Blog Rig 328

Birađjakiri organizacija ,,Romaniland” ka ikerkerel save thane o majšukar hramime poezie

Birađjakkri organiyacija ,, Romaniland –javin”  taro Skpje  akharela ki jek na sako diveskkri čipota panli e Romane kulturaja  thaj i mangin taro korkkro dramaribe thaj hramibe Romane poezie.

Baši akaja idea organiziringapes aktivitet thaj putergapes konkursi ko so trin siklane tari komuna Šuto Orizari Prajla Ramiz Hamid,  26 juli, thaj ko  S.U.G.S. Šaip Jusuf, te den pumare hramime gilja thaj poezie a save sa olendar ka ikerkeren disave save ka oven o maj šuakr thaj ola ka oven pursakojme.

Baš sa akava akarena sa e đihane te aven ki barabutni čipota ko 13.10.2018 ki 13 Noevrisko  poetikani rakh, savi ikergovela  ki siklana Prajla Ramiz thaj Hamid taro 17.o ari, informirinena tari Birađjakiri organizacija ,,Romaniland-javin ”

Manuš invaliditeja resarela đji šukar Obrazovanie

I avdisutni đjivdipaskiri storija ki komuna Šuto Orizari kergemla bare hošhibaja numa hem bare fuhalibaja.

Tari jek rig sas amenge but šukar so diklem uspešno terno Romano ćhavo savo aćhile tar pe tikore berša invalidi 100 % na dikhela, Ko đjivdipe aćhilo korkoro numa i mangin bašhi

Obrazovanie nikana nane ćhinavdi.

Tari dujto rig fuhalime araklisalime kana diklem save standardeja đjivdinela thaj siklola, aso tare institicije khanika nanele kan šunibaske te iklon ko anglalipa akale terne uspešno ćavoreske.

Okana salde aćhovela o apeli dji ko Humana manuša te den ole arka maj anglal te kerenpes leske pošukar šartija đjivdipaske, te ovele organizacija savi šhaj legarelale đji fakulteti thaj palal te iranel ole, thaj te ovele jek normalno egzistencija djivdipaske.

Apeli savore so šhaj den arka soske salde amare arkaja šhaj ov đjala po angle.

Roma press avdive kergam oleske đjivdipaskiri storija bašhi lesko đjivdipe

dikhen ko video ..

 

 

Avdive ki Makedonija nišankerelapes o Romano sumnaleskoro dive e čibjakoro

Ki Rađji tari Republika  Makedonija  avdive nišankergapes o dive e  Romane  čibjako ki Republika Makedonija thaj odova i sasti organizacija nakla taro vasta e deputatetskiri tare Makedonijako Khedipe Samka Ibraimovski thaj o ministeri  bizo resori ki  Rađji Aksel Ahmedovski,  i sasti čipota organiziringapes ko  but učho nivelo.

I manifestacija putergala o ministeri Aksel Ahmedovski savo kerga anglal lafi baši o bajraripe thaj o sajdipe e čibjakkro so si but importatno amenge e Romenge ki Makedonija.

Pali dova denga lafi o ministeri Aksel A. e Premiereske  tari Republika Makedonija  Zoran zaev, ko leskkro lafi keriba sas  hošime thaj bari mangin  ko dejbe arka e Romane Čhibjake thaj kaj i thme Republika Makedonija kerela sa te vazdel thaj te ikerel i čhib sakone šijaneskiri ki Makedonija, soske i multikultura tani o barvalipe e Makedonijako vakerga o Premieri Zoran Zaev.

 

Ko lafi keriba vakerga o deputati thaj presidenti taro PCERM  baši o valanipe so  tribul amen korkor e  Roma te arakale, thaj valani amenge jekipe baši barvalipe amare čibjako, vakerga sa e resarina so resarga i partija PCER ko akala berša te kerel oragniyiribe taro sajdipe amare čibjake, thaj vov si hošimo so saste  aktivitetija kana  kerelapes lafi i čhib nakhena tari leskkri partija PCER, vakerga o Samka Ibraimovski.

Maškar ko avera misafirija kerge lafi  o akharde ministeriumija  tari ObrazovanieAlber Ademi  thaj ministeriumi baši Kultura Asaf Ademi thaj ola kerge  lafi e Romane čibjake thaj o valanipe lakere ikeribnaskkro.

Lafi keriba sas thaj o misafiri Deputati tari Hrvatska  Velko Kajtazi, savo kerga lafi baši  sa e resarina  so đji akana  resargapes ki Hrvatska, ko sa e umala  amende ki Hrvatska kerelapes ko nišankeripe o barvalipe e čibjakoro, ki Hrvatska si importatno so si ikerde tari raštar trin bare Romane biđukoja odova si o 8-to Aprilo, o dive taro Holokausti thaj o dive e Romane čibjakkro.

O ministeri  bizo resori Aksel Ahmedovski  dega thaj šukrin keripe  pobuter organizacienge  thaj aktivistija save kerena buti ko pašakeripe   e Romane čibjako , aso sar importatno sas o dejbe e pursakoja e Romane medienge save svako dive vazdena i Romani čhib, maškar olende dengapes pursakija baši o Romapress, 24-vakti thaj Roma Timess.

 

 

Baši o bajraripe e Romane čibjakkro o Roma Press avdive ki rađji lela šukrinkeripe

Nikana nane but  kana valani te kere  diso tire Đihaneske  thaj odova ki tiri dajakiri čhib Romani, avdive ki čipota taro nišankeripe o dive e Romane čibjakkro  ki rađji tari Republika Makedonija  dengapes thaj  Šukrin keripe  baši adala manuša save anlarena šukar rezultatija  ko  vazdipe e Romane čibjakoro.

Roma Press sar nevi medija maškar ko Roma akale čonenge sikavga baro profesionaliteti ki piri buti thaj odova te arakel hem te vaydel i Romani čhib, odoleske nikanan nane but kana sar Rom  deja tutar sa siguritetno te buvlarelpes ti čhib, kultura thaj tradicija.

O deputati thaj presidenti taro PCERM Samka Ibraimovski  thaj o kabineti taro ministeri biyo resori thaj aktuelno kordinatri baši i strategija e Romengiri ki Makedonija  Aksel Ahmedovski hošime denge i pursak sar oven saste baši ikerkeripe e Romane čibjako,  pursakoja so dengapes  bare  sajdipnaja ka ikerela sar Timi, thaj ka da amendar  sa, sar Roma Press sakana te ova o prva jali jekta sakone informacijake panle e Romane đivdipnaja ki Makedonija thaj ki Lumja (Svet)

E Dromengere đjukela panda jek fori kerge manušikano bi bah

Полициски службеник бил нападнат и искасан на повеќе делови на телото во центарот на Скопје.Инцидентот се случил попладнево во близина на хотелот ВИП каде што бил нападнат од куче скитник.Пред неколку дена во Гостивар бегајќи од глутница кучиња девојка падна во Вардар по што се удави.

Policijakoro bukarno  sas  anlakerdo  thaj kicimalo ko pobuetr thana taro leskkro bedeni (telo) ko centari e Skopjeske

Incidenti resarga kušlukoskoro  ko pašipe taro Hoteli Vip save taneste upral leste kerge atako pobuetr  dromarutne đjukela.

Sig pali akaja bi bah e policijako bukarno sas  sigarutne tomofileja legardo ki infektivnikani klinika ko Skopjakkro centrumi.

E dromarutne đjuke  ko svako dive kerena diave a savke bi baha upral manuša thaj khoni na đjanela pe sostar sa akava resarela, thaj te arakelpes mehanizmo sar te čivelpes agor  akale problemeske ko pobuter dizja ki Makedonija,  tena đjakerelpes panda  disavo aver bi bah saveste  šaj te našavgovel disavo manušikano đivdipe.

Anglal salde nekovor  dive  ko  Gostivar našavga piro đjivdipe 16 beršengiri čhaj ki mangin te arakelpes thaj te našel olendar taro đjukela  peli ko pani ko Vardar thaj ikavgela taro pani na šartensar baši đjivdi .

 

Latif Demir denga vahtavi baši o Romano portali ,, Udar,, saveste kerga lafi baši istorija e Romane čibjaki

Д-р. Љатиф Демир, општа и компаративна литературна студија, дипломирала на Филолошкиот факултет “Блаже Конески” на Универзитетот “Св. Кирил и Методиј “. На Филозофскиот факултет на Загрепскиот универзитет ги завршил последипломските студии по литература, изведувачки уметности, филм и култура, каде што ја бранел својата докторска дисертација под наслов Литературни и јазични аспекти на ромската култура Џери во Македонија, со што добил академски степен доктор на науки од областа на хуманитарните науки.Во интервју за Удар, Демир зборуваше за потеклото и развојот на ромскиот јазик, дијалектите и огромната потреба за институционално изучување на ромскиот јазик.

D-r. Ljatif Demir , diplomirimo ko  Filološko  fakulteti ,, Blaže  Koneski” ko Univeryiteti  ko Sv.Kiril thaj Metodij,, aso o Filozofsko  fakulteti agorkergale  ko Zagrebesko univerziteti  sar postdiplomska  studie  pal literature,  ikerkeribaskkro  umetnosti, film thaj kultura, savate thaj ikerga  piri doktorikani  disertacija pali  anav ,, Literaturnikane  čibjakere ikerkerina  tari Romani kultura  đeri ki Makedonija” .

Anglal te ovel ki buti ko Zagreb  ov kerga ko uče institucie buti  sar  zurnalisti, vastakerdo, konsileskkro manuš thaj sikavno, sar zurnalisti sas ki redakcija,, Bijandipe” ko MRTV , sas vastakerdo but berša ki Birađjakiri organizacija,, Darhija”,  sas konsileskkro manuš ki kultura ki Republika Makedonija , sas sikavutno savo sikavela sas ko siklovne i romani čhib  ko filološko fakulteti ,, Blaže Koneski”, ko univeryiteti ,,Sv. Kiril Metodij”.

Ko akava intervju o rajo Latif Demir  na salde  so vakerela piro sasto buti keripe  thaj o đajbe tari Makedonija ko Zagreb numa kerela  lafi thaj baši o barvalipe e Romane čhibjakkro thaj lakoro čačipe savo decenijensar thaj bute beršensar e Roma garavgela thaj pumensar piravgela ki svako them saveste ola  tamiringepes  besle.

Buteder taro akava intervju taro D-r Ljatif Demir hulen ko lendo linko

Lendo linko pobuter  Izvor: portal-udar.net

Bosna thaj Hercegovina nišankergapes o dive e Romane čhibjako

Со споделување на летоци на ромски јазик, организирање на тркалезна маса и изложба, вчера, во Бијељина беше означен Светскиот ден на Ромите.Честитајќи го Денот на јазикот на ромите, градоначалникот на Бијељина Мицо Мичиќ истакна дека Градската администрација ќе продолжи да им помага на Ромите во областа на образованието, финансирањето на ромските здруженија.Градоначалникот Мичиќ исто така напомена дека во градскиот буџет се издвоени 50.000 КМ за домување за социјално загрозените ромски семејства, додека за следниот период планирани се уште 190.000 КМ за изградба на две станбени објекти за овие семејства преку проектот Каритас.

Čhudibaja lila upral tari havaj Romane hramibaja, organizirimi rotali mesali thaj izložba, erati  ko Bjeline sas nišankerdo o dive e Romane čhibjako

Bahtaribaja o Dive  e čibjakoro e Romengoro, o šerutno  taro Bjeline Mico Mičik vakerga  e Atareskkri  administracija  ka tavdel  te del arka e Romenge  ko than pal edukacija  thaj finansiribe  e Romane birađjakere organiyacijenge, dejbaja neve beršeskere paketija, dejbe  jeke čhoneskkri arka thaj dejbe hajbe e sikavnenge ko fundavene siklovne.

O Šerutno Mičik  vakerga  e dizjakoro buđeti  tano ulavdo ko 50.000 KM baši  kerutnipe e socijlano  jerijenge  tari Romani jekin, aso o avutno vakti  kerelapes šajdipa panda vi 190.000 KM  te kerenpes duj bare objektija binala  baši e asavke jerije save nanelen khera prekal o proekti taro Karitas.

Izvrsšnikano direktori  Dragan Jokik, vakerga baro oven saste baši e Dizjakere administracijake  baši lakoro priem,  vakeribnaja ko Bjleine nane na jekhajekipe  thaj sa e đihanija  đaj te ikerkeren piri kultura thaj tradicija.

Pobuter ko lendo linko taro : Izvor: portal-udar.net

 

 

 

 

Premieri Zaev thaj i Ministerka baši trud thaj socijalna politika Carovska erati kerge vizita ko Vizbegovo

Претседателот на Владата на Република Македонија Зоран Заев, и министерската за труд и социјална политика Мила Царовска, денеска ги посетија семејствата кои се сместени во привремени живеалишта во прифатниот центар во Визбегово, а коишто досега живееја на отворено, под тврдината Кале. „Граѓанските здруженија на овие луѓе ќе им помогнат заеднички да подготват индивидуални планови за вклучување на пазарот на труд, за социјална заштита и здравство, за обезбедување на документи за лична идентификација, како и за вклучување на децата во образовниот систем“, рече Премиерот Заев.Посочувајќи дека ромската популација е една од најранливите во нашата земја, Премиерот Заев истакна дека Владата на Република Македонија и Министерството за труд и социјална политика силно се залагаат да се подобри целокупната состојба во којашто се наоѓаат.Само до јули годинава, како што рече Премиерот Заев со учество во програмата за поддршка за самовработување, осуммина граѓани Роми, меѓу кои и една жена, изработиле сопствен бизнис план, додека преку програмата – поддршка за креирање на нови работни места, се вработени 24 лица, од кои половината се жени.

Premieri Zaev thaj i ministerka Carovska  vakerga akala 96 manuša save đjivdinena sas ko maj bilaše šartija đjivdipaske ko penđardo tetlal o Kale  ko puterdo bi kerengeoro, akana tane tanarde ko vizbegovo thaj kerdo olenge normalnikane šartija đjivdipaske, avdive ko than ko viybegove  sas ki vizita mangipnaja čačibnaske te diken pumare jakhensar isi li šarti đivdipaske akale manušen.

Vakeribnaja o premieri Zaev  denga ko đjandipe savorenge so akaja Rađji thaj o ministeriumi aši trud thaj socijalna politika  isilen mangin te keren jek o đjivdipe savorenge so đjivdinena ki Makedonija, thaj savore valani te ovelen jekhajek đivdipe.

Ko than taro maj bilače đjivdipaskere šartija  telal ko Kale akala 96 manuša đjivdinena sas ko hem baro šudro thaj tato vakti, numa taro akana olen isilen hari pošukar đivdipaskere šartija ko akava than ko Vizbegovo.

E Birađjakere organizacije  akale manušenge ka den arka  thaj barabutne ka kerenpes olenge hazri  sar te len than đji ko bukija, socijlanikano arakipe thaj sastipe, ikalibaske valanutne dokumentija  thaj identifikacija, sar thaj lejbe than o čave  ko edukacijako sistemi, potenciringa o premieri Zoran Zaev.

Vkeribnaja posebnikane baši i Romani kedin sar jek taro maj bilačo đihani đivdipaskere šartensar ki amari phuv, o Premieri Zaev vakerga  i Rađji tari Republika Makedonija thaj o Ministeriumi baši trud thaj socijlana politika  bare takateja dena pestar sa  te šukar kerelpeso sasto ikerkeripe e Romengoro ki Makedonija.

 

 

Zaev vakerga – Nane te ovel rađjaki rekonstrukcija, numa šaj te aven neve ministrija

Премиерот Зоран Заев дека не размислуваат за владина реконструкција, при вакви, како што рече, сериозни парламентарни процеси и дека нема да има реконструкција, но веројатно ќе има смена на министри.

Premieri Zoran Zaev  vakerga  akanasaske vov na gndinela  baši disavi bari rekonstrukcija ki rađji te kerel, numa  sar so vakerela o serioznikane  parlamentareskere procesija  na dela amen šajdipe te gndina baši disavi bari rekonstrukcija, numa isi šajdipa te resarelpes  salde ko disave neve ministerija.

Te sas  disavow ministry savo  na avela ki buti ki Rađji isi logika te gndinel baši odova thaj ole te telara te čivelpes nevo, adava si da jek normalno buti ko sa e niveloja.

Numa sar tej o paluno lafi anelapes maškar koalicijake liderija thaj bešelapes hem anelapes paluno lafi, vakerga  opremieri Zoran Zaev.

Ka činavelpes o dejbe love bašI trinto čhavo

Измените во Законот за заштита на децата предвидуваат укинување на додатокот за трето дете воведено во 2009 година од владата на ВМРО-ДПМНЕ. Предлог законот веќе е објавен на страната на Националниот електронски регистар на прописи (ЕНЕР). Следува негово разгледување на владина седница, по што треба да се даде на усвојување во Собранието. За прво дете висината на еднократната парична помош предвидено е да изнесува 5.000 денари, за второ 20.000 денари, а за трето новороденче 60.000 денари“, информираат од Министерството за труд и социјална политика.

Iranlaripe o Kanoni  baši arakipe  e čavengoro  thaj o doperibe lovengoro lejbe baši trinto čavo  savo sas ando ko 2009 berš.

O Bahan kanoni tano dendo  ko diklo ko Nacionalnikano  elektronikano registri baš anglal anibe (ENER).  Ka diklarelpes ki rađji palo odova ka delpes ko Khedipe (sobranie)

Ka diklarelpes o rodlaripe, soske i mangin sas  te bajrarelpes  o nataliteti, numa kodo na resarga ko šukar ikerkeripe  ando tari čirutni rađji.

Ko than taro akava lejbde love delapes ko iranipe  jekeskkri lejbaja arka  baši sakova bijando čavo . Bač o jekto  te legarel 5.000 milja denarija, aso o dujto 20.000 milja denarija, thaj aso o trinto  đji 60.000 milja denarija, informirinena taro Ministeriumi baši trud thaj socijlana politika .

Sa okola jerije save astarge akava kanoni  ka tavdelpes thaj i ponodorig  đji agorkeriba lengoro 10 beršengro lejbe love  baši trinto čavo, thaj baši o štarto čavo đji 15 berš.

 

 

 

- Reklam -

KOLUMNE