Blog Rig 259

MVR-Oliver S. Havlarela čistka hem ko bukarne thar policija

Министерот за внатрешни работи, Оливер Спасовски, вчера беше на Националната конвенција, која беше насловена како „Следејќи го патот на парите – зајакнување на механизми за финансиски истраги“ на Универзитетот на Југоисточна Европа во Тетово, каде имаше и свое обраќање. Министерот во обраќањето најави ветинг за сите вработени во МВР и најави дека борбата со криминалот и корупцијата продолжува. Со овој процес веќе сме во напредна фаза и наскоро ќе излеземе со целиот тој концепт. Но, јас апелирам таков ’ветинг процес‘ да се спроведе и во другите институции затоа што би било залудно да работите и да направите една институција во која ќе се детектираат и елиминираат ваквите луѓе кои што можеби ги имаат тие врски со криминалните структури, а наспроти ова, во другата институција имате луѓе кои соработуваат со тие криминални структури“, истакна Спасовски на обраќањето на Националната Конвенција.

Ministeriumi  andrune bukenge, Oliver Spasovki  erati khi ikerdi Nacionalnikani konvencija, savi sine telo anav ,, Đajiba telal o drumo e lovengoro-zorakeripe o mehanizmoja  thar finansijako  rodlaripe “ ko Univerziteto  thar Jugoistočna Evropa  ko Tetovo, saveste sine ole dendo lavkeribe.

Ministeri ko poro lavkeribe  vakerga bašh sa e bukarne ka resarel veting  ko MVR  thaj vakerga so tavdela i ponodorig o maribe mujal o kriminali, thaj i korupcija .

Asavke proceseja  sijem ki angluni  faza  thaj but anglale  ka iklove e saste konceptoja . Numa me bičalava moro mesažo  ko sa e institucie  te ikheren akava jekhajek koncepto sostar salde agaar ka  šhaj te keren  detektiribe  thaj eliminiribe e asavke manušen  save šhaj isi olen disavo pašipe ulavde kriminalnikane kupensar , aso mujal ko disave institucie  sine isi thaj manuša save kerena buti e asavke kriminalnikane  strukturensar, vakerga o Ministeri Spasovki  ko oleskkro lavkeribe khi Nacionalnikani Konvencija.

 

 

Hazri kerga:Roma Press

Phanle 200 manuša – Haos maškar eratutno sportikano khelibe ano Skopje

Пред натпреварот меѓу Македониија и Полска на градскиот стадион во Скопје, во рамките на кфалификации за ЕП 2020, повторно нова тепачка во градскиот парк меѓу навивачи на Полска. Тепачката настанала додека се движеле кон Градскиот стадион, помеѓу две поголеми групи на навивачи, па биле уапсени од страна на полицијата. Неофицијално, уаспсени се преку 200 полски навивачи, па наместо бодрење на трибините, овие навивачи ќе ја поминат ноќта во станица. Вчера тие предизвикаа инцидент во центарот на Скопје и се судрија со полицијата, а денес се истепаа меѓусебе во пресрет на дуелот на Арената „Тодор Проески“.

Anglal o khelibe  maškar Makedonija thaj Polska  ko atareskoror stadioni ano Skopje, ko pervazija thar kfalifikacija thar EP2020, ko aver fori  resargapes ko nevo maribe  maškar e polskake  ikerutne  ko atareskoro parko anglal o stadioni.

O maribe resarga ko tavdipe e avibaske đji ko kuvibe andre, i resarin  maškar pumende ko maribe tavdinga kuvibaja  thar olengere duj kupe,  numa perdi buti sine e policijake bukarne thaj savoren phanle olen.

Naoficijlano thar eratutno lavkeribe vakerelapes  so phanle 200 polskake dizutnen, thaj ola so valange te oven ko stadioni von i rakj nakhlke ola khi policijaki trafika.

Ko jekh ola erati divesesko kerge incidenti ani dis ko Skopje  thaj ko aver fori arakhlepes policijake bukarnensar, thaj palpale anglal o stadioni ki Arena ,,Todor Proeski “ kerge nevutno maribe.

 

Hazri kerga: Roma Press

 

 

 

Šukar haberi bašh o manuša save mangena te kheren buti ani Germanija..

Барателите на азил кои ќе најдат работа во Германија може да останат. Германскиот Бундестаг усвои миграциски закони, со што се олеснува доселување на стручни кадри кои се потребни на пазарот на труд во Германија. Пакетот се состои од седум закони, но тоа ќе овозможи и протерување на оние кои немаат право на азил. За Германија е многу важно да си обезбеди стручна работна сила. Донесените закони овозможуваат луѓето од земји кои не се членки на ЕУ да дојдат и да работат во сите области, не само во дефицитарните струки. Квалификуваните работници шест месеци може да останат во Германија и да бараат работа.

E Rodimale thar azili  save rodena buti ani Germanija isi šajipa te ačhon bašh sakana đjivdipnaja ani Germanija.

Germanijako Bundestag ikerga  migracijake kanonija, odoleja so lokharelapes  o dočhivibe e bukarne kadrija  save thane valanutne  ko kinobikinibaske thaj bukarne thana  ani Germanija.

Paketi ikerela efta kanonija, numa olende preperela thaj okva saveja paldena  manušen thaj nane olen hakajipe  bašh azili.

Bašh Germanija lake thane prioriteti te arakhel manušen save mangena te keren buti thaj thane stručna zanaeteskere bukarne.

E ande kanonija (zakonija)  ka den šajipe  e puvjenge Raštre save  thane đjene thar EU  te aven thaj te kheren buti  ko sa e umala, thaj na salde ko vakerde sar deficitarnikane struke.

Kvalifikujime  bukarne  šov  čhona šaj ačovena khi Germanija thaj te roden buti.

 

Hazri kerga:Roma Press

 

 

 

 

 

 

Araplani hulinga ani phuv puterde vudarensar-sar ano filmoja..

  1. Вистинска драма се случила на аеродромот во Дубровник, кога авион Ербас A320-232 на Туркиш ерлајнс, од Истанбул пријавил проблем на хидрауличниот систем за време на слетувањето. Пријавено е дека авионот слетал со отворени врати. Иако сите Итни служби биле ставени на приправност, авионот безбедно слетал утринава во околу осум часот, без било какви интервенции.

Čačikani drama resarga  javinako ko Araplanengo dromaripe ko Dubrovnik, kana araplani  thar Erbas A320-232 thar Turkiš erlajns, kotar o Istanbul sikavga problemo  thar hidrulikano sistemo  ko vakti thar oleskkro hulibe.

Havlardo sas oleskkro hulibe  resarga đji ani phuv puterde vudarensar.

Sa e sigarutne arakibaske službe sine ko pre te oven hazri bašh disavo bilači resarin, numa o araplani hulinga bi te ovele disavi intervencija ja problemi upral e manuša, oleskoro hulipe resarga ko 08:00 javinako  ko araplanengoro dromaripe ko Dubrovnik.

Hazri kerga:Roma Press

 

 

 

 

 

,, Barabutne bašh jekhajekh nijamalipa e čhavorenge Roma“ – Meriot

Центарот за семејно и детско згрижување – КМОП, во партнерство со Ромски Ресурсен Центар Скопје, денес организираат завршна  конференција насловена  „Заедно за еднакви права на децата Роми“ во рамки на проектот „Градење на посилни локални мрежи за подобрување на заштитата на правата на децата Роми“, кој е финансиран од Европската Унија преку Министерството за финансии (CFCD).

Конференцијата  се одржува во Хотел Мериот-Скопје

На конференцијата ќе се обратат:

Мабера Камбери, Министерството за труд и социјална политика

Зурија Мемедова, претставник на кабинетот на Министерот без ресор  задолжен за имплементација на Националната Стратегија за Роми

Давид Рама, Центар за семејно и детскo згрижување (KMOП) Атина

Фатош Усаинова, Менаџер на проектот, Ромски Ресурсен Центар (РРЦ) Скопје.

Проектот кој се имплементираше во изминатите 18 месеци е дизајниран да ги поддржи локалните механизми за координација и структури кои имаат улога да ја унапредат интеграцијата на Ромите преку унапредување на нивните капацитети за функционална имплементација на иницијативите за заштита на децата Роми кои се во согласност со националните и ЕУ политиките кои ја таргетираат интеграцијата на ромската заедница во Република Северна Македонија.

Аvdive  ikergovel i agorutni konferencija anavkerdi ,, Barabutne bašh jekhajekh nijamalipa e čhavorenge Roma“.  O proekti savo kerlapes  telal o Centari  bašh arakibe e čhavorengoro  KMOP,  ko  partnerikano buthi kheripe  e Romane  Resureske centrumeja tharo Skopje.

O celijo  thar akava proekto nakhla ko 18 chona thaj sas diyajnirime  te ikerel o loklanikane mehaniymoja  bašh kordinacija khi struktura  save sineolen lejbe than  te bajraren ko poučipe  I integracija e Romengri.

I konferencija ikergovela ano  Hotel Meriot , aso  o proekti thano  finansirime lovenge dumeja  kotar Evropaki Unija.

Hazri kerga:Neđmedin A.- Roma Press

 

 

 

 

,,Savore mangaja šukar đjivdipe”

Протест во Чаковец, под наслов “Сакам нормален живот”, организаторите го посочија ромското национално малцинство како фактор во кршењето на безбедноста на граѓаните и националната безбедност. Во последниве години, медиумите многу напишаа за немирите во Меџимурје, за конфликтите внатре и меѓу некои села и околните ромски населби. Тие побараа дополнителни полициски сили на теренот, протестираа, укажаа на кражби и разни кривични дела што се случуваа често и прсти, како единствена вина, против припадниците на ромското малцинство.

Ano protesti ko Čakove, telal o moto ,,Savore mangaja šukar đjivdipe,, e organiyatorija  anlarge bašh i Romani etnikani kedin  ovela sar faktori bašh pageripe e dizutnengoro arakhipe thaj naciopnalnikano arakhipe.

Ko palune čhona e medie but hramonge  bašh sa  e resarina ko Međumurije, bašh e konfliktoja andre  maškar e gava thaj k Romane atarija. Rodinge pherdo policijako arakhipe , kerena sas protestija, vakerena bašh disave čhoribe thaj savena bangivale kotora thaj panda but buka savensar čivena sine vas upral etnikani Romani kedin.

I sasti ikerin sas čivduni vasteja sa upral olende ko hem maj tikoro protesto, aso e dizutne thar Čakovec  na arakhenapes sas šukar arakavutne. Ko protesti  havlarge  rodena thar raštrakikri institucia, maj but bašh represivnikano sistemo te tavden te dikhen i buti palunipnaja bašh olengoro arakhipe sa e diyutnengoro kho hrvatskako  nacionalnikano arakhipe, dopheribnaja,  e šuakr manuša dikhenapes  sar biarkavutne thaj mukhle korkoro ki peste- valani olenge  nijamalipe thaj arakhipe thar pumaro korkorutno kher thaj jeri ko pire vasta, vakerena ano ikerdo protesto.

Numa  pal sa akava sine kerde bare reakcija thar Romane politikake pretstavnikoja, o deputati Kajtazi vakerga, sa e manuša nane bilače , soske na kuvena vi olenge  ko gindipe so đjivdinena pharo đjivdipe  thaj khoni ni olen sar  Roma na pučhela olen  sar si olengoro đjidvipe,  savo si olengoro tanarime ko kherutnipe, Edukacija, Sastipe thaj so si maj importatno sakone rigate kerelpes upral e Roma diskriminacija.

Thar Enđio sektorija vakerge , Argumentoja – soske na iklilpes ano protesti  khoni te  vakerel kana ulavgepes love 600.000 milja ko 2018 berš te kerenpes fontane ko Čakovec,  jekhajek vi ko 2019  berš. E asavke bukenge dengapes but love, numa kana trubuja te denpes love  bašh Programa etnikane kedinake ulavgapes salde 25.000 milja kune.

Pobuter  sasti reportaža šhaj drabarenala ko Phraliphen

 

Hazri kerga:Roma Press

 

 

Erati teatro ko ploštadi e Skopjeske maškar policija thaj Polskake đihanija-Video

Пред вечерашниот натпревар против полските навивачи се степаа меѓу себе во едно од кафулињата на плоштадот. На почетокот рапсравијата била вербална, а подоцна се претворила во физичка после што се вмешала полицијата. „Станува збор за меѓусебна тепачка на навивачи на Полска. Многу брзо интервенираа полициските службеници и сега се приведени четири лица“, изјавија од МВР за порталот „Сакам да кажам“. Според она што го кажуваат очевидици од местото на настанот неколку навивачи полицијата ги привела во кафулето, а дел од навивачите полицајците ги бркале низ плоштадот. Инаку вечерва на натпреварот се очекува да бидат присутни повеќе од 2.000 полски навивачи.

Angalal jekh dive thar avdisutno  sportikano khelibe mujal  polskakere ikerutne margepes maškar peste ko jek kafe bari ko ploštadi e Skopjeske.

Ko anglalipe e akošibnaske maškar olende tavdinga mujeskere akošibnaja numa pali odova  nakhla ko bedeniskoro mariba.

Kerlapes lafi bašh maškar maribe  thar navivačipa e Polskake. Numa ko sigo vakti resarge policijake bukarne  thaj kerge intervencija, maškar ki adaja intervencija phanle štare manušen.

E dizutne sar so vakerena odova so dikhle  dengapes  yori upral olende te šhaj te astaren olen i policija thaj te legaren olen đji policijaki trafika, numa  sine thaj prastaibe pali lende ano ploštadi ko Skopje. Video šhaj dikhen a ole ko teluno linko .

Aso  erat  ko sportikano khelibe đjakerelapes maj hari te oven 2.000 milja dizutne ikerutne thar Polskako klubi.

 

Hazri kerga: Roma Press

Đjikaj i Rađji rodela te kuvelpes ko lavkeriba đjenibaske ko EU- Opozicija rodela Alosaribe

Битката за датум за преговори отвори жестока македонска офанзива во триаголникот Брисел-Берлин-Париз, но и на домашен терен. Додека власта води битка за датум, опозицијата смета дека таа битка е веќе изгубена – повикува на формирање техничка влада и одржување предвремени парламентарни избори. Ова се случува во деновите на последните политички обиди на Скопје да го сврти вниманието кон постигнатите резултати, во очекување дека по 10 препораки од ЕК конечно треба да ја кренат рампата на ЕУ.

По дводневната посета на Брисел, вицепремиерот за европски прашања Бујар Османи и министерот за надворешни работи Никола Димитров, вчера престојуваа и во работна посета на Париз, а премиерот Заев веќе се подготвува за Берлин. „Следната недела ќе бидам во Берлин за нашата економска агенда. Очекувам потврда за средба со германската канцеларка Ангела Меркел“, најави премиерот.

Не помалку скептична е опозициската ВМРО-ДПМНЕ. Потпретседателот на партијата, Александар Николоски, прогнозираше дека годинава земјата воопшто нема да добие датум за преговори. „Не јуни, туку и јули и октомври се невозможни.

Јас не гледам кое чудо Заев ќе го направи отсега до октомври – а тоа се три месеци сосе годишни одмори, за во октомври големите европски сили да речат: ‘Добро, сѐ е во ред’. Навистина не гледам кое е тоа чудо. Напротив, мислам дека државата ќе оди само назад“, изјави Николоски во гостување на ТВ „21“.

O baro tavdipe thar lavkeribe  bašh i Republika Utarali Makedonija te khuvel ko đjenipa ko EU tavdela thaj i ponodorig, sasti Rađji Makedonijaki thani telal skocentracija te kerelpes  sa  te šhaj te tavdel o lavkeribe đjenipaske i Makedonija ko EU.

Premieri  Zoran  Zaev havlarela turlija misafirlukoja ko raštre thaj ko dikhibe e maj učhe vastalunensar thar raštre save thane đjene ko EU te šhaj  te  anlarelen ki decizia so si paluno vakti i Makedonija te astarel poro drumo ko than saveske kerga but buti ko palune berša, vizita ano Brisel, Berlin thaj Pariz odola ka oven sar prioritetna puvja kasaja  valani te bešelpes thaj te kerelpes lafi.

 

Numa đjikote i aktuelno Rađji leljarela piri buti prekal Evropake puvjenge liderensar, i Opozicija thar Makedonijako Khedipe vazdela o pučipe  thar akava tavdipe thar lavkeribe đjenipaske e Makedonijako thano nakavdo than nikana nane akanasaske te resarelpes, vakeribnaja na Juni, Juli  thaj vi o Oktomvri i Makedonija nane te tavdel lavkeribnaja bašh đjenipe ko EU.

Amen našti te dika disavo čhudo te kerel o Zav kana dikhlo si sa, akana tavdela  e odmorija  thaj sar vov pakala e bare Evropska liderija te vakeren šukar si, numa akava čhudo šhaj te ovel e Zaeveskoro odoleja so ka legarel amen salde po palal thaj palal, vakerga  o Nikolovski  ko misafirluko ki TV 21 .

 

Hazri kerga:Roma Press

Mudardo thano o manuš savo erati mudarga manuše ano centari e Belgradeske

Шеснаесетгодишен мигрант од Авганистан кој бил еден од осомничените за убиство на друг мигрант од Авганистан во средата во Белград, бил убиен синоќа кај бегалскиот камп Крњача, пренесуваат белградските медиуми. Убиениот мигрант за кој полицијата трагала поради убиство бил убиен со убоди од нож во градите и стомакот. Се сомнева дека е во прашање освета на авганистанци блиски на мигрантот кој претходната вечер бил убиен во Белград.

16 Beršengoro  migrant tharo Avganistan  savo legarelapes sine jekh tharo rodime andare policijake bukarne, so vov kerda o eratutno mudaripe avere avganistancoskoro ko centari e Belgradeske.

Vov erati sine  arakhlo ko kampo Krnaća kuvdo nekobor čhurikensar ko aglalipe  e bedeniske  havlarena e Belgardeske medie.

Pali o rodlaripe e policijako savo tavdinga sasto jekh dive, pali havlaribe  ola gjele ko akava than ko Kampo, thaj salde  dikhle e Avganistanco sar si kuvdo nekobor čhurika thaj sine mukhlo mulo ko akava than.

E policijako vakeripe gndinena so si akava sar palunipe thar odova so vov mudarga e avere avganistanco than khoni iranga oleske o rat, numa o rodlaripe ka tavdel thaj I ponodorig.

Hazri kerga: Roma Press

 

 

 

 

 

 

 

Avdive ko thana e fundavno Sikljovakoro prajla Ramiz thaj Hamid ikergjape agorutni čipota tari sikljovakiri inicijativa anavkerdi sar “Sarine ko sikljobaskoro ari”.

O timi taro sikavne legarde taro koordinatori e inicijativakoro Milka ikerge sikaviba tari i avgo faza e bukjakiri ki akaja kampanja thaj sikavgje o esapija e istone kampanjakere.

Ki akaja kampanja koja isila panda duj kotora taro olakoro finalno agorkeriba lele than thaj arka denge ko realiziriba thaj o edukativno Mediatorija sar thaj i konsilmenka bashi edukacija ki komuna shuto orizari, Ramiza Sakip sar thaj direktno lela than i komuna Šuto Orizari.

I šerutni resarin e kampanjakiri si te kerenpe zorija sa o čhave so nane ničaleste ki siklana te iranenpe ki olate.

Hazri kerga:Erđan M.

- Reklam -

KOLUMNE