Blog Rig 330

Roma vakerena o riziko tari deportacia palo Brexit, dži kote nane len fakti kaj šaj te ačhon

Travelsia thaj o Roma notirinena o riyiko tari deportacia palo Brexit. thaj te na resle te ovel olen dokumentia sar fakti sebepi i dar tari presia tari rig taro Ministeriumi bašo andrune bukja.

Odola persone so si ko asavko riyiko te našti kheden asavke dokumentia te rodingja pe lendar asavke dokumentia te šaj ačhon an i Bari Britania sar them kana ka ikljol tari EU.

Ki beršeskiri nacionalno konferencia baši aktiviteti o Travelsia , o lideria e jekhinengere keren sine diskusia bašo o pharipa so buteder tari i jekhin taro Roma thaj Travelsia šaj te arakhen pe faktea te sikaven kaj si ki Britania majhari 5 berša.

Buteder darana sine kaj šaj te arakhen pe jekh a jekh risiko tari deportacia sar okoja ” Vintrush generacia” palo berša taro Brexit, soske nane len oficialno dokumentacia.

Tikno ikerkeripe naedukaciaki, internet naedukacia, love nanipa gind taro implikacie Brexit thaj hor napakjiv aso themakere institucie sar so si o Ministeriumi andrune bukjenge, sine citirime o bariereso čhinavena o dromaripa taro Roma te aplicirinen bašo piro statusi dži ko agor 30 juni 2021 berš.

Lendo linko: https://www.independent.co.uk/news/uk/politics/brexit-roma-gypsies-travellers-windrush-immigration-paperwork-a8613606.html

Romengoro dživdipa ki Bosna thaj Hercegovina

Akanutni them  Bosna thaj Hercegovina – BiH si kerdi  ko 1995 berš palo Dejtonsko kontrakto.

Struktura e govermentoske ki BIH si but komplicirimi soske o themutnipa si limitirime thaj o akcie si hulavde maškar o dujto ešalono thaj o duj entitetoa Republika Srpska (RS) thaj i Federacia BiH (FBiH) thaj o Disktrikto Brčko.I Federacia taro BIH IsileN deš kantonia aso aver si decentralizirime  ko kantonia.

Phareste  te notirinelpes o čačuno numero Roma  ki Bosna thaj Hercegovina thaj ki statistika taro 1991 berš sine 8.864 Roma, aso i statistika ikerdi  ko 2013 berš isi aver ilustracia.

Ki statistika Ikerdi taro 2013 berš o numero e Romengoro ki Bosna thaj Hercegovina 12.583 kote olendar 10.036 dživdinen ki  BIH, 2.057 an i Republika Srpska thaj 490 an o Distrikto Brčko.

Kana kerelapes lafi dži ki religia ki agorutno statistikani operacia taro dizutne 88% taro Roma si notirime sar muslimania, aso 12 % aver religie (Hristiania, Katolikia, Jehovino svedokia, ateistia thaj aver)

Lendo linko: http://romi.hr/fokus/hrvatska/zivot-roma-u-bosni-i-hercegovini

5-to Novembro – Sumnaleskkro dive e Romane čhibjake

Akava dive e čhibjako  sar 5-Noemvro, ko 2015 berš tari rig taro UNESKO  akharelapes  te arakhelpes  i Romani čhib thaj i tradicia e romane jekhinake ki sasti lumja. „I čhib sakone naciake  šerutno faktori taro kulturakoro thaj nacionalno identiteti.

Numa kana tano ko pučhipe i čhib thaj identiteti  o Roma ki Europa, isi taro 12 milja đji 15 thaj pobuter, thaj sakone taneste tane doperde đivdipaja ulavde ko sa e kotora e sumnaleske.

5-Noemvri svakone temende  ki Lumija ko0 Sumnal  valani te den šajdipe ko akava dive te kerelpes nišankeripe thaj aktiviteti ko vaydipe e Romane šibjake thaj kulturake panle e Romane đjivdipnaja.

Ko pobuter thema kerelapes  diskusija thaj aktivitetija ko akala dive aso butederipnaja panle e Romane čibjake svako berš maj buteder kerelapes aktivitetija  thaj ki Them ki Hrvatska, them savi legarela o maj učo digri ko buvlaripe thaj ko sajdipe e Romane čhibjake. Bašh adaleske akava berš tano muklo than savo ka ovel acavdo ko sasto djivdipe e diveja tari Romani čhib.

Demanti taro PCERM: O Alan Ismailovski na denga piri kandidatura bašho ministero bizo resori

Раководството на ПЦЕР го демантира текстот на Фактор со наслов „Во текот на наредната недела ќе се знае името на новиот министер без ресор задолжен за имплементација на стратегијата на ромите во РМ“. Демантот го објавуваме во целост:  Ние од раководството на ПЦЕР експлицитно ги демантираме вашите шпекулации за лицето Алан Исмаиловски како кандидат за извршување на позицијата Министер без ресор за имплементација на стратегијата на Ромите во Р.М.

Vastakerde taro PCER demantirinena  o tekstija  astaribaja baši i aktulenikani resarin  lejbe than taro ministeriumi bizo resori ki aktuelno rađji Republika Makedonijaki, thaj o than  savo vastakerela implementacijaja tari strategija e Romengi ki Makedonija.

Adavga so tumen havlarena ko tumai internet riga, amen avdive  o vastakerde taro PCER eksplicitno demantirinaja tumare špekulacie  baši o manuš Alan Ismailovski  sar kandidati  baši lejbe i pozicija  Ministeri bizo resori  baši implemnetacija e strategijaki ki Republika Makedonija.

Informacie panle baši o lejbe i pozicija taro aktuleno ministeri Aksel Ahmedovski  si agaar sar so hraminena thaj na vakeraja na, hem tane ande ko barabutnipa e presidenteja Samka Ibraimovski, hraminena ko demanti o vastakerde  baši internet rigake Faktor.

Ko akava dakiko na kamaja te  vakera  ko si amaro kandidati , o avutno kurko  ka ova hazri, thaj ka akhara press konferencija thaj sa adala informacie  ka oven dende đji sa o medie  ki Raštra.

 

Fama thaj baro lafkeribe bašh pozicija ministeri bizo resori ki Rađji Makedonijaki

Akava kurko ake panda aktuleno ko fb thaj sa e socijalna mreze  baši  o havlaribe savo sas dendo taro Presidenti thaj deputati Makedonijake kedipnaste o tajo Samka Ibraimovski,ki mangin lejbe i pozicija taro ministeri bizo resori Aksel Ahmedovski thaj dejbe šajdipe ki adaja pozicija te ovel nevo đjeno taro PCERM.

Numa o lafi keriba tavdela thaj i ponodorig ko socijalna mreže mangipaja te  đjanen pe sostar tani akaja  mangin ikalibaske kana penđardi tani i buti taro aktuelno ministeri thaj o but baro pašipe pire presedatele Samka Ibraimovski, jek rig vakerena so si mešime avera riga  baši akaja idea, aso avera  vakerena kaj akaja tani andrune partijakiri mangin taro PCERM.

O rajo Samka Ibraimovski akava kurko informiringa so isi čačipe ki informacija baši  lejbe i funkcija thaj čivibe neve manuše ko akava than.

Numa o špekulacie thaj dezinformacije dive pal dive bajrovena  baši anava save tane kandidatija baši akaja pozicija, numa na oficijalno maškar o maj seriozna kandidatija thaj đjene taro PCERM  ačovena ko lejbe than  akaja pozicija o Muzafer Ismailovski taro Skopje, thaj tano đjeno taro Pcerm taro presedatelstvo thaj o Alan Ismailovski, bute beršengoro aktivisti taro PCERM thaj bukarno sar Konsileskkro đjeno ko MVR, na oficijalno o butederipe taro djenipe taro PCERM isilen mangin te lel akaja pozicija o Alan Ismailovski.

Sar špekulacija sas čivdi o anav  tari Nesime Salioska  taro Prilep savi vakerga  kaj voj nane mešimi pal akaja pozicija thaj partijakoro đjeno nane, aso Enisa Eminova latar nane vahtavi panda tani hemimi pal akaja pozicija jali na.

O vakti ačovela te vakerelpes pal kaste ka bešel o Samka Ibraimovski thaj i aktuelno rađji taro premieri Zoran Zaev.

Sinan Đeladin trinto than ki Makedonija ko boks

Pali o nakle duje kurkengoro porazi savo sas upral o bokseri Sinan Đeladin taro Bokserengoro klubi Ternipe tari komuna šuto Orizari, erati ikavgapes o garazi  thaj o Sinan Đeladin iranelapes ki Sutka pehareja taro trinto than, agar vakerga o Sinan ko poro fb profili.

Akava fori kergum odova so ađjikerga i Šutka  barem jek pursak nagrada te iranav ko vasta e Romenge, me dengum mo lafi thaj ikerguman ko moro lafi, na ačavgum akava berš i Šutka thaj o Ternipe te  ovel bi jeke pursakoja  informirmiringa baši o Roma press Sinan Đeladin.Me palem ko aver fori dava  tumen moro lafi  akaja sine pursak baši 2018 berš, te ikeraamen ki šukar kondicija thaj me ko intezivnikane treningoja dava tumen lafi baši 2018 berš o klubi Ternipe thaj i komuna Šuto Orizari ka ikerel o jekto than baši 2019 berš.

Mangava baro oven saste te bičalav žji mere fanija  thaj sa e Roma save  ačovena pal akava klubi thaj oven sakana amensar ko sa e natprevarija, odoleske  o Ternipe ka ačhol sakana pali tumende thaj nikana te na ova pelarde, but baro oven saste thaj baši o Roma press so svakova amaro nastapi sledinenale ki tumari medija, vakerela o Sinan Đeladin baši o veb tv portali Roma press.

Đamija Bilal Habiši ki komuna Šuto Orizari, hazri kerelapes dujto kotor thaj gusulana

Ki komuna Šuto Orizari Bilali Habishi kjerela pe hazri nevo kotor  tari dzamija, gusulana, duj  toaletija jek muršano aso jek đuvlano.

O đjeno taro odbori  Šaban dela amen informacija  so phareste numa  sar tej resarelapes ki realizacija e dujtone objekteske thaj akava  šaj te vakera  so si jek thaj prvo asavko kotor  so isi ko pašipa e đjamijake.

Maškar ko akava jekto kotor taro dujto delo e đjamijako o dujtono kotor jali sprati ka ovel jek soba  baši o imami thaj misafirenge, jek kancelarija  jekhajek misafirenge, thaj jek sikavni savate  o terne ka siklon na salde i Arapsko čhib numa ka ovel lenge sar arkako thann kana valani te siklon thaj siklojbaskere predmetija taro sakonoitnipe.

Akale kotoreske  tari đamija denga love salde karabinake jek manuš thaj Rom tari komuna Šuto Orizari, aso o andrune kotora sa agorgergepes donacijensar taro phrajla Muslimanija, aso panda love valani e dujtone kotoreske  savo akarela o Šabani manus taro odbori e đjamijako te iranen ko kontakto tel.076-592-799 thaj te den tumari sadaka..

Pobuter dikhen o sasto video savo kergale i ekipa taro Romapress

 

hazri kerga : Neđmedin Abdula

Erđan Memedov

O Đuvla, seksualnikane thaj jerijengere minioritetija ki Makeodnija thane telel diskriminacija ko sa e umala

Ова е главната порака која македонските невладини организации ја изјавија во Женева пред Комитетот на Обединети нации задолжен за следење на имплементацијата на Конвенцијата на Елиминација за сите форми на дискриминација кон жените од страна на Република Македонија.Пристапот до здравствена заштита и услуги за жените останува ограничен, особено пристапот до безбеден и законски абортус и контрацепција. Позицијата на жените на пазарот на трудот е повеќе од алармантна. “Во Македонија 65% од неактивната популација се жени што во најголема мера се должи на неплатената домашна работа на жените.Особено сме засегнати од ограничениот пристап до образование, вработување и самовработување, адекватно домување и квалитетна здравствена заштита, посебно во делот на репродуктивно здравје.” – изјавија претставничките присутни на сесијата на Комитетот.  Посебен осврт на оваа проблематика е даден во извештајот на Националниот ромски центар.

Akaja si i šerutni  akharin  save Makedonijake birađjake organizacie  vakerge  ki Ženeva  anglla o komiteto  taro Pašakerde nacie, ikerde  baši diklaripe  ki implementacija  tari Konvencija  ki Eliminacija ko sa e forme tari diskriminacija e žuvlenge  tari rig e Republika Makedonijaki.

Prestavnikoja tare birađjakere organiyacie ki Makedonija, vakerge  anglal o Komiteti, aso o vakti  taro 2008 đji 2016 berš, 70 đuvla  tane mudarde  ki phuv, savendar 51  tane legarde taro  femicid  pošukar vakerdo mudarde  salde odoleske soj tane đuvla.

Aso 80 procentoja  lendar, mudarde tane taro lengoro intimnikano partnero. O sasto lafi keriba sas pali rig so i Raštra na kerela arakibe  e asavke đuvlenge  diklo ki resarin tari zor thaj maribe.

O lejbe than ko sastipskkro arakiba e đuvlake nane legardo soodvetnikane, maj buteder baši  arakibaske kanoneskkro ikerkeripe  taro abortus thaj  kontracepcija . Aso ko jekhajekipa e đuvlako ko kinobikinipe bukjake  e đuvlake si alarmatnikane.

E romane đuvla araklagvena ko pobuter forija tari diskriminacija, sar đuvla numa thaj sar Romane, nane muklo lenge o jekhajek nijami garantirimo e Konvencijaja.

Daralapes so i panda isi Romane đuvla save nane hramime ko matičnikane bijande lila, na regulirimo manušikano statusi thaj bešipe, hem nanelen valanutne dokumentija.

Maj but si daravibaske e podatokoja  lejbaja than đji edukacija, bukarnipa thaj korkoro bukarnipe, šukar kerutnipe thaj kvalitetnikano saslaribe, akala  laforende maj but kerga lafi prestavnikojo taro Komiteto, barabutne e vahtaveja (izveštaj) taro Nacionalnikano Roma centrumi.

Lendo Linko http://www.nationalromacentrum.org/mk/vesti/soopstenie/

Avdive (panšto di) i Đuma ka tavdel taro 12:00 ari

Informacija  baši sa e pakavutne save pakhana ko Islamsko pakavibe, o web tv portali Romapress mangaja te informirina  sa e manušen, baš o naklo kurko iranipe e saateskkro jek ari po palal, ko than so kldinelapes sas taro 13.00 o ari avdive panšto di i Đuma Namaz ka kldinelpes taro 12:00 o ari.

Akaja informacija tani taro info karakteri baši sa o manuša tari Makedonija dis Skopje thaj buvle  te kerenpes hazri e namazeske anglal o 12:00 ari, lokhi thaj bahtali Đuma namaz sa e Muslimanenge ko Sumnal.

Romapress..

Pendžardo restorani na mukhlja te khuvel džuvli uravdi ko hidjab, o NGO reagirinena baši diskriminacia

Мрежата за заштита од дискриминација ја осудува дискриминаторската пракса на Portofino Osteria and Bar со ограничување на пристапот до ресторанот на жени кои носат традиционална муслиманска облека, соопштија од Мрежата за заштита од дискриминација.
На 14. септември до Хелсиншкиот комитет за човекови права се обрати странка која пријави дискриминација врз основа на религија и верско уверување во пристап до ресторанот Portofino Osteria and Bar. Странката заедно со две пријателки се обидела да влезе во ресторанот Portofino Osteria and Bar, каде пристапот им бил ограничен со објаснување дека без резервација не може да бидат услужени. Во моментот кога се обиделе да влезат во ресторанот странката носела хиџаб, додека нејзините пријателки не.

O netvorko baši protektiva tari diskriminacia dela kriso i diskriminatorsko praktika an o Portofino Osteria and Bar limitiribaja o khujbe ko restoranti e džuvlenge so legaren tradicionalno muslimansko elemento , vakeren taro Netvorko baši protektiva tari diskriminacia.Ko 14 septembro taro Helsinško komiteto manušikane niamenge ali o viktimi thaj notiringja diskriminacia ki funda upral i religia kote ko aviba ko restoranti
Portofino Osteria and Bar.

I persona so sine diskriminirimi barabutne pire duj amalinkencar mangle te khuven ko restoranti Portofino Osteria and Bar, kote o khujba sine lenge limitirime notacijaja kote bizi rezervacia našti te khuven andre. Ko momenti kana mangle te khuven andre o viktimi sine la hidjab, a olakere amalinja na.

O manusha gele peske kote palo deš minutoa palo odova jekh taro amalinja irangja pe ko restoranti thaj bizo nisavo problemi khuvgja, bešlja trujal so na sine la nisavi reservacia.
Oj manglja te dožanel soske na sine mukhlo olakere amalinkake te khuvel andre so legarel sine hidjab thaj dali o restorani na mukhela džuvlenge so legarena hidjab te khuven andre, kote so na dengje la nisavo paluno lafi thaj oj geli peske.

O Helsinško komiteto manušikane niamenge akale akteske dengja akti dži ki Komisia baši diskriminacia, thaj i formulacia si panda  ko thavdipa. I Komisia baši protektiva tari diskriminacia ko pire džanlipa kerel opservacia akale čipotake te zojrakerenle sine li čače diskriminacia upral i funda tari religia thaj pakjiv, te del akcepcia dži ko restoranti te chidel akaja anomalia thaj ko avutnipa te čhinavel te kerel diskriminaciae džuvlenge muslimanke te šaj te khuven najnormalno hidjabea  ko akava restorani.

Lendo linkoi: https://mkd-news.com/poznat-restoran-vo-skopje-i-odbi-vlez-na-zhena-so-hidhab-nvo-reagiraat-za-diskriminatsija/?fbclid=IwAR3lpGF_xeTCIpyMfuovv7UpHUZfxuCM6cie8zaxUBQaKBvvh1aQT0ejW_A

- Reklam -

KOLUMNE