj i poterni generacija save ka mangen te aven thaj te siklon  baši o Islam.

Hazri Kerga Erdan M. thaj Nedmedin A.-Roma Press

 

Pobuter dikhen ko video ..

Avdive delapes i hramin baši nevo panlo lafe baši o ,,Vizer“ subvencie maj tikore fiaetenge araplaneskere ujrardeja

Договор за финансиска поддршка за евтини авиолинии ќе потпишат денеска министерот за транспорт Горан Сугарески и претставници на нискобуџетната авиокомпанија „Визер”. Тоа е трет Договор за субвенции за авиолинии меѓу македонската Влада и „Визер“. Во нарендите три години на авиокомпанијата треба да ѝ бидат исплатени пет милиони евра. На сите три повици понуда достави само „Визер“ која опслужува евтини авиолинии од македонските аеродроми во изминатите шест години.

Panlo lafi  baši finansijako ikeripe  ko telune araplanesko fiatija ka hraminelpes avdive  maškar o ministeri baši transport thaj vrske Goran Sugareski thaj o prestavnikoja taro maj telune fiateskiri araplanegiri kompanija ,,Vizeir“.

Akava si trinto panlo lafi  baši subvencie  araplanengere tavdipnaskere butikeribnaja maškar i rađji Makedonijaki thaj o Vizer  ko nakle trin berša,  Araplaneski kompanija   valani ki olakiri smetka  te oven olake dende  panđ milionija evrija .

O Subvencioniribe ujraribaske save tavdena taro Skopje thaj Ohrid valani te oven ikerde  tavdipnaja taro marti akava berš.

O panlo lafi resarga pali o havlaribe so sas muklo tare Makedonijaki rađji ko trinto fori, thaj ko sa e trin akharina salde akhargapes  e araplanengiri kompanija taro ,,Vizeir“ avera na lele than ko akava akharibe, odoleja sikavga  so voj ačovela sar ko nakle šov berša sar maj tikore fiateskkri araplanengiri kompanija  savi kerela buti  ko Araplanenskere dromalipaste  ko Skopje thaj ko Ohrid.

Puterdo o drumo baši NATO thaj EU, i opoZicija kamela Alusariba, aso i rađji vakerela ka dikhel..

Владата вети западни стандарди во Македонија и фокус на внатрешните реформи за интензивната агенда која ја очекува за членството во НАТО и Европската унија за што е отворен е патот по завчерашното изгласување на уставните измени за Преспанскиот договор. Истовремено порача дека сериозно ќе размисли за барањето за предвремени парламентарни избори од  опозициската ВМРО-ДПМНЕ која пак смета дека уставните измени се срамна и незаконска одлука со која се брише името на државата, се менуваат идентитетот, јазикот, културата  и историјата. Вицепремиерката и министер за одбрана Радмила Шекеринска вчера на прес-конференција во Владата оцени дека Македонија го обезбеди заслужено  место на масата на сојузниците на НАТО.

Rađji  denga plo lafi  nevutne standardija  ki Makedonija thaj maj baro fokusi  ko andrune reforme  baši intezivnikani agenda savi đjakerelapes  te kuvelpes sar đjeni  ko NATO thaj Evropaki Unija, kaske si puterdo o drumo baši nevutne irankerkeripe e Ustavesko putlaripe savo iklovela taro Prespasnko panlo lafi.

Jekajek ko anav tari rađji vakerge baši olengro paluno lafi ka iklovel pali gndipe ka đjalpes li hem ko Alusaribe save rodinge o VMRO DPMNE, savenge olenge thano lađjavipe so kerelapes o putribe e Ustavesko thaj  iranlaripe  andre ko Ustavi, thaj sa akava so ovela nane kanoneskere ikeribnaja savaja iranelapes o anav e Raštrakoro, identiteti, čhib,kultura thaj historija.

Radmila Šekerinska –Vicepremieri thaj  ministeri baši askerengoro arakibe ki pres konferencija vakerga  i Makedonija  ka astarel piro lelardo than maškar ko raštre taro NATO thaj ka ovel kotor taro arakibe e regionesko.

Palune lafensar  saveja i Makedonija  ka kuvel thaj sar đjeni ko EU  ka resarel ko Evropikane standardija ki administracija, evropikane standardija ko ikerkeripe o nijamalipa, standardija ki edukacija, sastipe thaj kultura  vakerga o telal premieri Bujar Osmani.

,,Dansstudio Almir” ki Holandija sakana ikerena o jekto than ki Raštra ko modernikano tanci-khelin

Најшироко дискутирано и популарно во Друтен и околината е Flashdance. Ова е само-осмислена танц од Дансстудио Алмир и не може да се направи во други танцувачки студија или клубови. Flashdance е модернизиран танц на Електро, хип-хоп, Streetdance, Popping, Locking и Krumping.  Дансстудио Алмир ги комбинираше овие танци и ги стави во нов слој, тоа е побрз и потежок од другите танцови стилови. На Flashdance споменатите игри се среќаваат, само музиката е повеќе ремикс, а музиката се користи и од 70-тите до денес. Оттука и името Flashdance, блиц помеѓу танцовите стилови. Главниот лик на ,,Дансстудио Алмир,, е Алмир Абдула, роден е во Скопје,-Ром кој сега живее и работи во Холандија, успешен во својата работа како учител на ,,Дансстудио Алмир,,во модерниот Flashdance во Холандија.

Maj buvle kerlapes  lafi ko ,,Druten” thaj buvle tari akaja dis ki Holandija  baši o Flashdance.  Thaj akava tanci tano korkoro gndimalo thaj ando ki akaja dis taro akava ,,Dansstudio Almir” thaj, našti te kerelpes aver tancija kelina ja palem nevutne klubija ko akava than soske but si bari i konkurencija, thaj našti resarena akava resaribe taro akava ,,Dansstudio Almir’’ ki holandija savo anga bari atrakcija maškar e Holandijako đihani -vakerena e Holandijake medie.

Akaja si bari atrakcija ki Holandija,  savaja kerena baro hošipe e dizutne tari Holandija save avena thaj  dikhena olengiri khelin,  numa  thaj tari bari mangin ola mukena pumare čavoren ko akava ,,Dansstudio Almir” te sikloven  ki akaja siklovni save  resarena taro efta berša thaj đji ponodorig kas sar  isi mangin.

Almir  Abdula savo si vastakerdo akala siklanakoro  thaj savo šukar kerela piri buti  pobuter taro 20 berša ki Holandija,  thano Rom thaj avela tari Makedonija, oleskoro tavdipe akale bukaja tavdinga ko but tikno than thaj but hari čavensar, numa berš palo berš sar bajrovela sas oleskoro sikavipe ki poterni generacija thaj agaar leja bajrola sas i siklovni savi akana resarga ki jek, taro maj šunde siklovne ki Holandija sar  ,,Dansstudio Almir”.

Akaja siklovni nane festivalija bašhi khelin savate na lela i jekto pursak thaj, odoleske e Holandijake medije hraminena  so olenge nane konkurencija thjaj odoleske ki akaj dis Druten  na iklovela, ja palem te avel nevi siklovni sikavibaske modernikano tanci.

Elektro khelin tavdinga ko 70 berša, thaj tadani o tanc khelelapes sasa robonensar, odova si tanci savo kerelapes  elektrikane piribnaja, tumaro bedeni ovela sar šokirimo thaj odoleske  odotar lela o anav elektro.

Aso Hip Hop resarga ki bari populitikano ikerkeripe ko 80 berša, numa sas šukar ikerdo ko 90-ta berša, akava tanci si tromakerde  khelaribnaja to bedeni, numa pobuter manuša  gndinena baši i Rap muzika iklovela taro hip hop, numa o Hip Hop  jekhajek agaar isile thaj piro khelibaskkro tanci,  vakerela baši Roma Press o Almir Abdula.

Bashi o nevo 2019 berš anavkerela šukar programa thaj buteder nevipa ko modernikano khelipa savo ka iklovel tari akaja siklovni ,,Dansstudio Almir” ki Holandija, thaj anavkerela buteder festivalija save ka organizirinelen i korkoro siklovni, numa thaj olengoro lejbe than ko sa e festivalija savende pakhala so ko aver fori o ,,Dansstudio Almir” ka ikerel o jekto than.

Hazri kerga:Nedmedin A.-Roma Press

O ministeri frdingja i akharin te del finansie bašo Sinti, Travelsia thaj Romane čhavenge..

Министерот за правата на децата признава дека младите се соочуваат со предизвици како што се малтретирање, но вели дека сепак тој е процес кој многу ќе трае. Одделот за работата на министер за образование го отфрли повикот дека издвоил пари, посебно за да им помогне на децата од Синти, Ромите и како и Ромипатници  во училиштата каде тие престојуваат. Надим Захави им рече на Комитетот за жени и еднаквости на заедницата дека нивните потреби се подобриле преку премијата на учениците.

Ministeri bašo nijami  e čhavenge vakerela kaj o terne arakhenape ko  problemoja sar so si zor upral olende, numa vakerel kaj asavko procesi anlaribaske ka ovel lungone vakteja.

Ofiso taro ministeri baši edukacia frdingja i akharin te den pe love te del pes sar arka  e čhavenge tari Sinti, Roma thaj Travelse grupe ko škole.

Nadim Zahavi vakergja e Komiteteske bašo džuvlja thaj jekhutnipa e jekhinenge kaj olengere zaruripa ka lačharel pe prekal dende stipendioe e čhavenge.

Ov sikavel sine dokumentia taro o rodlaripa taro o komisie so keren buti khi diskriminacia so arakhenape o jekhina sar so si e Roma thaj o Travelsia.

“Me ni gindinav kaj amen bešaja akate em vakeraja kaj siem ko učo nivelo maškar amende thaj kaj i buti si finiširimi”-agorkerdi
O deputato Sara Šampion sikavgja fuhal aso o škole našti te keren piro finansiriba e čhavenge taro akala minjoritetia sar so si o SRT

Drabaren pobuter ko lendo linko  www.tes.com

 

 

 

Колумна…Македонија и вкоренетиот расизам

Од каде да почнам?
Аха, да… од мотивацијата да го пишам текстов во слободен стил. Три камено цврсти причини: Свежата случка од чаршија, одбележување на светскиот ден на борба против расизам и споделување на мој заклучок од акумулираното искуство од претходните години.

Одлучивме да пиеме кафе во еден многу познат кафиќ во Тетово. Времето беше наклонето за прошетка со нашето 9 месечно синче со кого малку шетаме во изминатите денови токму поради студеното време.  Се сместивме во отворениот дел на кафиќот во кој влегувам можеби дури после една деценија. Пријатно ме изненади пријател од средно кој со своето бебенце помина и дојде да се поздрави со мене поради тоа што не се имавме видено долго време.

До нас во кафиќот се сместија две жени со малечко бебенце. Во еден миг нашето синче се загледа во бебенцето и онака топло бебешки си разменуваа насмевки. Моменти кои се бесценети и не верувам дека постои човечко битие што би ги сопрел. (Најверојатно) Мајката, жената кое го држеше бебенцето онака ладно го сврти нивното бебе и се постави со телото ко неосетно на позиција која даваше порака „Нема потреба да комуницираат“. Се запрепастив. Ниту ни пишуваше име на политичка партија на чело, ниту на која етничка заедница, ниту кои сме, ниту на која религија припаѓаме.

Прво поради фактот што го почуствував она исто што го поминував во моите школски денови, онаа одбивност поради тоа што не сум како нив. Второ, болката дека и мојот син ќе треба да поминува низ слични нешта ме зајакна и само ја бетонира мојата волја да се борам за вакви ситуации да се случуваат никаде.

Зарем постојат луѓе кои децата ги двојат уште од мали нозе? Да, постојат јас читав и известував за тоа, но сега и лично се уверив. Се делат ли деца, кој е стравот, како може да се посегне по слободата на детската игра?
Тука се освестив колку сум јас богат и повреден од таа мајка и сличните на неа. Тука заклучив дека живеењето надвор од Македонија ме научи на почитување на луѓето, а за жал голем дел од граѓаните во државава различноста ја гледаат како граница а не богатство.

Иако Македонија се смета за мултиетничка земја, недостига професионален простап за подобрување на меѓуетничките односи од мали нозе. Недостига сеопфатна педагогија НА РОДИТЕЛИТЕ дека децата не знаат за знамиња, јазик, религија, партија.

Ако таква едукација не се даде на наставениот кадар почнувајќи од градинките и секако родителите, тогаш однапред се осудуваме самите себеси да ги носиме на грб последиците од расистичкото однесување на нашите деца. Ако родителите не се освестат и престанат да ги користат фразите како „ако не јадеш супа циганката ќе те земе“ свесно ќе продолжиме да градиме граници кои понатаму знаеме во што прераснуваат. Потребата за едукација на родителите е приоритет.

Треба да разберат што е расизам, колку е тоа грдо и кои се последиците. За ова не се потребни странски проекти туку може и треба да се направи со пари собрани од даноците на граѓаните.

Автор: Адем Адеми

Ko Skopje -Kurko taro Romane Balija –Sasti Europa ki Makedonija..

Anglal avibaske o nevo 2019 berš, aktueliziringapes  o informacie  prekal sa  e Socijalnikane mreže bašh Organizacija  taro ,,Romane Balija“-Nišankeribnaja bare Čalgijensar, Gilavutne thaj hajbe jem pijbe đji ko javinakere arija. Numa  pal sa akava akate hem sikavelapes koj kolestar šaj adale rakake te anel e pošukar thaj po šunde gilavutne thaj bendija.

Amenge sar redakcija akave berš na dikholapes sar  po anglune berša te ovel olen natprevari maškar olende- kaste ka oven misafirija e Politikake prestavnikoja tari Makedonija,  akava berš muklepes savore ko Relahs thaj atmosvera.

Numa i ponodorig ačhovela puterdo  o pučhipe o bare anava tare Makedonijake politikane prestavnikja kaste ka oven misafirija??

I Komuna Šuto Orizari, savi telal olakiri Organizacija ačhovela ki Tradicija svakone Šerutneske savo ka avel ki akaja pozicija te organizirinel ,,Muzikako Bali“. Taro amare na oficijalna informacije akanasaske  vakerelapes  so  sa e karte  bikinime, but hari ačhovela olen te oven astarde sa e thana ko akava bali savo ikergovela ki bari hala Vip Arena ,,Boris Trajkovski,, ko Skopje,  thaj isi gilavutne thaj bendija sar nikana đji akana te na ]jane kas te šune thaj te dikhe, aso sar šerutni atrakcija taro gilavutne anavkerena i penđardi  Srbijaki Čeren Adil thaj panda but avera gilavutne.

I partija SRM  jekhajek anavkerela 40 beršengiri tradicija ko organiziribe spektaklija thaj balija, save vi akava berš telal i organizacija taro SRM, organizirinelapes ,,MuzikakoBali “ thaj jekhajek hajbe thaj pijbe savo ka ovel ikerdo đji javinakere arija ko Hoteli ,,Aleksandar Palas“ sar gilavutni atrakcija akale beršeske o SRM havlarela o avibe Grkijake penđarde gilavutneske Melas thaj avera gilavutne hem bendija.

Sar tradicija e Romane partijenge, jekhajek e asavke balija thaj  muzikake hepeninga ki tradicija vi ačhovela e Romane partijake DSR, save  vi ola akava berš tradiciolno  organizirinena  ,,Muzikaki rakh’  ko Hotel ,,Kontinental“ bare muzikake  gilavutnensar misafirija maj but tari Šutka thaj Bugarija.

Maškar k akala  penđarutne Romane organizatorija ,,Muzikane balenge“ tari komuna Šuto Orizari, nekobor berša tavdela akaja tradicija te nakhel vi ki dis Kumanovo, thaj ko aver fori akavada berš telal vastakeriba e Romane konsileskere prestavnikostar taro Samet S. Akava da berš ko Kumanovo organizirinipe Bal thaj bari Muzikaki programa.

Pal  sa akava anglal so vakergem savorenge ki gnd ko garavde bešela o pučhipe kaste ka oven misafirija e na Romane politikake  učhe pretstavnikja ki Makedonija??

Tadani akava kurko o Roma Pres  mangela šukar nakjibe sa e Organizatorenge taro akala anglala vakerede Muzikane hepeningija te nakhel ki šukar sama,  aso  sa e Romane misafirenge  save avena tari sasti Europa bašhi o ,,Muzikane Balija“ lokho thaj sasto iranipe ko Evropikane puvja.

 

 

 

 

Е Romen andi Bugarija i ponodorig ki negativnikani konotacija anavkerenalen sar ,,Cigani,, thaj rodena olenge te iranelpes i ,,Đeza (kazna)Mudaribnaja”

Да, Циганите во Бугарија станаа екстремно безобразни. Тоа е вистината. И тоа не може да продолжи понатаму. Со години затворање на очите, закопување на главата во песок, по милијарди потонати во лажна интеграција “Декадата на вклучување на Ромите” и сл., Бугарското општество конечно си отвора очите. Погледнете внимателно сликите на овие “хубавци”. Не ви ли личат на “сириските мајки со деца”, кои Меркел покани да разурнуваш Европа? Мислите ли дека нивната сличност со исламистичките џихадисти е случајна? Па не е. Има податоци дека од околу две години се повеќе Цигани од оваа маало прифатат исламот. Во својата радикална салафитска форма од циганската населба Пазарџик

Oja, e Ciganija ki Bugarija   resarge ko but ekstremnikane našukar đihanija. Akava si čačipe. Thaj akava našti ponodorig agaar te ačhol. Beršensar panle o jakha, parunibaja o šero ko peseko, milja našalde  ki hovavni integracija,, Dekada  lejbaja than e Roma ki olate“ thaj panda but resarde buka, Bugarijako sasoitnipe  maj palal putrela pe jakha.

Dikhen šukar akaja slika akala but šuže. Na dikhovenali tumenge sar Sirijake dajake čhave, savi i Merkel akhargalen te pelaren sasti Europa, na gndinenali ko olengiri jekhajek  islamistikane đihadistija?,  Naneli?  Isi podatokoja  taro duj berš  so pobuter taro akala Ciganija tari akaja mahala ,,Pazarđik“ kuvena thaj ikerena o islamistikano pakavibe. Ki piri radikalnikani  salafitsko dikhin tare Ciganengoro atari anavkerdo Pazarđik. O Muslimanija, Ahmed Musa Ahmed  sikavela e manušen te čhinenpes o šere e hristijanengere  te šaj te len olengere romnen, čhaven thaj barvalipe.

Akava bilačipe tano akate. Resarela bašh olendar taro akala Ciganija thaj olengere getija save kerena radikalnikano Islam.

Odoleske mora savore te mudarenpes te našalenpes. Etnikano Kriminali nakla  sa e Hone (granice) pobuter nane samo ko kerutnipe.

Te irana salde hari po palal  nekobor čhona thaj te dika sa e resarina save resle taro organizirimo kriminali thaj  kerdo taro Cigansko mafije mujal politijake takatija.

Akava pobuter nane kerutno kriminali akava tano diso aver.

Akaleske vakerelapes ,,Đihanengoro maribe“ thaj odova maribe resarela ki Bugarija, thaj odova mujal o Bugarija, thaj akava sa mukelapes te kerelpes olenge,  kupakoro čoribe, Maribe thaj Mudaribe thaj sa odova resarela taro akala Ciganija.

Pobuter akaleske nane tolerancija,  ka valani te čivelpes nevutno čhane đivdipasko, Roborengoro đjivdipe, takatlimo vas, Phari buti thaj oja olengere Getija ka našavkerenpes. Thaj amen rodaja olenge te iranelpes i đeza Mudaribaski.

Pobuter drabaren ko lendo linko taro portalija sar hraminena baši e Roma ki Bugarija..

 Lende linkija taro  www.djambazki.orgwww.pik.bg

 

Obezbedime neve evendaskere šeja bašo o komunalno bukjarne ki komuna Šuto Orizari

I komuna Šuto Orizari obezbedingja neve evendaskere šeja baši I lokalno ekipa e komunalno higienakiri. Avdive o dizjakorošerutno Kurto Duduš ulavgja o neve evendaskere šeja e komunalno bukjarnengere ko thana e komunakere.

O ekipe sar kotor taro o komunakere službe ka oven duglije te ikeren čistluko ko potikne droma, ki te šaj norlamno te kerelpe o trafiko, o phiribe ko droma thaj o arakhiba e đijaneskoro.

Isto agar i komuna Šuto Orizari angazirinela komunalno redarija bašo kosiba e iveskoro taro o potikne droma, đikote bašo kosiba e šerutne dromengoro gajla kerela I diz Skopje.

I ekipa koja so si angažirimi tari rig e Komunakiri sikagja piro čalipa đi ko dizajakoro šerutno Kurto Duduš baši oleskiri mangli maškarbutikerin thaj bašo o posvetimalo butikeriba.

Hazri kerga :Erdan M.-Roma Press

- Reklam -

KOLUMNE