Blog Rig 309

Se oglasi Partijata za Integracija na Romite PIR ,,Ponuda za sorabotka”

IPartija PIR pali aktueliziribe  o aviba taro Presidentska Alusaribe ki Republika Makedonija, erati javno prekal Socijalna mreže mukla  Havlaribe đji sa e prestavnikoja save ka ikloven sar kandidatija baši Presidentska Alusariba anglal vakeribaja taro PIR.

Te mangle ikeribe thaj pomaškarutno butikeripe tari Partija PIR thaj lakoro đjenipa ki Republika Makedonija, tadani ola ka valani anglal te panden lafi e Presidenteja tharo PIR, thaj te den piri hramin ko akala Rodipna save šaj drabarenalen ki Makedonikani čhib save sas  mukle erati ko facebook.

PIR- Na prestojnite Pretsedatelski izbori ke go podrži sledniot kandidat koj ke se obvrze javno da gi prifati i realizira  našite baranja, a toa se slednite :

– Vklučuvanje na Romskite intelktualci  vo     prestavuvanje na  nadvorešnata politika  na  R.   Makedonija na nivo na :

– Ambasador

– Sovetnici ambasadori

– Konzul

– Voen ataše

– Policiski ataše

– Vrabotuvanja vo voenoto razoznavanje na R Makedonija.

– 2. Zamenik ( pomošnik ) Direktor vo Agencijata za razoznavanje i kontrarazoznavanje.

– Vrabotuvanje na mladi Romi so završen Praven fakultet , ,,Fakultet za bezbednost i drugi   srodni fakultetti vo Agencijata za razoznavanje i kontrarazoznavanje”.

–  Eden člen od Romska nacionalnost vo Sovetot za bezbednost

– Promoviranje na Romskata kultura i tradicija za vreme na protokolarnite sredbi so     oficijalni pretstavnici na drugi državi.

Pretsedatel- Dr. Berat Bajram

 

 

 

 

Низ каква призма странците кои доаѓат во посета на Шутка ја гледат и пишуват за неја?

(Тесктот го добив од Boris Dymny французин, кој бил во поесета на Шутка и пишува книга за неја и за повеќе ромски населби низ Европа , кој тој ги посетил Просудете сами за што станува збор)

Оваа есен, го дишев воздухот на Шутка, воздух за инспирација за да пишувам. Работев неколку години со ромските заедници ширум Европа, решив да го запознам универзумот: Gipsystan. Оваа земја од каде што Гаџо е само дел од инспирацијата… Земја или место која е толку голема колку Земјата. Собирав песни што ги преведував од Rromanes на француски јазик за оние кои го загубија својот јазик да имаат пристап до значењето на овие песни ( но исто и за gadjésкои не зборуват Rromanes. Убедени сме дека разбирањето на културата на другите е првото оружје за борба против расизмот. Но, сакав да го развијам описот на Gipsystan преку роман.

Оваа книга, на која сеуште се работи, ќе собере широк спектар на анегдоти и прототипи во … која ќе ја има Шутка како главно место во нашиот имагинарен Gipsystan . Во меѓувреме, еден мал извадок:

“Веќе три дена шетам по улиците на Шутка. Ние не сме во филм, но сепак, изгледа како да сме во некој филм .

Ромите не се најзастапена популација во градот – иако тука е официјален јазик на rromomanes но тоа е пради пазарот,Колички на улиците, по тротоарите каде се минувачите, велосипеди препшравени во мопеди , гулаби, кокошки, патки се се тука, насекаде. И гуски. Тие се чини дека се најмногу негуваното домашно милениче. Има и кучиња со дебели влакна, пенестите решетки и крвави очи ќе имаат многу работи за да им завидуват. Гуската е тука мила, разгалена. Во текот на овие три дена сретнавме стада. Нивниот овчар би можел да биде и дете , човек во костим и шапка, кој се обидува да ја компензира својата алхохолна состојба со елеганција со гест и неговото одење на една нога , баба во фичо, цветни престилки и кожени чевли вкрстени со канап од коноп. Овие стада верно ги следеа своите овчари, речиси со љубов, мешајќи ја групата, чекајќи го нивниот фатален час.

Недалеку од пумпата за вода, здогледавме како една мала група деца ја миеше косата.

Ние само што го го поминавме пазарот. Парада на брендирани алишта. Сите марки се застапени: Гучи, Шанел, Луј Витон, Версаче, Леви, Најк, Келвин Клајн, Аддидас … Ми

Искинатифармерки , кристали, траги, зелени и црвени линии, џебови, ремени, шиење, растегливи, тесни или за слабеење. Joggings во розово pilou и злато сјајот. На блузони, ракави, или на врвот со мноштво пораки: “Убав”, “Љубов”, “Пеколот-Њујорк, Париз”, “отворен бар” или kawaii мачка, плејбој зајаче во линии за срцата, rhinestones, мустаќи. … Делот кој е резервиран за прехранбени производи е приказна за себе. Повеќето штандови се напуштени, а малкумина присутни ги користат тие три четвртини. Веднаш зад салата, пустелија, каде што се паркираат неколку автомобили и многу ѓубре. Соседството, со двојни слики на сиромаштија и богатсво , со многу палати.

Ромите не се сите сиромашни. Во истата улица, гледаме куќи од сите класи. Сепак, тие имаат купони со златни мотиви. Гледаме тука и статуетки на лав во бел камен, симбол на успехот на семејството.Улицата не цеосно санирана. Некои кукни палати ги зашеметуват очите пред толку многу големо богатство. Се држам за блокот за цртање,ја сум исполнет со скици на лица кои се испитувајки настроени кон мене … Не можам губам , нее толку лесно нешто за прпат да го видиш и да го доживеш. Нашата мала делегација веќе привлече голем број жителите од овој дел кои не нарекуват со Дило, или на састо . За нив можеби сме биле , мала војска која падна од Марс.”Boris Dymny е воедно и админстратор на страната

http://gipsystan.fr/?fbclid=IwAR1Ug_tzB0ZwvuMMtMGUutzjLwsYhC4vQDegLTqZHSZ8_Uyb7DNTRM67Re0

Мухаџер Сулејман (Соломон)

 

 

Ki šutka pirela na penđardo vordon ki mangin te len potikore čavoren(Vakerena dizutne)

Ki avdisutni havlarin savi resarga đji amende, vakerindor  jek Romano jeri save haricaske ka oven sas viktimimaja  tari jek asavki čipota,  kana mangle te čiven e tikore čhaja J.M andre ko pumaro vordon, vakerela anglal amari kamera i daj e tokore čajakiri Đ.M.

Numa  akala vakeribe tane salde  tari rig akale jerijeskere, aso averada  Romane jerije vakerena so isi asavke na penđarde vordona save pirena ki komuna Šuto Orizari thaj kuvena ko adala thana savende araklagovena jerije save tane phare Socijalnikane haleja.

Ko telefonsko lafi keriba  đji policijakiri trafika  Čair-Butel, denge amen informacija  đji ko akava momento ki lende na resarga prijava asavki čipota taro dizutne  e Komunakere Š.O.

Vakerdo sas amenge anglal o nevo berš sas jek vakeripe asavko  baši na penđardo kombi vordon savo bešela angli siklane thaj akharela tikore čaven, numa pali policijakiri patrola ko akava than pobuter  adava kombi na sas  diklo ko adala thana.

Policijako vastakerutne vakerena e đihanija, kana isilen asavke informacie amen bešaja olenge puterde te aven đji amende thaj te den amen info, te šhaj amen sigo keraja reakcia thaj astaraja e asavke manušen.

 

Ake o video so vakerga i Daj  J.M taro drom Pelagonija Šuto Orizari

Hazri kerga: Neđmedin A.-Roma Press

 

2 Attachments

 

 

Ki šutka pirela na penđardo vordon ki mangin te len potikore čavoren

O Paluno čhon  ki komuna Šuto Orizari šungovena informacije mangin baši čhoriba tikore čavoren, numa akanasaske e manuša thane na penđarde  thaj na đjanelapessi-li von raštralutne Makedonijake.

Ki avdisutni havlarin savi resarga đji amende, vakerindor  jek Romano jeri save haricaske ka oven sas viktimimaja  tari jek asavki čipota,  kana mangle te čiven e tikore čhaja J.M andre ko pumaro vordon, vakerela anglal amari kamera i daj e tikore čajakiri Đ.M.

Numa  akala vakeribe tane salde  tari rig akale jerijeskere, aso averada  Romane jerije vakerena so isi asavke na penđarde vordona save pirena ki komuna Šuto Orizari thaj kuvena ko adala thana savende araklagovena jerije save tane phare Socijalnikane haleja.

Ko telefonsko lafi keriba  đji policijakiri trafika  Čair-Butel, denge amen informacija  đji ko akava momento ki lende na resarga prijava asavki čipota taro dizutne  e Komunakere Š.O.

Vakerdo sas amenge anglal o nevo berš sas jek vakeripe asavko  baši na penđardo kombi vordon savo bešela angli siklane thaj akharela tikore čaven, numa pali policijakiri patrola ko akava than pobuter  adava kombi na sas  diklo ko adala thana.

Policijako vastakerutne vakerena e đihanija, kana isilen asavke informacie amen bešaja olenge puterde te aven đji amende thaj te den amen info, te šhaj amen sigo keraja reakcia thaj astaraja e asavke manušen.

 

Ake o video so vakerga i Daj  J.M taro drom Pelagonija Šuto Orizari

Hazri kerga: Neđmedin A.-Roma Press

 

2 Attachments

 

 

Реакција по однос на изјавата на заменик министерот Агим Нухиу објавена на порталот Фактор „Според јазикот на пасошите, Албанците се 30 отсто во Македонија“

Институтот за истражување и анализи на политики – Ромалитико реагира на информациите изнесени во порталот Фактор „Според јазикот на пасошите, Албанците се 30 отсто во Македонија“. Согласно законот за употреба на јазиците и законот за патни исправи, секоја етничка заедница има право личните податоци да бидат напишани покрај службениот јазик  и на јазикот и писмото што го употребува граѓанинот по негово барање. Меѓутоа, според искуствата на Ромската заедница, овој закон недоследно се применуваше. Поради тоа бројот на патни исправи издадени на јазик на етничките заедници да се користи како индикатор за етничката структура во државата треба да се земе со доза на претпазливост. Нашата организација ја има документирано недоследната примена, при што случаите може да се категоризираат во две категории: При поднесување на барања за издавање на пасош, покрај македонскиот, Ромите избираат истиот да се издаде и на Ромски јазик, меѓутоа истите се издаваат двојазично на македонски и албански.

При поднесување на барање не се бара двојазичност, но доколку лицето кое што го поднесува барањето има муслиманско или православно име и презиме, службениците по “стандардна претпоставка“ ги издаваат патните исправи на македонски и/или на албански јазик, иако претходно лицата не одбрале ниедна од опциите за друг јазик.

Поради ваквите случаеви, Институтот за истражување и анализа на политики – Ромалитико посочува дека административните податоци кои постојат во државата не даваат реална слика за етничката припадност на сите граѓани. Затоа, апелираме Пописот кој се планира да се спроведе во 2020 задолжително да содржи етничката припадност како белег. Досегашната пракса покажува дека говорењето на еден јазик не значи дека лицето е припадник на заедницата на јазикот кој го зборува.

Факт е дека процентот на сите етнички заедници во Македонија и натаму останува енигма, поради различни причини кои најчесто се поврзуваат со вадењето на  бугарски пасоши и масовно иселување од државата поради економски причини.

Очекуваме дека новиот закон за јазиците ќе ја спречи  “административната асимилација“ на помалите етнички заедници која што претходниот закон ја воведе. Институт за истражување и анализа на политики – Ромалитико во натамошниот период продолжува да се залага за воведување на етнички белег во пописот 2020 и ќе го следи новиот закон за јазиците со цел доследно имплементирање и почитување на правата на сите етнички заедници во Р. Македонија.

 

 

Andi dajatva (merka) panle e strujaja, mukelapes i struja e Romenge taro than Crvena Zveda-Srbija

Високиот суд во Ниш издаде привремена мерка во почетокот на јануари нареди на Електростопанство на Србија (ЕПС), кој поради ризикот по здравјето на луѓето и понатаму испорака на електрична енергија на Ромите Ниш соседството Црвена Ѕвезда, во која има повеќе од 100 семејства.. Особено тешко беше дека учениците без електрична енергија не беа во можност да научат како резултат на зимата, кога паѓа темнината почетокот не може да се претвори на светлината во нивните домови. Ѓорѓе Јовановиќ, претседател на ERRC. “Сакам да истакнам дека, во овој случај, сите други обиди и стратегии кои на власт е вратена во населбата беа неуспешни и дека единствениот правно дејство даде резултати. Оваа дискриминација мора да се прекине.

Učho adelati ko Niš denga anglal vakteskkri dajatva  ko anglalipa taro čhon ko Januari te mukelpes i struja e Romenge vakerena taro Elektrostopanstvo tari Srbija.

Vakeribnaja gndindor  baši o sastipe e manušengoro  ka mukelpes  thaj i ponodorig te ovelen struja  e Romenge ko Niš ko agaar anavkerdo than,,Crvena Zvezda“.

100 Romane jerije o naklo čhon ačhile bi energijaja thaj ikergalen odoja sama šov čhona, thaj akava si nekobor forija so činavena thaj mukenapes olenge i struja, sostar  kerelapes  lafi baši bare borčija so isilen prekal o elektrostopanstvo so na pukinena i energija savi harđjinenala.

Elektrikani energija ka ovelen akale 100 jerijen sa đjikote  na agorkerela i dendi Adelateskiri čipota  anavkerdi sar diskriminacija  tari rig e Uče Adelatestar so sas denduni taro Evropikano centari baši  baši nijamalipa e Romengoro thaj e korkoro dizutne taro akava atari.

O presidenti taro ERRC Gorge Ivanovik vakerga: ki akaja čipota, sa e avera mangina  thaj strategie  save kerelalen i Rađji  tane iramale ko akava atari thaj na sas lenge pozitivno kerdune, jek si kerduno, O nijamalipa iklovela ko anglalipa sakoneske.

Akaja diskriminacija valanutne si te činavelpes, kana ka resarelpes nijamalipa saste kedinake sa e djihaneske, thadani svako jek ka pukinel i struja.

Lendo linko www. phralipen.hr

Hazri kerga: Erdjan M.-Roma Press

O Bičaldo tari Hrvatska Velko Kajtazi si sajdimalo manuš taro Presidenti e Raštrakoro

Претседателот на Хрватска, Колинда Грабар-Китаровиќ, на предлог на комисиите за одликувања и признанија, донесе одлука за доделување на медали Вељко Кајтази, пратеник за исклучителен придонес за подобрување на состојбата на ромското малцинство во Хрватска, особено во областа на културата, образованието и спортот. Тој ја иницираше голем број на проекти во Република Хрватска во областа на културата и образованието и иницијатор на одбележувањето на Светскиот ден на ромскиот јазик на 5 ноември, која е призната од страна на хрватскиот парламент и на УНЕСКО

Presidenti tari Hrvatska, Kolinda Grabar-Kitarovik, ko bahani rodipe  sas anavkerdo  te delpes pursakoja baši o Velko Kajtazi  baši baro anibe  ko šukrin keribe o tanaribe e Romengoro ki Hrvatska,  maj buteder ki olengiri Kultura, Edukacija thaj o Sporti.

O Velko Kajtazi sas leske  denduno i pursakoja tari Danica  Hrvatska mujeja taro Marko Marulik  ki kerduni forma  taro ovto penđarutne čerenja kerde taro srebro, aso ko centralnikano kotor tari pursakoja isile thaj kotoro kerdune taro galbeno.

Velko Kajtazi tano bute beršengro Romano  aktivisti, sportikano đjeno thaj fundavno ko kerutnipe e Sojuzesko e Romengoro ki Hrvatska ,,Kali Sara” leskere vastalibastar nakle pobuter proektija  panle e Romensar ki Hrvatska ki umal maj but baši i Kultura thaj Edukacija, thaj vov si o incijatoro baši ikeribe o dive e Romane čibjako ki Hrvatska 5 Noemvro, savo si ikerutno dive sar biđuko taro Hrvatsko Parlamenti thaj o UNESKO.

Lendo linko www. phralipen.hr

Hazri kerga: Neđmedin A.-Roma Press

 

 

 

Haos ko socijalna mreže pali havlardi informaciija taro Roma Press

Ko eratutno dive 23.01.2019 berš đji ko Roma Press resla informacija taro informativnikano karakteri bash ikeribe dikhipe thaj  dejbe deklaracijaanglal interparlamentareskiri kupa  prekal e Khedipnaskere bedenija ko Makedonikano Khedipe tari rig  e Deputatestar Samka Ibraimovski.

I sasti čipota ko Khedipe diklargala žurnalisti taro Roma Press Erdan. M. Pali o havlaribe i informacija  ko portali thaj sheruiba ko facebook tavdinga jek baro haos maškar ko duj riga.

Kerelapes  lafi  bašh  deklaracija sar so vakerela o Deputati Samka Ibraimovski tani oleskIri idea thaj nekobor paše pire  manušensar kerge dokumenti savo valani te nakhel taro Khedipa- aso andre ko dokumenti kerelapes lafi baši po lačharibe o sasto đjivdipe e Romengoro ki Makedonija.

Numa tari aver rig  o rajo Zoran D,  thaj o Agus D. Sar prestavnikoja taro IRU  rodena otčet taro deputati Samka I. Bašhi i ikerdi thaj dendi Deklaracija sar dokumenti vakerela ov tano Blagijato, vakerindor  akaja idea tani taro IRU.

Vakeribnaja sar so reslam amen ko naoficijalna informacie, taro lengoro pashipe, lengoro paše manuš  dengala te resel đji o vasta e Deputateske Samka I.

I rig taro Samka I. Vakerela odova  nane  agar sar ola so vakerena, akaja tani amari idea, savi kheraja upral late but berša buti.

Numa  sa akava  resarela tharo odoja dar ulavde manušengiri so me vakergum olen baši i zloupotreba e bute lovengiri, čordile but love ko pike e Romenge, thaj odova  Romane Enđio sektorija save kerge upral o pike e Romengere profito pumenge thaj pumare naj pašenge, vakerela baši o Roma Press o Samka I.

I aver  rig  baši akava ka rodel pe hakaja thaj te diken dali o lil –Deklaracijua savi sas prezentirimi anglal interparlamentareskiri kupa  thano o lil savo sas hramimo ko anav taro IRU- thaj sar so vakerena i  sasti  čipota ka agorkerel anglal Adelateskoro bedeni.

 

 

Hazri kerga :Roma PRESS

 

 

 

 

Haos ko socijalna mreže pali havlardi informaciija taro Roma Press

Ko eratutno dive 23.01.2019 berš đji ko Roma Press resla informacija taro informativnikano karakteri bash ikeribe dikhipe thaj  dejbe deklaracijaanglal interparlamentareskiri kupa  prekal e Khedipnaskere bedenija ko Makedonikano Khedipe tari rig  e Deputatestar Samka Ibraimovski.

I sasti čipota ko Khedipe diklargala žurnalisti taro Roma Press Erdan. M. Pali o havlaribe i informacija  ko portali thaj sheruiba ko facebook tavdinga jek baro haos maškar ko duj riga.

Kerelapes  lafi  bašh  deklaracija sar so vakerela o Deputati Samka Ibraimovski tani oleskIri idea thaj nekobor paše pire  manušensar kerge dokumenti savo valani te nakhel taro Khedipa- aso andre ko dokumenti kerelapes lafi baši po lačharibe o sasto đjivdipe e Romengoro ki Makedonija.

Numa tari aver rig  o rajo Zoran D,  thaj o Agus D. Sar prestavnikoja taro IRU  rodena otčet taro deputati Samka I. Bašhi i ikerdi thaj dendi Deklaracija sar dokumenti vakerela ov tano Blagijato, vakerindor  akaja idea tani taro IRU.

Vakeribnaja sar so reslam amen ko naoficijalna informacie, taro lengoro pashipe, lengoro paše manuš  dengala te resel đji o vasta e Deputateske Samka I.

I rig taro Samka I. Vakerela odova  nane  agar sar ola so vakerena, akaja tani amari idea, savi kheraja upral late but berša buti.

Numa  sa akava  resarela tharo odoja dar ulavde manušengiri so me vakergum olen baši i zloupotreba e bute lovengiri, čordile but love ko pike e Romenge, thaj odova  Romane Enđio sektorija save kerge upral o pike e Romengere profito pumenge thaj pumare naj pašenge, vakerela baši o Roma Press o Samka I.

I aver  rig  baši akava ka rodel pe hakaja thaj te diken dali o lil –Deklaracijua savi sas prezentirimi anglal interparlamentareskiri kupa  thano o lil savo sas hramimo ko anav taro IRU- thaj sar so vakerena i  sasti  čipota ka agorkerel anglal Adelateskoro bedeni.

 

Hazri kerga :Roma PRESS

 

 

 

Nišankerelapes o dive e Maškarutne Siklanakoro ,,Šaip Jusuf”

Jekto fori barvale Kulturakere programaja  nišankerelapes o dive  e Siklanakoro,,Šaip Jusuf” telal vastakeribe taro vd.Directori  Doan Sulejmanoski.

O naklo 2018 berš thaj o kuvibe taro 2019 berš ka ašovel savorenge ki gnd baši siklana ,,Šaip Jusuf ”  save harne vakteske kerga bare rezultatija andre ki siklana te ovenola o naj šukar evropikane šartija siklojbaskere, thaj akanasaske legarela  o jekta thana maškar o maj šukar kadrija siklojbaskere ki dis Skopje.

Legarela o anav Šaip Jusuf, jek taro Roma baro aktivisti ko vazdipe thaj ikeribe I Romani čhib thaj o hrtamibe, savo kuvela ki Istorija e Romane phirutnipaske ko Balkani thaj buvleder, savo sas o jekto Rom savo ikavga  i Romani Gramatika thaj Alavari(recniko) siklojbaskoro ki Romani čhib,  lila save ikavde but čirla numa panda ikerenapes  e sikalutnenge ki programa siklojbaske.

Ko phare vaktija buti keribnaske, o Šaip Jusuf nakavga poro đjivdipe ko hramibe thaj arakibe i Romani hramin thaj čhib, Kultura, Tradicija thaj o Hadetija save amen panda ikerajalen , Odoleske akaja Maškarutni siklana, baši oleskkro sajdipe piravela o anav  Šaip Jusuf.

I sasti programa  thaj nišankeribe  tavdela sasto kurko, thaj odova tajsuno dive ka ovel o startuiba o baro dive e siklanakoro kulturakere programaja thaj, ka ikergovel đji ko dujto di e neve kurkeske 29.01.2019 berš, akarde  sijen savore te len than ko sa o ničalipe, save bare buvle programaja o vastakeribe e Direktoresko Doan Sulejman thaj o bukarne tari Maškarutni siklana ka den pestar sa te ačaven tumari sama. E saste programake Medijako učharipe  ka preperel ko vasta  taro vebtv-portal Roma Press.

Hazri kerga: Neđmedin A.-Roma Press

- Reklam -

KOLUMNE