Blog Rig 310

O Deputati Samka I. Avdive sas prezentirimi ko Khedipa i deklaracija bash poshukar e Romenge

Avdive ko khedibe e R.Makedonijakoro ki inicijstiva taro Romano Deputati ko khediba o rajo Samka Ibraimovski ikergjape bukjarno konsili kote so organizitingjape Interparlamentarno kupa basho dejbe ikerin basho nijamija e Romengere ki R.Makedonija.

Ki akaja interparlamentarno kupa lele than pobuter deputatija taro hemime nacionalitetija kola so dikhlargje i predlog deklaracija basho keriba poshukar nijamija e Romengere ki amari them koja so predlog deklaracija sine hramomi ko avgo bukjarno sostanok isto agar inicirimo taro deputati Samka Ibraimovski.

I zarurin taro keriba e deklaracijakoro iklili taro spremal o deputati o dziakanaskoro na sakosa inmplementiriba e napengpro basho ppshukar dzivdipa e Romengoro kola so ikljovena taro urediba e Romane dzivdipaskoro ki them, i strategija e Romengiri, i Dekada e Romengiri thaj agar naodori.

Anglo o Deputatija sar kotor tari avdisutni interparlamentarno kupa arakhlili i predlog deklaracija kolate so arakhlovena o problemija e Romengere sar so si i nashukar edukacija, diskriminacija, nashukar sastipa, bizodiskriminacujakoro bukjardarnipa, segregacija thaj agar naodori, a isto agar ki deklaracija si chivde thaj o napija sar te poshukar kerelpe o statusi e Romengoro ki them chivde ko 6 nukte.

I dekllaracija ka ovel chivdi ki sluzbeno patrin e themakiri, a pali i dikhlarin upral late tari rig e interparlamentarno kupakiri, dzikote isi disave nishanikerina thaj dzipherdina, i deklaracija ka ovel dendi dzi ko Khediba ee R.Makedonijakoro, a bashi lake ka ovel informirimo thaj o prezidenti e Evtopakere konsileskoro.

Hazri kerga: Erdjan M.-Roma Press

Kolumna Aguš D:Lengoro agor zavisini tumendar

Kaj i mok hem o barvalipa isilen osobina te igaren e manushen ko propustija tano poznato taro but anglutno vakti, ako sporednija o (ne)namerna propustija taro amare politikakere lideren avaja ko zakljucok kaj i linija ki tabela dobini potencijalno funckija ko beskonecno pravco, akija situacija te objasninipe poshukar shaj te lelpe primer tari i hiperinflacija ko vreme kova o pophure shaj te setinenpe keda kratinenape hine o nule ko pare, othare achilo: o maro koshtini 2 milijarde (numero enja nulencar).

Sose tano adjahare? Amare liderija uzalo mok hem barvalipa isilen panda duj (samo olenge karakteristichna) kvalifikacije: biladj hem bi djandipa. Taro bi djandipa na avela but; agresivnost, javno ismejuvanje, invertnost hem slicna bucha, ama tari i biladj avena but bilache bucha sar soj i neeticnost hem i aktivno koruptivnost. Po bilache ovela keda ola chivenape ki kupa averencar slichna sar lende hem zoralena ple pozicije, sar so cherena lafi te spoinenpe duj a shaj he trin Romane partije ki jek pobari. Akava ko prvo dikhiba nane loshno cak soj i neminovno hem potrebno, ama ko dujto dikhibe keda kristalizirinenape lengere namere te achon ko mokna pozicije hem te ucharen ple kriminalna aktivnostija bizo te ovelen vizija te shaj te gazinen hem bikinen e Romen bizo nisavo problemi. Primerija isi but, tari najtikni diskriminatorsko forma dji najbari te exludirinen Romen taro opstestvo sar te phene na postoinena, te kratinipe lengoro osnovno pravo sar hem lengoro javno ponizhuvanje. Lengoro efekti dikaja hem trpinaj sakova dive…

So shaj te cherelpe? Sar so kratisajle o nule ki hiperinflacija valjani te kratinenpe lengere ingerencije hem mok koja dobindjela bash amendar ko izborija. Ko sa adala partije isi but shukar manusha, Romnja, Roma, Chaja hem chave kola tane sposobna te len o bukja ko vasta. Sa o Romane partije mora te trpinen konstruktivna promene ako mangena te opstainen ponuduri. Te pokazinipe kontunuirano hrabrost ko drumo akale promenenge hem o naj chorolo naj diskriminirimo Rom te ovel izvor e energijake kolaja so ka cheren buti – Sa o partije postoinena samo odolese, te cheren buti ko interes e zaednicake na ple djepake, akava neko halilole but bange ama lengoro krajo zavisini tumendar…

Hramimo:m-r Agus Demirovski

 

Thavdenali o pazarlukija taro Romane Politikane Partie-DSR, OPER thaj o avera..

Harne  vakteske  ka đjana  so ka nudinipe amenge  taro amare Romane plitikake prestavnikoja, ka  đjana koj kasaja akana đjala ko kino bikinipe sar ka vakere ko pazari sijan thaj kuveja tuke diso te pazarine  khereske.

Buti fori pucavaman  šukar li sa akava so resarela ja palem na,Dji kaj e asavke e Romane politikakere partijensar. Gndinenali so valani sa akava haos te chinavelpes, thaj pali odova mate keren hojla kana e Roma vakerena olenge  von SI sar Pleskavice.

Numa  ki bari fuhal ačilum kana diklum lani o telal presidenti taro DSR bešena e ministereja baši andrune buka Oliver S. ki jek mesala biđjukoske  8 to aprili ko Gostivar, aso ko bali taro DSR o Presidenti bešela e Mickovskeja ki mesala, penava šukar e buka. Savo ka ovel o akanutno olengoro stavi te resargem ko Presidentska thaj Parlamentareskere Alusariba barabutne so keraja tadani?

Kana dikaja i aktuelno politika sar tavdela pali i Romani partija OPER na oficijalno savi ačavdi ki rig agaar vakerdo sar čhorolo čavoro savo mukenatut ki rig thaJ khoni na dikhelatut,  sar ka ovel o kino bikinipe taro OPER ka sikavel amenge o vakti, ka dikha  ačovenali ki Koalicija ja palem na, ka kerelpesli panda jekhfori tari šundi paramis ,,Lesi vračase kuči“ importatno oleske so tari akaja Rađja ni hari ni but resarga te čivel ki buti ko Vodovod pire manušna se odova te na kerel sas i Rađji olestar ka đjakerelsas but bare Protestija ko Skopje. Amari  gnd te ačovena salde o Presidentska Alusariba čačibnaske sare ka bešen ko pumare thana,numa te ovela anglal vakteskere parlamentarna Alusariba e tadani isi so te dika.

Bašh o SRM  olengoro presidenti  vakerela puterde baši piro kino bikinibe ki politika thaj ni hari ni but,, Koj e na vlast jas  sum so vas“ so pobuter valani te hraminelpes oleske kana vov iklovela  thaj korkoro vakerela sa peske, na valani khoni aver oleske te komentirinel,  sostar o manuš tano vizioneri anglal te registririnel pli partija SRM- but berša  palal đjanga  so ka meninelpes o anav e Makedonijakoro, thaj akanasaske maj importatno o GTC –iranelale ko ple vasta.

But si mange importatno kana dikava okola partie Romane save olenge vakerelapes olaj tane manuša korkoro ko partije, thaj  but si importatno savo ka ovel o ikeripe vi tari Romani partija DPR, savo ka ovel vi lakoro kino bikinipe, ka rodelipe ko aver fori disavo bukarnipe korkoro pumenge ja palem akana ka iranen piri vizija ka roden diso e Romenge, sar tej e potikore partienge  duri ko bare Koalicie na kerena lafi ola đjanena so i te delpes olenge ola  ka keren odova.

Kana  sijem  ki Romani partija agaar penđardi maškae e Roma sar partija  ROM, save partijate si đjenipa taro terne intelktualcija čačibnaske akanasaske na šungovela lengoro hango, đjanidor soj tane ki Opozicija,  numa našti te vakerelpes na šukar bašhi i bute lengere đjenipastar ko Konsili e Dizjake Skopje,  čat pat rodelapes diso.

Na oficijalno resaraja ko informacije sar Roma Press kerelapes  jek bari bitka ko VMRO taro okola avera partije save Čat okolensar  Pat akalensar,  isi šajdipe e šukar  politikani resarin te resarel ki Koalicija taro VMRO  i Partija ROM soske čačibnaske bešla  ko poro than, thaj ikergapes  sar jek Romani Opozicijaki partija,  numa nikana na đjanelapes ponodorik so ka ovel odoleske o vakti ka sikavel sa?.

 

Kana sijem ki Partija PCER, partija savi thani đjeni tari aktuelnikani rađji ki Makedonija , lakhe  ka đjakerelpes  pharo vakti te čačibnaske kergepes o Prezidenstka barabutne e Parlamentareskere Alusaribnaja, soske tadani fuhalibaske  nane te nakhel ni jek berš taro Rađjalipa e partijako PCER savi pharipnaja đjakerga 8-to berš.

Numa odoleske o vakti sa ka sikavel,  harne ka đjana savore so ka keren amare Romane politikake prestavnikoja ka đjan li ko aver fori rodipna individualnikane pumare jali,  ka ovelen  gnd te keren diso ko baro Pašhakeripe maškar sa e Romane partije, thaj te čhuden pumendar pumaro egoizam.

 

Hramimo: Roma Press

 

Bičaldo Samka Ibraimovski, vakerela 25 miliojan dolarija hardjime upral e Roma ,,Rezultatija nane“

Пратеникот Самка И, деновиве ја заврши Стратешката Декларација за Ромитенасловена,, Промени за добробит на Ромите во Македонија”. Пратеникот Самка Ибраимовски укажува, сакав да знам колку проекти се реализирани во Република Македонија од Донатори од Европската Унија. Кога ги видов бројките, односно колку милиони евра се влезени во Македонија кај Ромските невладини организации,  едноставно бев шокиран  – кабинетот ми се сврти , си велам кај отишле овие 25.262.525.76 милиони долари, и што е подобрено за мојата заедница, за Ромската?, се прашува Ибраимоски. Едно големо НИШТО, нема да ги именувам Организациите Невладини, но ќе ги прашам поединечно. Само Општината Шуто Оризари има над 600.000 илјади долари во време на владењето на Елвис Бајрам, што да кажам друго кога сѐ видов. Јас повеке нема да дозволам некој да се збогатува на грбот на мојот напатен народ, како пратеник во Собранието на Македонија.

Samka Ibraimovski -Deputati Makedonijake Khedipnaste  akava kurko agorkerga i Strategikani Deklaracija  anavkerdi ,, Iramalipa ko šukar resarina e Romenge”.

Diklaribnaja  ko ponodoripa  te  dikav so si sa kerduno ko nakle proektija, realizirme  baši e Roma ki Makedonija  taro donatorija  Evropaki Unija.

Kana diklum  o numero, pošukar vakerdo o milionija  evrija  save kuvge ki Makedonija prekal Romane enđio organizacie, me šokiringumna thaj ačhilum  bizo suluko,

O kabineti pakan mange alo me šereste upral, vakerava korkoro mange,  sar harđjingepes akala love,  thaj  save tanende gele akala  25.262.525.76 milionija dolarija.

Kana dikava o numero e lovengoro,  korkoro mange vakerava so, si kerdo taro akala love e Romenge, aso e Roma panda i ponodorig te đjivdinen agar sar so đjivdinena, vakerela o Samka Ibraimovski baši Roma Press.

Akava si  salde jek baro ,,KHANČI –NIŠTO” Na anavkerava savej tane e organizacie, save kerge buti akale lovensar, numa jek po jekh ka kerav olensar lafi thaj ka puchavolen- so kerge akale lovensar  ko vakti taro 2011 đji 2016 berš.

Salde ka vakerav vi tumenge sar so vakergum e avere medienge,  600 milja dolarija dende ki komuna Šuto Orizari ko vakti šerutnibaske taro Elvis Bajram, ponodorig na kherava khanči lafi thaj na vakerava  e avere lovenge sar harđjingepes.

Odoleske moro apeli tano baši Rađjale prestavnikoja  ma te prastan ko buti keribe e Romane enđojonsar, thaj mate keren  e Romenge ko dumo ola te profitirinen thaj te resaren ko barvalipe, thaj odoleske ake me prekal tumari medija mangava te  vakerav savorenge , me sar Deputati Samka Ibraimovski nane pobuter te mukav khanikaske te  barvaloven ko dumo me čhorole  Romane đihaneske, save but phareste hem šhorolikane nakhavena pumaro đivdipe, vakerela k agor o Deputati Samka Ibraimovski bašh Roma Press.

Hazri kerga:Neđmedin. A-Roma Press

Nevutne parkija ka lačharenpes ki komuna Šuto Orizari

Општина Шуто Оризари  инвестира во изградба на два нови парка со кои се уредуваат и опремуваат две детски игралишта. На Првото детско игралиште е во непосредна близина на Управата на Општина Шуто Оризари, додека другото игралиште е во непосредна близина на Казнено-поправната установа (затворот). Локацијата е со приближна површина од 400м2, со местоположба на аголот на ул. Шуто Оризари – Скопје. Локацијата е на неизградено земјиште и на агол на две локални улици спроти КПУ Затвор Скопје. Мека гумена подлога е предвидена на еден дел од површината за игра. Што се однесува на опремата за игра предвидени се : лулашки, клацкалки, лизгалки, карпа за качување. Покрај опрема и реквизитите за игра, предвидено е поставување на урбана опрема-клупи, корпи за отпадоци и чешмичка за пиење вода.

Komuna Šuto Orizari  havlarela bari investicija  ko duj nevutne parkija, thaj ka lačharenpes  panda duj bare thana rekreiribaske.

Ko 6 km tari dis Skopje, araklagovela i komuna Šuto Orizari, thaj ki late kamlapes  te kerenpes  pobuter  rekreiribaskere khelibaskere thana, jekto than ka ovel ko but pašipe e Komunaja Šuto Orizari, Aso o dujto ka ovel ko pašipe e panlipaja (zatvoreja).

Akala  duj lokacie  tane  pašeder uprede 400 m2, thaj araklagovena ko Šuto Orizari.

E so duj rekreiribaskere  tana ko plani tani i komuna Šuto Orizari te kerel olen ko but učho nivelo, numa ka ven panle vudarensar, te šaj te arakenpes  e andrune bukja save ka oven čivde,  ka oven olen than kelibnaske  fudbali telune  ikeribnaja taro peseko(granulacija).

Baši o maj tikore čavore save ka mangen te oven kotor taro akala thana ka ovelen andre  lulaške, klackalke, lizgalke thaj panda but avera  rekreiribaskere  thana, savensar maj bahtale ka ovel i maj terni generacija.

Hazri kerga :Ne]medin A.-Roma Rress

Senada Sali rodela Ikerin taro Romane Enđio bašh bičalipe lil đji ko Khedipe e Republika Makedonijako

Ko phanlipa isi praktika te toksicirinen metadonea e Rome

Текстот кој е во прилог на листата со потписи: Писмо за поддршка на новиот предлог Закон за спречување и заштита од дискриминација. Со ова писмо би сакале да изразиме поддршка и целосна заложба за усвојувањето на новиот предлог Закон за спречување и заштита од дискриминација, кој е доставен од страна на Владата на РМ до Собранието на РМ во јули 2018 година и сè уште не е усвоен од страна на Собранието на Република Македонија. Новото законско решение претставува исполнување на обврските што Република Македонија ги има преземено пред меѓународите и регионалните тела за човекови права, вклучувајќи ја Европската Унија, Советот на Европа и Комитетите на Организацијата на Обединетите Нации. Со усвојувањето на новиот закон, државата покажува политичка волја за афирмација на основните човекови права, нивна промоција, како и унапредување на нивната заштита. Бараме Собранието итно да ги преземе неопходните административни мерки за воспоставување на можности за ставање на законот на дневен ред и негово конечно усвојување во најкус можен рок.

Taro erati prekal socijalna mreže, ktivisti bašI Romane hakaja Senada Sali rodela ikerin taro romane Birađjakere organizacie, thaj odova I  ikerin  baši aniba bahan KanonI čhinavibe  thaj arakibe tari diskriminacija, savo  si dendo tari Rađji Makedonijaki đji ko Khedipe  e Republika Makedonijako ko čhon  Juli 2018 berš, thaj panda nane ando thaj nakavdo o kanoni taro Khedipa e Makedonijako.

Akale lileja ikeribnaja taro pobuter  Enđio, mangaja  te sikava tumenge amari ikerin  baši  sigo aniba  o bahan Kanoni  bash činavibe thaj arakibe tari diskriminacija, savo si  dendo đji tumende  tari rađji Makedonijaki.

Nevutno kanoneski solucija  ka sikavel pheribe o dajatve  so i them Makedonija  isila lendo  ko maškartemutne thaj regionalnikane  bedenija baši manušikane hakaja, lejbaja than thaj Evropaki Unija, Konsili e Europako thaj o Komiteti  tari Organizacija Pašhakarde  Nacie.

Akale ande kanoneja i Raštra Makedonija ka sikavel  politikani kamjin  baši afirmiribe  o fundavne manušikane hakaja, lengiri promocija, sar thaj  ko đajbe poanglal ko olengoro arakiba.

Akava tha aver vakerelapes  ko lil, savo kamjalo te bičalelpes đji ko Khedipe e Makedonijako, rodibnaja sigo te anelpes o bahan Kanoni, thaj odova lil savo ka ovel bare numeroja  ikerdo taro  Romane Birađjakere Organizacie tari Makedonija.

Hazri kerga:Erdan M.-Roma Press

NRC-Obuka bašh legalizacija e Romane kerutnibaske

Претставници на ромски граѓански здруженија ги зајакнаа своите знаења за постапката за легализација на втората обука која се одржа на 04 и 05 декември во рамките на проектот „Поддршка за легализација на ромско домување“. Оваа публикација е изготвена со помош на Европската Унија. Содржината на публикацијата е единствена одговорност на Здружението Национален ромски центар (НРЦ), Куманово и партнерските организации Здружение Симбиозис 12 Куманово и Здружение  ОРМ Бела Кула Кичево и на никаков начин не може да се смета дека ги одразува гледиштата на Европската Унија.

Pretstavnikoja taro Romane  enđio organizacij  zorakerge pumaro đjandipe  ki legarin  baši legalizacija e dujtone siklojbaske savi ikersalili ko naklo čhon  ko pervazija taro proekti ,, Ikerin  baši legalizacija e Romane kerutnibaske“

Prekal praktikane primerija  o manuša save lelel than , sineolen šajdimos  te  keren analiza preka i sasti dokumentacija  sar  valnipe ki resarin te ovel sar nijamalo statusi taro kerde na nijamale objektija.

I bukarni sikavin  sas ikerdi taro duj sikavne ko buti keribe e bukakere  proekteskere timeja.

Ki akaja publikacija  tani kerdi arkaja  tare Evropakiri Unija, i saikerin tari akaja publikacija  ka ovela palunipe taro Birađjakoro Nacionalno Romano centri  (NRC), Kumanovo thaj sar partnerska organizacie o Enđijo Simbiozis 12 Kumanovo thaj sar ORM-Parno kher Kičevo.

 

 

 

 

 

 

Ko budu centari ,,Nedevi” ikergapes Tradicionalno Karate Kup, ko seniorija ikerga jekto than Romano čhavo Enes Sefer – 7 beršengoro

Во Будо центарот „Недеви” во скопската населба Кисела Вода се одржа традиционалниот куп „13 ноември”.  Натпреварот во карате е во организација на Македонската МТКФ и КК Скопје. Во категоријата фукуго-јуниори/кадети за прво место и како најдобар во категоријата фукуго-јуниори е Енес Сефер деца од 6 до 7, Иван Трпковски, фукуго-деца од 12 до 13 години, Мила Младеновска, фукуго-девојки од 12 до 13, Давид Костов, фукуго- деца од 10 до 11, Матеј Мангаровски, фукуго-деца од 8 до 9, Сали Арифивски, деца од 8 до 9 години, Марта Димковска, девојки од 8 до 9, Камелија Недев, девојчиња од 6 до 7 години.

Ko ,,Budu” centari bašhI siklovipe karate thaj maribnaskere resarina, ikergapes Tradicionalno beršeskoro  Karate Kup, maškar ko odova sikavelapes ko jek berš save  čavore sikle taro  akava klubi ka ikeren o jekta trin thana taro sa olengere siklojbaskere kategorie.

Pobut čirla akava sporti ki Romani jekin pohari  dujrargovelasas, numa  nevi generacija  maškar e Roma  sikavena mangin  thaj akale sporteske,  fuhalibaske akava sporti  tano hari pophare taro sa okola sportija save preperena ko akala sportikane kategorije siklojbaske.

Amare hošibaske akale beršeske ko akava klubi isi amen Romano pretstavniko savo tano hramimo  ko juniorija thaj legarela i kategorija taro 6 đji ko 7 berš.

Akale beršeske  o jekto than tari akaja kategorija thaj zlatno pursako  ikergala o Enes Sefer -7 beršengoro, terno dizutno tari komuna Šuto Orizari.

 

 

ZNM- I Rađji ako mangela te vakerel bašh poro ikeripe e žurnalisten, tadani valani maj sigo te arakel e manušen so vaydinge poro vas upral žurnalistija

Здружението на новинарите на Македонија остро го осуди физичкиот напад врз новинарката Мирјана Мирчевска Јовановиќ од страна на припадници на приватната агенција за обезбедување „Никоб“, кој се случи додека таа известувала за одбележувањето на празникот Водици во Скопје, организиран од страна на Македонската православна црква.

Birađjakiri organizacija baši žurnalistija ZNM  ki Makedonija maj  zorale thaj  bare hojlaja  adelatinela  o vazdipe vas upra l žurnalistka  Mirjana  mircevska Jovanovik tari rig e privatnikane agencijatar  bašhi arakiba ,,Nikob“, akaja bilačhi čipota resardili ko dive taro  Hristijansko biđjuko ,,Vodici“ ko Skopje.

Rodaja taro Ministeriumi andrune bukenge  sigo te keren reakcija thaj te legarelpes  rodlaripe baši akava incidenti  identifikuvibaja  taro manuš savo vazdinga vas thaj kuvibe upral i žurnalistka Mirjana,  thaj pali odova te mukelpes  oleske bangivallo adelateskoro procesi  đji ko Diklo Došhakerdo  (Javno obviniteli)  ko Skopje, rodela o ZNM.

Tenzije eksaliringe ki Grkija maškar o Protestantija thaj i Policija

Тензиите ескалираа за време на протестите во центарот на Атина, каде што се одржа протест против Преспанскиот договор. Има повредени полицајци. Органите на редот користеа солзавец додека демонстрантите се обидоа да се искачат по скалите на Парламентот на десната страна и нападнаа. Демонстрантите истуриле бои врз полицијата и користеле факели и чад, пренесуваат медиуми од Грција. Плоштадот Синтагма вчера беше преплавен од демонстранти.

Ko vakti taro protesti  ko centari ki  Atina, ikergapes protesti baši o Prespansko panlo lafi maškar i Grkija thaj Makedonija,  Isi but kuvde policijake bukarne.

E bukarne tari policija maj but upral o protestantija ikerge  o solzavec đji kaj o demonstarntija kamena  sas  te kuven andre ko Khedipe e Atinake.

E Demonstrantija čhorge upral e policijake bukarne farba thaj ikerena sas  fakelija thaj avera buka pe vastende vakerena e Grkijake medie. Erati o ploštad  sas kalardo taro manuša save iklile ko protesti ki Atina.

Ko socijlana mreže na sas činavde  mukle prekal live jali snimke  taro akava na sako diveskiri čipota tari Grkija, kote so dikelapes so isi maribe maškar i policija thaj protestantija. Na oficijalan vakerelapes ki sasti čipota maškar o demonstarntija sas čivde manuša  ekstremnikane desničarija ja palem anarhistija, soske  von ikerena sas pe vastende so ka araken thaj čhudena sas upral policijake bukarne.

E medije vakerena, e  demonstrantija kamle te nakaven o kordoni policijako  thaj te kuven andre ko Parlamenti, i policija upral olende ikerga šok bombe te šaj te hularenolen po teleder  taro than e Kedipaskoro ki Grkija (Sobranie).

Hazri kerga:Erdan M.-Roma Press

- Reklam -

KOLUMNE