Blog Rig 36

O UHMR – Avdisaske havlarela bilaćo vakti ani Makedonija thaj astarela hem i dis Skopje..

UHMR-Havlarela avdisaske o dive thavdela khamalo vakti,numa anglal kuśluko(palorućko)o vakti ka rumingovel thaj djakerela amen bilaćo vakti bare birśimencar thaj śimśikoja.
E Dizutne te oven hazri sostar akava bilaćo vakti astarga jek baro kotor taro balkaneskere thema thaj fuhalibnaske sakone themate agorkerela bilaće, kerelapes baro zijani upral manuśa numa thaj materijalnikano bilaćipe.

Anglal vakerlapes,ako astarela pobare birśima e dizutne te aćoven ano peseskere khera thaj na te iklon avrik.

I Komuna Śuto Orizari panda javinako(sabahesko) kerlapes hazri te čistinenapes o reśetke taro śerutne droma sebepeja po sig te nakhel o pani ano kanalizacie.

УХМР за денес најавува,претпладне сончево и топло со умерен до засилен ветер од јужен правец. Попладне и во ноќните часови почнувајќи од запад облачноста ќе се зголемува и ќе биде нестабилно со пороен дожд и грмежи, наместа во форма на невреме со интензивен дожд за кратко време (над 20 л/м2 за 6 часа), силен ветер, поинтензивни електрични празнења и услови за појава на град. UV=8

Во Скопје претпладне сончево и многу топло со засилен југоисточен ветер. Попладне и во вечерните часови облачност со пороен дожд и грмежи.

Palpalem astarga bilaćo vakti ani Hrvatska thaj ka resarel dji ki Srbija..

Ani Hrvatska palpalem irangape o bilaćo vakti. Bare birśima thaj śimśikija bare bavlalinaja. astarga ano regioni thaj ki Rieka.

Isi peljardine kaśta,e droma pherdune pajnencar, aso e Rastrakoro hidrometereologikano zavori sikavela narandjako meteoalarmo.

Sar so vakerna e avera informacie o brani tar na śukar vakti palpalem tari Hrvatska ka resarel hem ki Srbija

Хрватска денеска е погодена со уште едно силно невреме. Силни грмотевици, обилни врнежи од дожд проследени со силен ветар го зафатија регионот на Риека.

Има паднати гранки од дрва, голем број од улиците се под вода, а Државниот хидрометеоролошки завод издаде портокалов метеоаларм за овој регион.

Erdjan Demir-Kolumna:Tari kula aljam ki nula..

Avdije sijam 26.Juli, datum kovaj tano parumo hor andre ke amare vile, na djanava dali isi nekoj so na djanela so desingjapes angleder 60 bersh ko akava dive. Oja, o baro zemjoter kova so astargja amare dizja Skopje.

Rano sabale ko 05:17 pocmingja te kinanel i phuva, pocmingje te te peren amare khera kerde amare parapapondar, papondar. Sa okova so amare phure vlozingje, sa okova so ola stvoringje, koj pohari koj povishe sa odova pelo, phuv ulo.
Bari duk, nashagjam amare pashen, nashagjem sa okova so sine amen achilem teleder i pravdi havaja, kaj te dja, so te kera, kotar te pocmina?.

Sar o devel naje nikoj dengjamen nevo shajdipe, nekoj dobingje barake, nekoj khera a nekoj smetingepes ko stanja, tare amare tikne khera, amari jek-duj sobe dobingjem neshto pobuter. Tari jek ili duj Romane mahale avdije ki dis Skopje isi isi amen pobuter bendjarde Romane mahale pendzarde ko celo sumnal.

Akana bi mangava sine te kereva jek sporedba e avdisutne Romane politicko situacijaja em sostojbaja ki koja arakljagjovaja amen o roma ko Skopje ki Makedonija. Tari samo nezavisnost akale phuvjake, ko samo lakere pocetokija i amen o Roma sijam delo. Taro avgo parlamentarno sostav sine amen Rom deputati, stalno keraja sine cekorija djajbaja anglal, nekogash povishe nekogash pohari ama djaj sine anglale. Sine amen vaktija koga Romane deputatija sine em ki pozicija em ki opozicija.
Pocmingjem te dobina em javera funkcije/pozicije ki Izvrshno vlast, ko dujto em trito eshaloni. Pocmingje te formirinenpes neve politicko partije razlicno anavencar, strategijaja thaj ideologijaja (samo ko lil).

Pocmingjam o partije te dikalen sar PROFITABILNA organizacije. Osnovingjepes but, upreder od desh pa cak pocmingje em te kinenpes/bikinenpes o partije. Akana nekoj ka phene pa shukar so si bilache ote, djivdinaja ko jek Demokratsko opshtesvo, so bobuter odobor poshukar. No ko realnost o narodo djanena so nane agjhare. Sa akava namesto te anel amenge anglunipe amare narodoske amen irasaliljam but napala. Sa okova so sine amen sa nashagjam isto sar amare khera taro o zemjotres. Akava periodi shaj te phena deka e Romane politika astargja la asavko taksirati, dikljam koj tano koj, dikljam koj kozmi si zuralo, djanlo em javer. Sar so phenena o manusha “Tari kula aljam ki nula”, ka tharel li amen palem o kham, ka delpes li amenge palem shajdipe te vazda amaro shero. Isi amen terne chave, intelektualcija, pherde djandipaja numa te ova iskrena but hari pherde mangipaja kon pi zaednica, pe manusha, po narodo. Te nadinamen deka naje te trebel amen 60 bersh te adjikera za te resa dji negde, te kera diso poshukar amenge amare chavenge amare unukonge.

Pakjava kaj halilem kaj sijem, kozom sijem thaj djanaja so mangaja. Ko vakti kova so avela angli amende ka sikava pobaro nivo djandipe, ka ova pohanle ko jekhipe.

Hramome taro Erdjan Demir.

Ko avdisutno dive ikherelapes ki godi o baro tinanipe ano Skopje ko 1963

26-Juli ko 1963 berś resarga i bari tragedija ko Skopje kana mule milja manuša aso panda odoborom naśage peseskere khera.

But manuśa aćhile bi ućharin peseskere khereja, sostar jek but baro kotor taro binala(zgrade)thaj khera sa pelardine.
Baś akava dive buvle tari sasti lumja(svet) sa e medie sa skocentririme baś dejbe haberia akale tragedijake thaj palo odova sa e phuvja thavdinge te bićhalen peseskkro dumo baś o Skopje.

Akava dive aćhavela baro niśani ko jerije savenge naśavge paśhe familija thaj kerga olenge baro materijalnikano bilaćipe.

Nikana pobuter te na resarel!

26-Јули 1963 година се случи големиот катастрофален земјотрес кога илјадници луѓе ги изгубија своите домови, а над 1 000 своите животи.

Инаку,повеќе од 100.000 луѓе останаа без покрив над главата, бидејќи три четвртини од зградите во градот беа оштетени или уништени,пред 60година на далечната 1963 за Скопската трагедија известуваа сите медиуми од светот.

Скопјани го паметат земјотресот како една од најголемата трагедија која остави голем белег за семејствата на изгубените животи и големата материјална штета.

Никогаш да не се повтори!

Baro phuvjakotinanipe(zemjotres) ano Khoranipe

Bare takateja phuvjakotinanipe baripnaja tar o 5,5 digroja(stepenija)vakerindor tare Rihterovako basamako astarga ani javin(sabahoske)ko Khoraniphe.

Sar so havlarela,Evropako mediteransko seizmologikano centrumi(EMSC),astarimi tani i dis Adana ko 08:44 dakikija.

O Tinanipe resarga horipnaja telal i phuv tar o 10 kilometrija, panda nane vakerdo bash naśalde manuša thaj kerdoli tano baro materijalnikano bilaćhipe.

Силен земјотрес со јачина од 5,5 степени според Рихтеровата скала утринава ја погоди централна Турција.

Земјотресот, како што објави Европскиот медитерански сеизмолошки центар (ЕМСЦ), го погодил регионот на градот Адана во 8 часот и 44 минути по локално време.

Потресот бил на длабочина од 10 километри.

I Misija tar o OBSE ko Skopje dela dumo te ćhivelpes agor e manuśenge save nanajolen raśtralipe(drzavjanstvo)..

I Misija tar o OBSE ko Skopje, barabr o UNHCR thaj i ponodorig ka den poro ikheriphe e aktuelno radjen baś agorutno vakti te ćhivelpes agor e manuśencar save nanaj olen raśtarlipe(drźavjanstvo).
Akava tano ambiciono thaj daja śhajipe akale problemeske i Utarali Makedonija te ovel lideri ko regioni sar thaj ano globalnikano nivelo, savo doćhivela sar prioriteto te ćhivel agor e manuśenge save nanaj olen raśtralipe thaj akava problemi te nakhavel ole dji ko agor e 203 berśeste,vakerga ambasadori Kilijan Val, śef ani Misija taro OBSE ko Skopje.


Мисијата на ОБСЕ во Скопје, заедно со УНХЦР, продолжува да ги поддржува националните власти за ставање крај на бездржавјанството.

„Тоа е амбициозна, но остварлива цел и Северна Македонија стана лидер во регионот, како и на глобално ниво, како национален приоритет поставувајќи си за цел да стави крај на бездржавјанството до крајот на 2023 година“, изјави амбасадорот Килијан Вал, шеф на Мисијата на ОБСЕ во Скопје. „Ова е можно и заради посветената работа на Парламентот, Владата, граѓанското општество и државните служби“, додаде тој.
Следни чекори:
– Новоусвоените закони и административните измени треба да се спроведат брзо.
– Мисијата заедно со УНХЦР ќе помогне да се постигне националната цел преку обука на административниот персонал за практична примена на новоусвоените измени и дополнувања на Законот за матична евиденција.

Avdive ikergapes o dujto bukarno dikhipe bash arakhipe solucija e naevidentirime dizutnenge ..

Avdive o Ambasadori tar o OBSE ko Skopje,Ministeriumi bash hakaja, Ministerka bash trud thaj socijalna politika sar thaj pretstavniko tar o UNHCR ki Makedonija, panda jekvar vakerge baśh poro aćhovipe ki mangin te arakelpes sigo solicija baś sa o manuśa save nanaj olen dokumentoja thaj nane olen evidentiriphe ko baro li bijandipnasko.

Akava bukarno dikhipe tano dujto taro valanitne trin save trubuj te ikergoven thaj akharde tane sakana ano akala rabotilnice e ministeriumija pe savende sakana arakelapes o pavirinti te shaj nakavelapes akava problemi manuśengo.

Ano akala bukarne khedina sakana lena than thaj pratenikoja, akcenteja pratenićke pe savende arakelapes mangin thaj zor te den pesestar sa te shaj sakova iranipe thaj doperibe e kanoneske bash matično buthi kheripe te nakaven ole ko Khedipe.


Денес Амбасадорот на ОБСЕ во Скопје, Министерот за правда, Министерката за труд и социјална политика и претставничката на УНХЦР во Скопје уште еднаш ги потврдија сериозните намери за брзо решавање на предизвиците на лицата неевидентирани во матичната книга на родени во Република Северна Македонија.

Инаку денес се оддржа втората од трите работилници со претставниците од засегнатите институции како што се:
– Управата за водење на матични книги.
– Центрите за социјална работа
– ЦСР
– МТСП и
– МВР – Оделение за граѓански работи

Инаку со своето учевство пратеничките кои беа присутни придонесуваат во намерите и толкувањето на измените и дополнувањето на Законот за матична евиденција, кои се однесуваат на лицата неевидентирани во матичните книги.

Roma Press

Kerlapes upral o Aki Akiov mobing ko bukarno than..

Aki Akiov thano djeno ko Konsili e Komunake Koćani thaj thano tellalpresidenti ani partija PDPR, sar so bicavga haberi dji ko Roma Press fuhalimo vakerla so kerelapes upral oleste mobing ano bukarno than ko KJP,,Vodovod”, sebepeja so kerela lafi baśh o naśukar bukija save kernapes ko vodovod.

Numa isi panda jekh sebepi so kana avela nukta(tocka) ko divesesko niće (dneven red) ko konsili Koćani o Akija sakana dela po hango mujal(protiv) sebepeja so djanela sar kerla buti akava pretprijatie.

Sar so vakerela o Aki Akiov ani peseskiri reakcija bichaldi ko Roma Press,isile nijami(pravo)ko poro bukarno than te ovele rodipe berśeskoro odmor,numa kolege bukarne vakerge oleske akava bers nasti ovelale odmor sebepeja so kerela bilache lafi bash akaja pretprijatija vakerdo tar o direktori ko Vodovod – Koćani.

Aki akiov vakerla me sijum sovetniko e dizutnengoro thaj me trubuj te vakerav o ćaćhipe e dizutnenge, ola mangena disave bukenge me te na kerav lafi thaj sa e manipulacienge me khanci te na vakerav, me adava naśti kerava.
Bash akava mobingo savo kerlapes upral mande me ka bicalav haberi dji ko sa e uche institucie,OBSE,evroambasadorija thaj avera.

👇👇👇
Членот на Советот на Општина Кочани, Аки Акиов обвинува за мобинг на неговото работно место во КЈП „Водовод“, а причина за тоа смета дека се критиките за неправилности во работењето на претпријатието и поради гласањето против точките од дневниот ред на седниците што се однесуваат на „Водовод“.

Акиов наведува дека негова задача како член на Советот, избран од граѓаните, е да ги претставува и пренесува нивните проблеми, наместо да ги поддржува политиките на раководството и вработувањата во комуналното претпријатие.

Поради тоа, неговото барање да добие решение за користење годишен одмор било одбиено, со образложение дека тоа е наредба од директорите затоа што многу ги критикувал во Советот и не го следува ништо од „Водовод“.

За ваквата постапка, Акиов наведува дека ќе упати допис до трудовата инспекција, народниот правобранител, ОБСЕ, евроамбасадорот и до канцеларијата за човекови права.

Baro na śukar vakti astarga ani Hrvatska thaj kherga baro zijani..

Ani Hrvatska astarga baro nasukar thaj bilačo vakti, kerga baro zijani bash o thanarime manusha ani akaja them,aso maj but zijani vakerlape so kergape ani śerutni diz ko Zagreb.

Nekobor dive o bukarne metereologijatar havlarge bash o avibe akale naśukar braneske thaj vakerge ka oven bare bavlalina thaj birśimi,numa jakhake te dikel manuš sa akava bilaćipe thaj baro takata dji avdive amen na dikhlem,vakerena dikutne bash 24 sata.hr.

Pendarutno klimatologo ani Hrvatska Zvonimir Katiśin, bute bersengo butikherutno vakerla asavko nasukar vakti e serutne dizja Zagreb astargala but ćirla ko vakti tar o 19-veko ko atari Novsko,numa ov na dikhla nikana pe jakensar asavko diso sar akanutno bilaćo vakti sar so sine akava.

Odova so shaj dikaja prekal o bicalde foto mesazoja pelarde khera, tarasa, kaśta upral e vordona kherdo baro materijalnikano bilacipe, tar o erati aktivno pali o nasukar vakti barabar e śerutneja e dizjake iklile e dizutne te ćistinen i dis tar o kherdo vakteskkro bilaćipe.
Asavko jekhajekh brani tar bilaćo vakti astarga pobuter dizja tar o Balkani.

Со денови се најавуваше големо невреме, се очекуваше вакво нешто, но сепак страшно е да се види.Долго време го работам и проучувам ова, но вакво нешто не сум видел. Расфрлани гранки насекаде, огромни штети, автомобили, тешки контејнери насекаде… Страшно. Природата ја покажа сета своја деструктивна сила и моќ“, изјави за 24sata.hr пензионираниот климатолог Звонимир Катушин, со долгогодишно искуство во проучувањето на климата и климатските промени.

Според него, невреме слично на вчерашното што го опустоши главниот град на Хрватска е забележано во 19 век на подрачјето на Новска, но тој никогаш не доживеал такво нешто,пренесува24sata.hr.

Adili thaj i Silvi -Specijalna misafirija ko,, Roma Truba Fest”..

Pali 18 fori ikhergovela akavada berś o ,, Roma Truba Fest” ko 20,21-Juli ani dis Kimanovo, saste organizacijako ikheriphe nakhela tello vas taro Ansabmli bash romane gilja thaj khelina Ruśit Šakir taro Kumanovo.

Sar so informirinela amen organizarori saste muzikane spektakleske o rajo,Samet Salievski vakerla so ani avgo rak ka putrel o festivali i mega ćeren Adil aso i dujto rak i pindjarutni gilavutni i Silvi.

Sa e muzikane bendija si olencar phanlo o lafi thaj ola ka aven ka dikhel olen i publika, akala duj dive ka oven o rakja e Romane muzikakere ani dis thaj plośtad e Kumanovake.

Sasto festivali finansijake dumeja ikergovela tar o Ministeriumi bash Kultura thaj i komuna Kumanovo, aso medijako ućhariphe nakhela tar o vas e timesko Roma Press.
O Muzikano festivali thavdela baśhalipnaja tar o 20:30 dakikija, djakeraja tumen ano baro numero.
BE002875-6CA6-4A38-A2BD-49441DAB6225

По 18-пат повторнно се оддржува на 20,21 Јули ,,Рома Труба Фест” во организација на Ансаблот на народни ромски игри и песни „Рушит Шакир“ од Куманово.

Како што известува за Рома Пресс организаторот Самет Салиевски дека и оваа година со сите учесници се е договорено за нивниот настап, а како специјални гости се најавуваат со нивно присуство да учевствува фолк мега ѕвезда Адил Максутовиќ и Силви бенд.

Инаку како специјален гостин Адил настапува на првата фестивалска вечер на кој се верува и се очекува да привлече големо внимание и присуство со голем број на публика во градот Куманово. Во втората вечер исто така како специјална гостинка ке учевствува македонската фолк звезда и многу популарна Силви.

За Рома Пресс организаторот Салиевски укажа дека очекува еден извондреден настап на сите дувачки бендови, се очекува многу голем број да учевствуваат од дувачките оркестри,особено задоволство ми причинува да ги најавам дувачките бендови кои се во многу голем број од Србија и Бугарија исто така и нашите познати дувачи од Скопје,Штип,Берово и Виница.

За сите заинтересирани ве информираме дека музичките незаборовни вечери започнуваат во 20.30 часот во плоштадот на градот Куманово,
Инаку целиот Фестивал се оддржува со финансиска поддршка од Министерството за култура како и од Општината Куманово.
Медиумски покровител на целиот настан е Рома Пресс.

- Reklam -

KOLUMNE