Blog Rig 319

Panel Diskusija-Sar te vazdelpes i sama baši terne Roma te len than ko Sasoitnipe taro sako diveskoro đjivdipe

Панел дискусија ,,OPENS 4 ROMA YOUTH”Програма Нови Сад  младинска престолнина на млади 2019-год,  денес се оддржа панел дискусија на теми поврзано со  животот на младите, како и активно вклучување во секојдневие на младата популација со акцент на млади -Роми. Во панел дискусијата говореа учесници: Г-а, Фатима Османовска-Претседавач на Совет на Општина Шуто Оризари, на тема: Политичка интеграција на млади Роми. Г-а , Ивона Кртстевска, Национален  Младински совет  на Р.М. на тема: Позиционирање  на младите Роми на национално ниво. Г-н , Мустафа Јакупов – претставник РРОМА –Кратово. Г-н, Ариф Адеми – Здружение Мир –Скопје Организатор на настанот  З.Г. “МИР “од Скопје, како партнерска организација, a како модератор на  панел дискусијата беше под раководство на г-дин. Срган Амет.

Panel  diskusija  legardi taro 5 balkanikane puvja, avdive  e partnerikane organizacijaja MIR taro Skopje  ikersalili ki dis Skopje, O interes  tari terni Romani populacija sas ko šukar nivelo, aso ki sasti diskusija kergapes lafi sar te šukrinkerelpes o đjivdipe e ternengoro ki Makedonija.

Sar Panelistija lele than i rajni, Fatima Osmanovska – Presedavači taro konisli e komunakoro Šuto Orizari,  rajni, Ivona Krstevska taro Nacionalnikano ternengoro konsili ki R.M.  Rajo Mustafa Jakupov , pretstavniko tari Birađjakkri Organizacija RROMA –Kratovo thaj Arif Ademi koordinatori e proektesko tari Birađjakiri Organizacija MIR-Skopje.

I sasti panel diskusija tani legardi telal vastakeribe e lokalnikane partnersko organizacijako MIR-Skopje,  aso moderatori sas o rajo Srgan Amet.

Dikhen o linko tari panel diskusija video Roma Press

 

 

Hazri kerga : Neđmedin Abdula-Roma Press

Decentralizacija-Konferencija anavkerdi ,,Drumo so si anglal amende” ki organizacija taro OBSE thaj ZELS

Градоначалникот Курто Дудуш присуствуваше на конференцијата ,,Децентрализација – Патот што претстои’’:Присуството на оваа конференција беше од важен интерес за развојот на Општина Шуто Оризари, бидејќи на истата се отворија теми во врска со начините за подигнување на капацитетите на општините и идните механизмите за соработка меѓу власта на локално и централно ниво. Премиерот Зоран Заев нагласи дека централната власт и локалната власт имаат должност и обврска да ги подобрат условите за живот за да можат граѓаните да добијат навремени, ефикасни и квалитетни услуги. Претседателот на Владата Зоран Заев во своето обраќање произнесе дека централната власт ќе обезбеди 70 милиони евра од Светска Банка за изградба и реконструкција на локални патишта и 50 милиони евра од Европската инвестициона банка за изградба и реконструкција на водоводи и канализации. 

Konferencija savi sas anavkerdi ,,Drumo so si anglal amende” ki organizacija taro OBSE thaj  ZELS, sas akarde  sa e šerutne taro Komune  thaj savore lele than  ko  saikeribaskoro ekonomikano procesi thaj buvlaripe ko anav tari Decentralizacija, ki akaja konferencija lela than thaj o šerutno e jekutne Romane komunako Šuto Orizari Kurto D.

O Lejbe than ki akaja konferencija si but importatno e komunake Šuto Orizari, soske ki akaja konferencija kergapes lafi  sar te vazdelpes  hem o kapacitetija e komunenegere thaj avutne mehanizmija  ko buti keripe  maškar i Rađji thaj  lokalnikano nivo.

Premieri Zoran  Zaev vakerga, centralnikani Rađji thaj lokalnikani rađji isilen buti salde  te šužakeren o šartija e đjivdipnaskere e đihaneske, te šaj o đihanija ko vakti  te resaren ki efikasnikano thaj kvalitetnikano  šukar keribe buti. Zaev vakerga Centarlnikani rađji  ka arakel 70 milionija  evrija tare Sumnaleskiri  Banka baši lačharipe thaj rekonstrukcie  e drumonge , thaj 50 milionija  evrija  tare Evropakiri  investicijaki Banka  baši rekonstrukcie  e pajneske thaj kanalizacie ko anglalipa  e  2019 – beršeske.

 

 

 

 

Efta čhavengoro Dat-štar dive ko phanlipa soske čorgja jekh količka kašta..

Рушид Демировски,Четири дена одлежал во штипскиот затвор за украдена една количка дрва. Ова е казната која ја добил Рушид од Берово, кој соочен со немаштијата со своите седумте негови деца. Само една количка дрва борови, ме фати еден господин ми пиша казна од 4 илјади денари, јас немав пари да ја платам казната и ме пратија на суд. За една недела бев на суд и им велам немам од кај да платам и тие донесоа судска одлука да одлежам затвор,  бев таму чистевме ниви и еве пред вас велам, ако повторно треба децата пак да ги стоплам  истото ќе го направам укажа- Рушид Демировски.

Rušid Demirovski,  štar  dive sas ko Štipeskoro panlipa  baši čordi jek količka kašta takhovibaske,  asavki sas i đeza savi resarga đji ko Rušid taro Berovo, savo tano astardo bare čhorolipnaja pire efta čavorensar.

Salde jeke količkake kašta, astargaman jek rajutno pišingaman  thaj dengaman te pukinav kazna jeke količkaka štar milja denarija, man naneman love pukibaske thaj dengeman ko adelati.

Salde jeke kurkeske sig rodigeman taro adelati  thaj ange mange đeza (kazna) panlipe, me sijum sine ko panlipe odorig čivena sas man te čistinav o avlina e panlipaskere , thaj ake me akana anglal tumende vakerava, te sas valanipe palem mere čavenge te takarav olen me ko aver fori palem ka čorav kašta – soske naneman aver kotar te lav vakerela  o Rušid  Demirovski taro Berovo.

 

 

Viktimija (svedokija) tari bibah savi sas kerduni ko Leskovac vakerena..

Видов луѓе со крвави глави и раце, и слушнав дека некој кажа оти има загинати, раскажува момче од Битола, еден од патниците од македонскиот автобус на линија Битола-Виена, кој се преврте кај Лесковац. На лице место загинаа маж и две жени, а меѓу повредените патници се наоѓа и бебе од година дена и дете од девет години, и тие за среќа се во добра состојба. Повредените кои се во болницата во Лесковац, според министерот за здравство Венко Филипче, кој вчера заедно со државниот секретар на Владата Драги Рашковски се во посета, се со полесни повреди, додека оние во Ниш се со потешки повреди, но не се во животозагрозувачка состојба. Ноќва ќе им се следи состојбата на сите што се овде хоспитализирани, а потоа ќе се направи проценка дали ќе бидат оперирани во Србија, или ќе ги вратиме во Скопје, вели Филипче.

 Ko  avtobusi savo nakhela sas taro Leskovac akava kurko sas kerduni bari bi bah, taro bilačho vakti thaj drumo taro akava than, saveste našavge piro đjidvipe jek murš thaj duj đuvla Makedonijake raštrale, numa thaj but manuša sas kuvde.

Kana uštilem tari jek dremka salde šungum but bare čingara, diklum ratvale manuša, ratvače šere thaj vasta, maškar ko sa adala čingara šungum sar jek manuš vakerela – isi mule manušada, vakerela terno čavo tari Bitola , jek taro manuša savo araklisalilo ko Aftobusi  savo đjala sas ki linija Bitola –Viena, baši akaja bi bah e Srbijake medie vakerena, resarga taro lizgautbo drumo, Jiv thaj bilačo vakti.

Ko sigo vakti resarge Policijake bukarne,  Sigarutni arka thaj jek doktori sig kuvga andre ko Avtobusi, sig denge amen arka, resarge thaj i sigarutni jagalipaskkri ekipa thaj ikavge amen savoren avrik.

Sar so vakerela o ministeri baši Sastipe Filipče Venko, o manuša save tane kuvde thaj araklagovena ko Hospitali ki Leskovca, barabutne  me thaj o sekretari tare Makedonijaki Rađji  Dragi Raškovski  sijem sine ki Viyita, diklem okolen save thane po lokhe kuvibaja thaj okola save thane pop hare kuvibaja, numa savore araklagovena avrik taro baro bilačipnaskkro sastipe.

Ko hospitali ko Niš araklagovena duj manuša save thane po phare sastipnaskere ikerbnaja, numa tane avrik taro baro bilačipe,  avera  isi save tane ko aparatija baši po lokho dišibe, isi thaj manuša save tane kuvde ko šere thaj ko rbeti, amen sijem akate ka dikha sar ka tavdel lengoro sastipaskkro  buti keripe,  pali odova ka ana paluno lafi ka oven li olendar kotor hospitalizirime ja palem operirime ki Srbija, maj palal ka analen ko Skopje vakerga o ministeri  bašhi Sastipe Filipče.

 

Praktike thaj siklovibe bašo kreiribe ko Erasmus+ proektoa

Периодот кој доаѓа започнаа активности поврзано со  обуки за подготовка на Erasmus+ предлог проект. На оваа тема овој викенд на 15 и 16 декември 2018  се одржа бесплатната обука од страна како главен обучувач Зоран Стојковски. Бесплатната сесија се реализираше на 15 декември – Сабота од 9:30 до 11:30  во просториите на Проефект ул. Мирче Мацан бр 26 -Скопје. Втората обука за пишување на проекти е организирана од страна на Европската Развојна Агенција – ЕРА во нејзините простории Скопје Центар (Спроти Палома Бјанка)ке се одржи на 19 и 20 декември, каде на истата обука предавач ќе биде Наташа Амдиу.

Ko vakti savo nakla startujngaa o aktiviteti praktikake ko siklovibe thaj hazrkeriba Erasmus+ propozal proektoa. Ki akaja ikerdi obuka taro naklo  vikendi  ko 15 thaj 16 Dekemvro 2018, ikersalilo bilovengiri praktika tari rig sar šerutno edukatori  Zoran Stojkovski. I bilovengiri sesia sas ikerduni ko (savato) taro 9:30 dži ko 11:30 ko ofiso taro Proefekta ko drom Mirče Macan ko Skopje.

O Dujto siklovibe thaj praktika ko hramosariba proektia si organizirime tari Europakiri Progresivno Agencia (ERA)  thaj ka ikergovel ko olakoro  ofisi an ko Skopje Centar (Karši Paloma Bjanka)ko dive 19 thaj 20 Decembro, savo edukatori siklojbaske ka ovel i Nataša Amdiu.

 

 

 

 

Humanitarno akcija baši o Samir Halim savo na dikhela tavdela thaj i ponodorig

I media Roma Press, thaj lakere ako diveskere amala pali kerdi  đjivdibnaskiri ,,Storija”  baši o Samir Halim, dizutno tari komuna Šuto Orizari, čavoro jetimi savo bajrovela bizi Daj thaj bizo Dat, tano 100 procentija hendikep ko jakha thaj na dikhela, tavdela i Humanitarno akcija i ponodorig.

Sa e dizutne taro Skopje thaj ki evropa save sledinena o informiribe taro Roma Press, svako dive bajrovela i mangin te den arka akale čavoreske Samir Halim savi leske tani but importatno.

Avdive  sas realizirime i Humanitarno akcija legardi taro Roma Press thaj lakere maj pašutne, kinde sas o Plocke, lepako thaj sa odova so đjala baši lačharibe leskoro than jali kher đivdipaskoro.

Akava si but hari so šaj te keren manuša kana isilen jek Mangin, tumen save ka diken akava artiklo šaj te keren i pobuter amendar, odoleja so o valanibe taro asavke buka e Samireske nikana nane agor jali dosta.

Ki avdisutni Humanitarno akcija legardi taro Roma Press, sas thaj prestavniko taro Studio Elite save ola denge  kubmetija, numa ko amaro rodipe e Samireske sas ando takaribasko elementi savo ka ovel po lokhe leske, soske vov na dikhela, Aso akava takaribaski elemnti ka takarel oleskkri soba taro 15 kvadratija.

Ko teluno linko diken o avdisutno kerdo Video..

Hazri Kerga Neđmedin Abdula – Roma Press

 

Humanitarno akcija taro ,,Studio Elite”

O valanibe  taro šukar buka thaj Humanitarna akcije nikana  nane but ki komuna Šuto Orizari.

Numa baš odoleske  savore  save isilen šajdipa ko akala bilaće vaktija, šudre vaktija arakena šajdipe sar te iklon ko anglalipa e čorole đihaneske ki Makedonija tari ki dis Skopje.

O Studio Elite save sniminena tumare bijava ki Evropa thaj ki Makedonija, akava berš kana agorkerga  pumare beršeskiri buti ki Evropa kerge jek humanitarno aktiviteti, thaj odola love kinge nekobor familijenge Kumbetija,burie thaj  brikete, thaj sa odova kerge selekcija maškar ko maj čorole manuša savenge ko akava vakti isilen valanipe.

ko teluno video ka diken sar tavdinga lengoro aktiviteti ki komuna Šuto Orizari.

Hazri  kerga:Nedmedin Abdula – Roma Press..

Kosovo-taro avdive prezentirinela lakere askerija-vojska

Косовското Собрание денеска треба да ја одржи седницата на која ќе се изгласаат законите за трансформација на Безбедносните сили (ФСК) во оружени сили на Косово. На дневен ред на пленарната седница на косовскиот Парламент, закажана за 10 часот, откако во минатите неколку месеци беа завршени законските процедури, ќе се најдат предлог-законите за ФСК, за Министерството за одбрана и за служењето во ФСК, со кои сегашните Безбедносни сили практично прераснуваат во војска на Косово. Категорично против формирањето оружени сили на Косово се десетмината пратеници на партијата на косовските Срби.

Kosovakoro Khedipe avdive ka valani  te ikerel piri bukarni bešin savate ka den pumari ikerin thaj hangoja ko ikeripe e kanonija baši transformacija e Arakkibaskere takatija (FSK) Šastralutne ko Kosovo.

Ko diveskkro niče  bukake tare Kosveskoro Parlamenti,  anavkerdi tani te ikergovel ko 10- o ari javinako, kana angleder čhona sas kerdune e bahan kanonija  baši (FSK), Ministeriumi baši  arakibe thaj ikerkeripe o FSK – save đji akanutne bajrovena  ko Kosovako askerluko.

Sa e kupa thaj bičalde tare Kosovakere Albancoja vakerege so ka den piro hango lačharibaske thaj nakhibe akava kanoni taro Khedipe,  savaja thaj ka biđjunkeren  I transformacija e askerlukoskiri ko Kosovo.

Kategorikane tane mujal baši formiribe Kosovako askerluko salde  e 10 bičalde tare Kosovakere Srbija.

Ki Hrvatska ikersalilo o 13 festivali baši gilji thaj khelin –Belom Manastir

Здружението Ромскиот национален форум со седиште во Белом Манастир и Ромскиот ресурсен центар, како ко-организатор го подготвија 13-отот Фестивал на ромски песни и танци на Ромите на Република Хрватска, беа оценети од жирито од пет члена. Најдобрите танцови парови и пејачи се: Танц категорија: 1. Сања Радосављевиќ и Сенад Ѓурѓевиќ, 2. Смиља Станковиќ и Далибор Станковиќ, 3. Габријела Михајловиќ и Себастијан Петровиќ. Категорија на песни: 1. Бранислав Глигориќ, 2. Бошко Балог и 3. Ивана Мишковиќ. Сите изведувачи на изведби играа одличен оркестар на Мире Николиќ, а на програмата за танц-пеење гледаа Јована Петровиќ и Елизабет Такач.

 Birađjakiri bešin  Romano nacionalnikano  forumi,  bešlaribnaja ko- Belom Manastir thaj o  Romano resurnikano centari akava  berš ikerge o 13 festivali  taro Romane gilja thaj khelina  ki Republika Hrvatska, baši sasti manifestacija sas thaj kerduni  panđe đjenengiri žiri  komisija.

 Majšukar khelibnaskere parija thaj gilavutne ikerde tane e: 1.- Sana Radosavlevik thaj Senad Gurgevik,  2.- Smila Stankovik thaj Dalibor Sztankovik,  3.-Gabriela Mihajlovik thaj Sebastijan Petrovik. Baši majšukar gilavutne:1.-Branislav Gligorik,  2.- Boško Balogi, 3.-Ivana Miškovik.

Savre save lele than ikerde sine taro orkestri  Mire Nikolik, aso ko tanci  sas dikle tari Jovana Petrovik thaj Eliyabeta Takač.

Ko akava festivali sas perdi publika  taro dikle, maškar olende sas thaj prestavnikoja tare plitikano buti keripe, sas vi o deputati Velko Kajtayi thaj panda but avera prestavnikoja tare politikani umal tari Hrvatska.

 Lendi informacija ko teluno linko

Izvor: Facebook/BaranjaMedija.hr

 

 

Teatar ,,Roma” Havlarela-Teatroskiri premiera anavkerdi ,, Kerman Vampiri ”

Театар ,,Рома” од Скопје ги повикува сите љубители на Театарот, да бидат дел од Премиерната културна изведба насловена ,, Направиме Вампир ” во режија на Адмир Абдулкадир Алим. На ден 19-Декември од 19:00 часот да бидеме дел од уште една културна театарска премиерна изведба на театарот ,,Рома” локација дом на АРМ- Мајка Тереза Скопје. Премиерната театарска изведба насловена ,,Направиме Вампир” учевствуваат: Санела Емин-дипл. Актер, Џенгис Хусеин-дипл. Актер, Шабан Шабан, Амет Јашар. За сите присутни влезот е слободен.

Pali o penđaripe e Teatreskоro ,, Roma” taro Skopje, ekipa save bare pharipnaja  thaj na finansijake ikeribnaja phare berša, thaj but phare šartensar ikerenan sas i Romano kultura, tradicia thaj običaija, sikavindor telal i scena jekhe teatreskere pretstavensar.

Teatar ,,Roma“ tano Romano teatro savo but berša  prestavinela e Romen tari Makedonija ko but Internacionalna tetaroskere Festivalija ikerde avrik tari Makedonija upreder ko puvja tari Europa.

Maškar ki ekipa taro Teatar Roma, but berša palal araklagovena muja save kelena ko Teatar pobuter taro 30 berša, numa maškar olende akana araklagovena  kolege save agorkerde učho siklovibe baši o profesionalno Teatro, diplomirime glumcija save berš palo berš ko but phare šartija bukakere ola na mukena akava teatro thaj ačovena oleste, bare hošipnaja thaj mangipnaja so nekana o ,,Teatar Roma“ ka ovel profesionalno Teatro e Romengoro finansirime tare Kulurake khera ki Makedonija.

Bašh akaja čipota akava berš ola but tikne simbolikane lovensar dejbaja arka taro Ministeriumi baši Kultura, akharena tumen te oven kotor tare premierako dikhipe tari anavkerdi teatareskkri khelin ,,Kerman Vampiri“ savi ka kelelpes ko 19-Dekemvri taro 19:00 o ari ko kher taro ARM-majka Tereza, ki režija taro Admir Abdulkadir Alim.

Muja ki akaj drama lena than: Sanela Emin-Sanče dip.AkterI, Đengis Husein dip.Akteri, Šhaban Šhaban, Amet Jašar.

O kuvibe andre te dikelpes i Teatarsko drama tano bi lovengoro..Aven.

Hazri kerga: Nežmedin Abdula-Roma Press

 

- Reklam -

KOLUMNE