Blog Rig 315

Viktimija (svedokija) tari bibah savi sas kerduni ko Leskovac vakerena..

Видов луѓе со крвави глави и раце, и слушнав дека некој кажа оти има загинати, раскажува момче од Битола, еден од патниците од македонскиот автобус на линија Битола-Виена, кој се преврте кај Лесковац. На лице место загинаа маж и две жени, а меѓу повредените патници се наоѓа и бебе од година дена и дете од девет години, и тие за среќа се во добра состојба. Повредените кои се во болницата во Лесковац, според министерот за здравство Венко Филипче, кој вчера заедно со државниот секретар на Владата Драги Рашковски се во посета, се со полесни повреди, додека оние во Ниш се со потешки повреди, но не се во животозагрозувачка состојба. Ноќва ќе им се следи состојбата на сите што се овде хоспитализирани, а потоа ќе се направи проценка дали ќе бидат оперирани во Србија, или ќе ги вратиме во Скопје, вели Филипче.

 Ko  avtobusi savo nakhela sas taro Leskovac akava kurko sas kerduni bari bi bah, taro bilačho vakti thaj drumo taro akava than, saveste našavge piro đjidvipe jek murš thaj duj đuvla Makedonijake raštrale, numa thaj but manuša sas kuvde.

Kana uštilem tari jek dremka salde šungum but bare čingara, diklum ratvale manuša, ratvače šere thaj vasta, maškar ko sa adala čingara šungum sar jek manuš vakerela – isi mule manušada, vakerela terno čavo tari Bitola , jek taro manuša savo araklisalilo ko Aftobusi  savo đjala sas ki linija Bitola –Viena, baši akaja bi bah e Srbijake medie vakerena, resarga taro lizgautbo drumo, Jiv thaj bilačo vakti.

Ko sigo vakti resarge Policijake bukarne,  Sigarutni arka thaj jek doktori sig kuvga andre ko Avtobusi, sig denge amen arka, resarge thaj i sigarutni jagalipaskkri ekipa thaj ikavge amen savoren avrik.

Sar so vakerela o ministeri baši Sastipe Filipče Venko, o manuša save tane kuvde thaj araklagovena ko Hospitali ki Leskovca, barabutne  me thaj o sekretari tare Makedonijaki Rađji  Dragi Raškovski  sijem sine ki Viyita, diklem okolen save thane po lokhe kuvibaja thaj okola save thane pop hare kuvibaja, numa savore araklagovena avrik taro baro bilačipnaskkro sastipe.

Ko hospitali ko Niš araklagovena duj manuša save thane po phare sastipnaskere ikerbnaja, numa tane avrik taro baro bilačipe,  avera  isi save tane ko aparatija baši po lokho dišibe, isi thaj manuša save tane kuvde ko šere thaj ko rbeti, amen sijem akate ka dikha sar ka tavdel lengoro sastipaskkro  buti keripe,  pali odova ka ana paluno lafi ka oven li olendar kotor hospitalizirime ja palem operirime ki Srbija, maj palal ka analen ko Skopje vakerga o ministeri  bašhi Sastipe Filipče.

 

Praktike thaj siklovibe bašo kreiribe ko Erasmus+ proektoa

Периодот кој доаѓа започнаа активности поврзано со  обуки за подготовка на Erasmus+ предлог проект. На оваа тема овој викенд на 15 и 16 декември 2018  се одржа бесплатната обука од страна како главен обучувач Зоран Стојковски. Бесплатната сесија се реализираше на 15 декември – Сабота од 9:30 до 11:30  во просториите на Проефект ул. Мирче Мацан бр 26 -Скопје. Втората обука за пишување на проекти е организирана од страна на Европската Развојна Агенција – ЕРА во нејзините простории Скопје Центар (Спроти Палома Бјанка)ке се одржи на 19 и 20 декември, каде на истата обука предавач ќе биде Наташа Амдиу.

Ko vakti savo nakla startujngaa o aktiviteti praktikake ko siklovibe thaj hazrkeriba Erasmus+ propozal proektoa. Ki akaja ikerdi obuka taro naklo  vikendi  ko 15 thaj 16 Dekemvro 2018, ikersalilo bilovengiri praktika tari rig sar šerutno edukatori  Zoran Stojkovski. I bilovengiri sesia sas ikerduni ko (savato) taro 9:30 dži ko 11:30 ko ofiso taro Proefekta ko drom Mirče Macan ko Skopje.

O Dujto siklovibe thaj praktika ko hramosariba proektia si organizirime tari Europakiri Progresivno Agencia (ERA)  thaj ka ikergovel ko olakoro  ofisi an ko Skopje Centar (Karši Paloma Bjanka)ko dive 19 thaj 20 Decembro, savo edukatori siklojbaske ka ovel i Nataša Amdiu.

 

 

 

 

Humanitarno akcija baši o Samir Halim savo na dikhela tavdela thaj i ponodorig

I media Roma Press, thaj lakere ako diveskere amala pali kerdi  đjivdibnaskiri ,,Storija”  baši o Samir Halim, dizutno tari komuna Šuto Orizari, čavoro jetimi savo bajrovela bizi Daj thaj bizo Dat, tano 100 procentija hendikep ko jakha thaj na dikhela, tavdela i Humanitarno akcija i ponodorig.

Sa e dizutne taro Skopje thaj ki evropa save sledinena o informiribe taro Roma Press, svako dive bajrovela i mangin te den arka akale čavoreske Samir Halim savi leske tani but importatno.

Avdive  sas realizirime i Humanitarno akcija legardi taro Roma Press thaj lakere maj pašutne, kinde sas o Plocke, lepako thaj sa odova so đjala baši lačharibe leskoro than jali kher đivdipaskoro.

Akava si but hari so šaj te keren manuša kana isilen jek Mangin, tumen save ka diken akava artiklo šaj te keren i pobuter amendar, odoleja so o valanibe taro asavke buka e Samireske nikana nane agor jali dosta.

Ki avdisutni Humanitarno akcija legardi taro Roma Press, sas thaj prestavniko taro Studio Elite save ola denge  kubmetija, numa ko amaro rodipe e Samireske sas ando takaribasko elementi savo ka ovel po lokhe leske, soske vov na dikhela, Aso akava takaribaski elemnti ka takarel oleskkri soba taro 15 kvadratija.

Ko teluno linko diken o avdisutno kerdo Video..

Hazri Kerga Neđmedin Abdula – Roma Press

 

Humanitarno akcija taro ,,Studio Elite”

O valanibe  taro šukar buka thaj Humanitarna akcije nikana  nane but ki komuna Šuto Orizari.

Numa baš odoleske  savore  save isilen šajdipa ko akala bilaće vaktija, šudre vaktija arakena šajdipe sar te iklon ko anglalipa e čorole đihaneske ki Makedonija tari ki dis Skopje.

O Studio Elite save sniminena tumare bijava ki Evropa thaj ki Makedonija, akava berš kana agorkerga  pumare beršeskiri buti ki Evropa kerge jek humanitarno aktiviteti, thaj odola love kinge nekobor familijenge Kumbetija,burie thaj  brikete, thaj sa odova kerge selekcija maškar ko maj čorole manuša savenge ko akava vakti isilen valanipe.

ko teluno video ka diken sar tavdinga lengoro aktiviteti ki komuna Šuto Orizari.

Hazri  kerga:Nedmedin Abdula – Roma Press..

Kosovo-taro avdive prezentirinela lakere askerija-vojska

Косовското Собрание денеска треба да ја одржи седницата на која ќе се изгласаат законите за трансформација на Безбедносните сили (ФСК) во оружени сили на Косово. На дневен ред на пленарната седница на косовскиот Парламент, закажана за 10 часот, откако во минатите неколку месеци беа завршени законските процедури, ќе се најдат предлог-законите за ФСК, за Министерството за одбрана и за служењето во ФСК, со кои сегашните Безбедносни сили практично прераснуваат во војска на Косово. Категорично против формирањето оружени сили на Косово се десетмината пратеници на партијата на косовските Срби.

Kosovakoro Khedipe avdive ka valani  te ikerel piri bukarni bešin savate ka den pumari ikerin thaj hangoja ko ikeripe e kanonija baši transformacija e Arakkibaskere takatija (FSK) Šastralutne ko Kosovo.

Ko diveskkro niče  bukake tare Kosveskoro Parlamenti,  anavkerdi tani te ikergovel ko 10- o ari javinako, kana angleder čhona sas kerdune e bahan kanonija  baši (FSK), Ministeriumi baši  arakibe thaj ikerkeripe o FSK – save đji akanutne bajrovena  ko Kosovako askerluko.

Sa e kupa thaj bičalde tare Kosovakere Albancoja vakerege so ka den piro hango lačharibaske thaj nakhibe akava kanoni taro Khedipe,  savaja thaj ka biđjunkeren  I transformacija e askerlukoskiri ko Kosovo.

Kategorikane tane mujal baši formiribe Kosovako askerluko salde  e 10 bičalde tare Kosovakere Srbija.

Ki Hrvatska ikersalilo o 13 festivali baši gilji thaj khelin –Belom Manastir

Здружението Ромскиот национален форум со седиште во Белом Манастир и Ромскиот ресурсен центар, како ко-организатор го подготвија 13-отот Фестивал на ромски песни и танци на Ромите на Република Хрватска, беа оценети од жирито од пет члена. Најдобрите танцови парови и пејачи се: Танц категорија: 1. Сања Радосављевиќ и Сенад Ѓурѓевиќ, 2. Смиља Станковиќ и Далибор Станковиќ, 3. Габријела Михајловиќ и Себастијан Петровиќ. Категорија на песни: 1. Бранислав Глигориќ, 2. Бошко Балог и 3. Ивана Мишковиќ. Сите изведувачи на изведби играа одличен оркестар на Мире Николиќ, а на програмата за танц-пеење гледаа Јована Петровиќ и Елизабет Такач.

 Birađjakiri bešin  Romano nacionalnikano  forumi,  bešlaribnaja ko- Belom Manastir thaj o  Romano resurnikano centari akava  berš ikerge o 13 festivali  taro Romane gilja thaj khelina  ki Republika Hrvatska, baši sasti manifestacija sas thaj kerduni  panđe đjenengiri žiri  komisija.

 Majšukar khelibnaskere parija thaj gilavutne ikerde tane e: 1.- Sana Radosavlevik thaj Senad Gurgevik,  2.- Smila Stankovik thaj Dalibor Sztankovik,  3.-Gabriela Mihajlovik thaj Sebastijan Petrovik. Baši majšukar gilavutne:1.-Branislav Gligorik,  2.- Boško Balogi, 3.-Ivana Miškovik.

Savre save lele than ikerde sine taro orkestri  Mire Nikolik, aso ko tanci  sas dikle tari Jovana Petrovik thaj Eliyabeta Takač.

Ko akava festivali sas perdi publika  taro dikle, maškar olende sas thaj prestavnikoja tare plitikano buti keripe, sas vi o deputati Velko Kajtayi thaj panda but avera prestavnikoja tare politikani umal tari Hrvatska.

 Lendi informacija ko teluno linko

Izvor: Facebook/BaranjaMedija.hr

 

 

Teatar ,,Roma” Havlarela-Teatroskiri premiera anavkerdi ,, Kerman Vampiri ”

Театар ,,Рома” од Скопје ги повикува сите љубители на Театарот, да бидат дел од Премиерната културна изведба насловена ,, Направиме Вампир ” во режија на Адмир Абдулкадир Алим. На ден 19-Декември од 19:00 часот да бидеме дел од уште една културна театарска премиерна изведба на театарот ,,Рома” локација дом на АРМ- Мајка Тереза Скопје. Премиерната театарска изведба насловена ,,Направиме Вампир” учевствуваат: Санела Емин-дипл. Актер, Џенгис Хусеин-дипл. Актер, Шабан Шабан, Амет Јашар. За сите присутни влезот е слободен.

Pali o penđaripe e Teatreskоro ,, Roma” taro Skopje, ekipa save bare pharipnaja  thaj na finansijake ikeribnaja phare berša, thaj but phare šartensar ikerenan sas i Romano kultura, tradicia thaj običaija, sikavindor telal i scena jekhe teatreskere pretstavensar.

Teatar ,,Roma“ tano Romano teatro savo but berša  prestavinela e Romen tari Makedonija ko but Internacionalna tetaroskere Festivalija ikerde avrik tari Makedonija upreder ko puvja tari Europa.

Maškar ki ekipa taro Teatar Roma, but berša palal araklagovena muja save kelena ko Teatar pobuter taro 30 berša, numa maškar olende akana araklagovena  kolege save agorkerde učho siklovibe baši o profesionalno Teatro, diplomirime glumcija save berš palo berš ko but phare šartija bukakere ola na mukena akava teatro thaj ačovena oleste, bare hošipnaja thaj mangipnaja so nekana o ,,Teatar Roma“ ka ovel profesionalno Teatro e Romengoro finansirime tare Kulurake khera ki Makedonija.

Bašh akaja čipota akava berš ola but tikne simbolikane lovensar dejbaja arka taro Ministeriumi baši Kultura, akharena tumen te oven kotor tare premierako dikhipe tari anavkerdi teatareskkri khelin ,,Kerman Vampiri“ savi ka kelelpes ko 19-Dekemvri taro 19:00 o ari ko kher taro ARM-majka Tereza, ki režija taro Admir Abdulkadir Alim.

Muja ki akaj drama lena than: Sanela Emin-Sanče dip.AkterI, Đengis Husein dip.Akteri, Šhaban Šhaban, Amet Jašar.

O kuvibe andre te dikelpes i Teatarsko drama tano bi lovengoro..Aven.

Hazri kerga: Nežmedin Abdula-Roma Press

 

Birađjakiri organizacija ,,Romaverzitas“ ki vizita ki komuna Šuto Orizari

ЗГ -Ромаверзитас-оствари средба со Градоначалникот на општината Шуто Оризари Курто Дудуш, со советникот за образование Рамиза Сакип,директорот на О.У. Браќа Рамиз и Хамид –Алвин Салимовски и директорот на О.У. 26 Јули –Дритан ГаниуНа средбата беа дискутирани предлог идеи за унапредување на состојбата на Ромите, со посебен акцент во областа на образованието. Градоначалникот на општината Курто Дудуш посочи дека општината Шуто Оризари е за прв пат е широко отворена за сите иновативни и ефективни младински иницијативи. Општината за прв пат воведе образовни медијатори , има вработен советник за образование и работи во насока на развивање на квалитетно образование.

Birađjakiri organizacija kerga dikhipe e šerutneja  tari Komuna Šuto Orizari Kurto D. konsileskkro prestavnikoja baši edukacija Ramiza Sakip, direktori tari Fundavni B.R.H- Alvin Salimovski thaj o direktori tari Fundavni siklovni 26 Juli- Dritan Ganiu.

Ko akava dikhipe kergapes lafi  baši o đajde po angle e Romengoro , posebnikane lafi keribnaja  baši Edukacija(obrazovanie).

Tari rig e B.O-Romaverzitas sas potencirime te lačharelpes jek  on-line aplikacija baši evaluacija ko pošukar angle đajbe e siklenge,  save isilen thaj tutorstvo ko kerutne šartija,  sas mapirime thaj direktna problemija  e Romengere panle baši osiguriripe e čavengoro save iranenapes tare evropake  puvja  sar thaj lengro valanipe  thaj e jerijengoro,  ko ikeripe o procesi baši Edukacija.

Akava dikhipe posebnikane dengapes baro valanipe baši dukavde resarina e Romengere, soske salde agar šaj arakelapes mehanizmo  baši nakhalipe e asavke resarinengoro.

Ko akava dikhipe Konsileskoro prestavnikoja  baši  Edukacija,  prezentiringa  e jekhe čoneskkro ,, role models” ki siklana  Šuto Orizari sar promocija taro lačhe pozitivna prezentacija  taro prikaske save ka iklon sar motivacija  resaribaske pošukar rezultatija  ki edukacija.

O šerutno tari komuna Šuto Orizari vakerga,  akava si jekto fori so resarela ki komuna te oven puterde o vudara baši sa e motivirime  inovacie,  thaj efektivnikane  ternengere incijative.  Komuna jekto fori akava resarela te ovela thaj lakere  edukacijake medijatorija,  bukarno konsileskoro prestavniko baši edukacija savo kerela buti baši po lačhe thaj angle đajde e edukacijako procesi ko Roma.

 

 

Bilačhi havaj-suluko (vozduh) I ponodorig ačovela sar aktuelno problemi ki Makedonija

Pobuter  vakti i Makedonija  thaj maj but i dis Skopje  arakgalovela  bi solucijake problemeja taro vastalune e dizjake Skopje taro na šukar suluko( vozduh), numa e  vastakerde i pondoorig našti arakena solucija e akale but importatno problemeske, savesatr maj but isilen bilačipe okola save tane nasvela ko kolin, astma thaj  phare dišibnaskere problemensar, vakerena  vastalune save kerena buti pal sastipnaskoro arakibe e manušengro.

Numa e avera informacie vakerena kaj akava problemi đjanela te kerel bilačipe thaj upral Solarnikane panelija, thaj odoleske but informacie  vakerenapes o Smogi  kerela baro lošnipe,  so nekana našti  te dikelpes o Kham, thaj odova si bilače baši avibe taro turistija, thaj maj but baši lokalnikane đihanija save đjivdinena ko adava than.

E asavke informacie anavkerena  vastalune  bukarne taro Peking, aso penđardo  tano i Kina tani Sumnaleskoro lideri  baši solarnikane  fatovoltaicija, thaj ola vakerena  baši o solarnikane elementija maj but upral olende ovela bilačipe kana nane čisto Suluko (voyduh).

Đji kaj  kerenapes  rodlaripe  baši akala bilače agar vakerde čestitke save araklagovena ko amaro dišibe lejbe suluko(vozduh),  amende I ponodorig  ačovela akava problem puterdo?

Bukarne taro Kliničko centar trinto dive ko protest, avdive olengere rodišna tane buvlarde

Вработените од Клинички центар за денеска најавија повторно излегување на протест кај хелиодромот. Со денешниот протест е третти ден, за кои протестираат против одлуката за зголемување на цената на  месечниот износ за паркингот кој е зголемен од 300 на 800 денари. Во денешната најава за протестот, нивните барања се прошируваат – сега бараат и продолжување на дијалогот за покачување на платите. Паркингот на Клинички е капка која ја преполни “чашата” на наталожените проблеми со кои се соочуваат вработените во Клинички и затоа јавно бараме итно решавање на проблемите кои се акумулирани во јавното здравство без насочување во погрешен правец како што е последното со паркингот на Клинички.

Avdisaske havlarge o bukarne taro Kliničko ko aver fori ka iklon ko protesti  ko heliodrom.

Trinto dive  iklovena ko protesti rodipnaja  mujal o bahani  baši bajrovibaske I tarifa tare čhoneskoro pukinibe  o parking,  savo ando si panuno lafi taro 300 denarija ko 800 denarija jeke čhoneske e bukarnenge te čhiven ko parking pumare vordona.

Numa ko avdisutno protesti havlardo si olengere rodipna ka oven buvlarde – akana rodena thaj te vazdelpes olengoro čhoneskoro pukinipe baši buti.

O Parkingo sas salde jek tikori kapka savaja perdilo o tahtaj, sa  akala problemija  savensar arakenapes e bukarne  ko Kliničko thaj odoleske rodaja maj sig te arakelpes solucija  e problemenge  savensar akumulirinena  o diklo sastipe bi rigake ikeripnaja tari iramali rig savo si legardo vi o paluno rodipe taro parking ko Klinički.

 

- Reklam -

KOLUMNE