Blog Rig 335

Ko 27 taro 180 Romane jerije đjivdinena na regularno dokumentensar ki Hrvatka

Иако Универзалната декларација за човекови права од 1948 година наведува дека секој има право на државјанство и никој не треба да биде произволно лишен од својата националност или да му се одрече правото да ја промени својата националност, милиони луѓе ширум светот продолжуваат да живеат без државјанство.

Според податоците на УНХЦР, се проценува дека денес има околу 10 милиони граѓани без државјанство, иако со нееднакви појави во различни земји и региони. Според истите податоци, но исто така и со општата перцепција и искуство на различни засегнати страни, најголем дел од апатичните и лицата изложени на ризик од губење на државјанството во Република Хрватска се Роми.

Ko  27 taro 180  Romane jerije đjivdinena na regularno dokumentensar ki Hrvatka

Univerzalnikani deklaracija baši manušikane hakaja  taro 1948 berš vakerela  sakole manuše isile nijami  taro raštralipe (državjanstvo) thaj khoni našti  te na dele odova nijami tari piri nacionalnikano preperipe , jali te kamel te iranel oleskkro nacionaliteto ko aver, numa thaj i ponodorig isi milja thaj milja manuša save đjivdinena na dokumentensar taro regulrnikane  dokumenti so si sar drzavjanstvo.

Sar so vakerena o podatokoja taro UNHCR, vakerkerelapes  avdive isi  10 milionija manuša save naelen raštralipe, thaj nane na jekh  ko ikerkeripe e averensar  taro aver regioni.

Sar so vakerena o infrmacie  i sasti percepcija  thaj iskustvo  taro na jekh a jekh  riga, maj but e  asavke manuša doperde tane  ki bilačin taro pobuter umala thaj našalipe lengoro raštralipe araklagovena ki Republika Hrvatska  thaj o maj baro numero tane Roma.

Studisko analiza  sas prezentirimo o naklo kurko ki Hrvatka  ko Hotel Dubrovnik, thaj odote sas prezentirime e  saste analize  kerde taro pobuter  faktorija odoleja  thaj bajrarelapes i bilačin  tari apatija ko Romane jerije.

O rodlaripa kerdilo  ko 15% taro jerie  thaj astarde si sa e umala  taro rodlaripe, thaj vakerelapes  taro 27 ko 180  Romane jerije  đjivdinen na dokumentoja  taro Hrvatsko državjanstvo.

Iendo linko: phralipen.hr

Taro ekvaši rakh neve fiatija baši diyel uštela ko 2 denaija

Регулаторната комисија за енергетика денес донесе одлука за ново поскапување на цените на горивата.

Малопродажните цени на бензините ЕУРОСУПЕР БС-95 и ЕУРОСУПЕР БС-98, се зголемуваат за 1,00 ден/лит, односно за 1,50 ден/лит во однос на цените утврдени со Одлуката од 01.10.2018 година и со тоа, малопродажната цена на ЕУРОСУПЕР БС-95 изнесува 74,50 ден/лит, додека малопродажната цена на ЕУРОСУПЕР БС-98 изнесува 76,50 ден/лит.

Малопродажните цени на дизелот ЕУРОДИЗЕЛ (Д-Е V) и на Екстра лесното масло за домаќинство (ЕЛ-1) се зголемуваат за 2,00 ден/лит, односно за 2,50 ден/лит, во однос на цените утврдени со Одлуката од 01.10.2018 година.

Regulatoreski komisija  baši energetika  avdive anga paluno lafi  baši vaydipe neve  fijatija gorivonge.

Tikne kinobikinibaske  o benyini uštela EUROSUPER-95 thaj EUROSUPER-BS-98, bajrarelapes učipnaja  taro 1,00 den.lit, pošukar vakerdo 1,50,lit ko dikle  vakerde  bahanija  taro 01.10.2018 thaj odoleja,  EUROSUPER-BS-95 legarela 74,50 den.

Aso tikno kinobikinipe taro EURODIYEL thaj o ekstra lokho  uklela ko 2.00 den. pošukar vakerdo  baši neve 2,50 den ko litro.

Bešin ko Khedipe (Sobranie) bašhi iranipe e Ustavesko

Avdisaske  ko 11 o ari kerdi tani parlamentareskiri bešin baši valanipe tare ustaveskkro iranipe, savo  dengalen i rađji panle lafeja ki Prespa. Ko naklo kurko akale pučibnaja i Komisija  baši ustavskoro iranipe  vakergepes pozitivno.

Anglal i bešin o SDSM akarga  sa e bičalden  te ikerkeren e ustveskkro iranipe , te šaj te kerelpes deblokacija baši evrointegracie, aso o DUI  sikavela optimizam  so ka anen o hangija  baši iranipe e ustavesko.

VMRO DPMNE vakerena  ki avdisutni koordinacija ka anen paluno lafi baši pumaro ikerkeripe ja na, numa anglal vakeripaja o bičalde nane te ikeren o iranipe e  ustevesko, anglal so adava ki trinto faza  ka valani e saste  proceseste  duje trinengoro butederipe taro bičalde.

Ko Beograd, džuvli kergja haosi ko tramvaj, ikavgja pištoli taro gono thaj olea targetiringja premal grupa Roma

O incidento ulo akala divesa ko tramvaj ko pašipa taro Bajlon ko Beograd paše ko 11 o časo  ki relacia e tramvajoske numero 5.

O incidento kergja le i Milena.V. (60) so ikavgja o pistolo taro piro gono thaj daravindo targetiringja premal grupa Roma so sine ko odova tramvajo.

I sasti grupa thaj o aver dromarutne ko tramvajo sas ko šoko. Bahtake ni jekh taro dromarutne  ko odova incidento nane ratvardo thaj akanaske o motivo si napendžardo, soske akaja  ikavgja o pištolo.

I policia reagiringja pali akaharin tari rig e šoferoske taro ko tramvajo so akcentiringja kaj ko  tramvajo isi jekhj džuvli so si la čhingar thaj del daravin pištoleja mujal jekh drupa Roma.

I policia khuvgja an o tramvajo thaj identificiringja e džuvlja thaj legargje la  ko policakoro stasionari kote so ko jekh arakhle olate thaj o jagalo.

O motivia si napendža..

 

Romani mahala anavkerdi Ruse, sas tamirimi atakonge e šastrale mortordžienge

Bašho mudaripa e bugarsko žurnalistkake Viktoria Marinova, šubikerdo thaj astardo si o Severin Krasimirov (21) so si Rom dizutno an i Romani mahala  ko Ruse.

Pali havljarin akale informaciake taro mediumia baro numero bugarsko motordžie nacionalistikane orientirime gele  ki Romani mahala thaj palo odova fizički kergje atako nekobor terne romane čhavenge.

O motivo mudaripaske panda nane pendžardo, thaj o sasto akava vakti šaj te ovel montirime tari rig e bugarsko legaripa thaj montirime kaj odova kergja o Krasimirov.

Ačhola akana savi decizia ka anel o Kriso baši ekstradicia tari Germania so dengjale akana 40 divesengoro pritvor .

O šubikerdo Krasimirov si upral o fakti tari DNK analiza ko than mudaripaske.

E Kriseskoro legaripa kerel akti akale procesoske thaj si hazri decizia phanlipa taro 30 berša bašo Krasimirov.

Germaniakoro oficialno advokato taro Severin vakerga: ” Miro klienti isile germaniakoro štembili ko pasporto duj divesa anglal o mudaripa”?

Maj hovavni informacija taro Bojko Borisov  ki konekcia ko si o “manuš so mudargja” e žurnalistika Viktoria Marinova thaj o targetirimo Severin Krasimirov, akana tano ki faza sa te peravel thaj udžarel pe salde o momento kana o čačipa ka sikavelpe ko diklo .

Germansko avokati Verner Hofman akceptirime sar oficialno avokati e Severineske, havljarel kaj oleskoro kliento si le zoralo “alibi”.

“Miro klienti an o oleskoro pasporto isile štembilo taro granicakiri policia dIveja 4 Oktomvri. Odoleske rodingjem o video materiali taro siguritetno kamere so akana si finiširime.
Miro kliento definitivno na araklisalilo ki Bugaria ko dive kana sine o mudaripa” vakergja o Hofer.

Sebepi akaja vakerin o mediumia snimingje o than kote so dživdinel o Severin ko Ruse.

Konstatirime si kaj ov dživdinela sine korkoro thaj oleskiri daj tari Germania bičhavel leske sine love.

Ov tegani gelo olate ko misafirluko. Ko odola momentia leskoro kher  ko Ruse sas čučho thaj idealno target sas te “šaj čhiven pire dokazia sar faktičko materiali”.

Oleskoro DNK thaj lende materialia taro o “manuš so kergja o mudaripa” lende sine taro oleskoro kher, sar kaj odova materiali si lendo taro than kote si mudardi i žurnalistka.

Numa e granicakoro štembili thaj o video aktia taro aeroporto, angleder e germaniakoro kriso nane te nakhel odobokhar lokheste.

Dži kote sa akava sikavel pe sar čačipe tegani o Bojko Borisov na ačhol aver numa korkoro te čhivel peske o sidžimi humlavipaske soske akava sas jek baro hovavnipe đji akana diklo taro vakeripe uče prestavnikostar anglal te dikelpes o saste dokayija.

Link: http://burgas-podlupa.com/%D0%B3%D0%B5%D1%80%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%8F%D1%82

Agorkerga e Kulturaki rakh anavkerdi,, Barvalipe e čibjako thaj Kultura e Romengi“

Здружението за развивање на општествени дејности ,,Кхам Сијан„-Скопје, во соработка со Ромскиот портал ,,Рома Прес“ ја оддржа најавената Културна манифестација насловена  ,,Богатството на јазикот и Културата на Ромите” со почеток од 19:00 час. во Средно училиште на град Скопје „Шаип Јусуф“ – Шуто Оризари.

Културната вечер помина на задоволително ниво, како и голем број на  присутни во Културната манифестација.

Театарската представа која беше реализирина од Театарот на Ромите насловен,,Театар Рома“ ја издигна публиката на нозе со грозоморни аплаузи и со најдобрите ликови во театарската представа со улогите на Џенгис Хусеин-дипломиран актер – во лик на Ром, како и Амет Јашар –во лик на странец.

Имаше и голема поддршка за настапите во делот на Поетските рецитали од познати автори, како и трите најдобри наградени исцртани портрети-на слободна рака од ученици од Средно училиште ,, Шаип Јусуф.

 

 

 

 

 

 

Biradjakeri organizacija  baši buvlaripe o sasoitne ikerkeripe,, Kham Sijan“ ko buti keripe e jekutne Romane portaleja ,,ROMA PRESS“ Ikersalili i havlardi Kulturaki rakh anavkerdi ,, Barvalipe e čhibjako thaj Kultura e Romengi“ ikerdili  taro 19:00 o ari. Ki Maškarutni siklaana,,Šaip Jusuf“-Šuto Oriyari.

Baro sas o interes  thaj avipe  taro Roma thaj misafirija save mangle te  oven kotor  tari akaja rakh.

Teatareskeri performansi  sas realiyirimi  taro Teatro e Romengoro anavkerdo,,Teatar Roma“ savo vaydinge e publika ko pre  taro bare aplauyija  thaj o maj šukar muja ko teatar  taro kelde thana taro Đengis Husein-diplomirimi akteri –ko muj sar Rom, thaj o Amet Jašar-ko muj sar stranco.

Jekhajek agaar sas ikerdo bare ikeripnaja o kotor tare Poetengro drabaribe Romane hramime gilja taro penxarutne avtorija.

Aso e duje divengoro  keribe buti taro sikle e siklaanatar ,,Saip Jusuf “ sas ikerdo o preyentiribe taro finalistija  save ikerge o jekta trin thana  bashi maj šukar kerdo vasteskere keribnaja portretija ko tromakerdo ikerkeripe.

 

 

 

 

 

E Saste programake sas telal o vas e penđarutne  Romane žurnalistesko Erxan Memedov, tehnikano ikerkeripe taro Neđedin Abdula thaj asistenti e saste realiyacijako sas                  telal o vas tari Bežika Asan.

 

Bari Kulturaki Manifestacija telal organizacija ,,Kham Sijan’’-Skopje

Во соработка со Ромскиот веб портал Рома пресс, најавува за утрешниот ден 11.10.2018 богата културна манифестација насловена: ,,Богатството на јазикот и Културата на Ромите,, која ке се оддржи  во Средно училиште на град Скопје „Шаип Јусуф“ – Шуто Оризари  со почеток од 19:00 час.

Невладината организација ,,Кхам Сијан,  во реализираните  проектни активности Ромите активно ги вклучува и запознава со општата богата и културна како и јазична вредност,  со поддигане на свестта за изучуване на Ромскиот јазик  како и културните вредности на Ромскиот народ во Република Македонија.

Birađjakkri  organizacija bačh buvlaripe taro sasoitno buti kheripe ,,Kham Sijan,,ko buti keripe  e jekutne Romane portaleja ,,Roma press” havlarena baši o dive 11.10.2018 bari barvali kulturaki manifestacija anavkerdi ,, Barvalipe e čibjako thaj kulturako e Romengo,, savi ka ikergovel ki Maškarutni siklana  tari dis Skopje  Šaip Jusuf -Šuto Orizari  taro 19:00 o ari.

Birađjakiri organizacija ,, Kham Sijan” ko saste realizirime aktivitetija panle  e kulturaja akana kerela buti ko vazdipe thaj sajdipe i Romani chib thaj Kultura, mangindor  e Roma thaj naroma te penđargoven e barvale čibjaja thaj kulturaja e Romengi ki  Republika Makedonija.

E saste aktiviteteske ka ovel tumen šajdipe prekal o ,,Roma Press” te diken,, live stream” saste programako.

Ki agenda bukaki valani te realizirinelpes Teatarsko performansi,  Rakh baši o hramime Romane gilja, thaj ka ikerenpes trin maj šukar hramime portretija taro sikle Šaip Jusuf save kerge trin dive buti baši o jekto, dujto thaj trinto than pursakimi (nagradimi).

Amerikako preidenti Donald Tramp, ka čhivel sakanutno manuš ko Pašakerde nacie pire sovetnička Dajna Pauel.

Трамп при тоа ги отфрли шпекучацииите дака за таа функција ја планира неговата ќерка Иванка Трамп, иако, како што рече, знае дека таа би била „невројатна во таа улога“, но во таков случај би бил обвинет за непотизам.

Доколку Трамп ја предложи Пауел за местото американски амбасадор во ОН, таа ќе ја наследи Ники Хејли, кој вчера поднесе оставка на функцијата, но според најавите ќе остане на должноста до крајот на годината.

Објавувајќи ја оставката, 46-годишната Хејли изјави дека сака да се одмори малку и оти во овој момент нема планови за иден ангажман. Таа ги демантираше гласините дека планира да се кандидира за претседател на САД на изборите во 2020 година.

Tramp  e akanutne vahtaveja mangla te čhivel agor taro špekulacije save sas  vakerde ko adava thaj mangla te čhivel pire čaja Ivanka Tramp, jekhajek ov vakerga baši o profesionaliteto voj ka ovel sasa perfektno baši adaja poyicija, numa odoleja ka ovel sas došhalo  bai nepotiyam

Đjikaj o  Tramp  anavkrela ki akaja poyicija  pire sovetnička Pauel  ko than sar Amerikako ambasadori  ko Pašakerde Nacie , ka lel o than thar Niki Hejli, sav erati denga mukibe pire funkcijake , numa  ka ačhol  ki piri buti  đji agor e beršeske.

Tramp ikerga lesko mukibe tar funkcija o Hejli  thaj bahtakerga leskkri đji akanutni buti, aso i Pauel vakerga  oj tani posebnikano manuš savo šaj kerela šukar buti ki akaja pozicija.

Aso o Hejli vakerga  šaj iranelapes ki administracija thaj savi buti ov mangela odoja šaj delapes.

 

Duj Makedonijake raštrale mule ki soobrakajnikani bi bah

Двајца македонски државјани  се меѓу седдумината загинати  во двата верижни судири што утрово  се случија  на автопатот Белград – Ниш кај Јагодина потврди  македонското миниситерство  за надворешни работи. Српските медиуми јавуваат дека загинатите државјани на Македонија се Бурим Д и Љуљдим Р на 37 годишна возраст.

Останати жртви се Срби. 27 лица пак се повредени. Меѓу нив има и државјани на Албанија, Грција, Полска, Германија и турција.

Во судирите учестувале 34 автомобили и камиони а се случиле   на двата правци на исто место и во исто место. Снимките од терен  сведочат за големата трагедија, до која според очевидци дошло поради густата магла и неприлагодената брзина на дел од учесниците во сообраќајот.

Duj Makedonijake raštrale  maškar ko adala efat  tane mule ko so duj bare kuvibe vordona maškar peste  ko drumo Belgrad-Niš ki Jagodina, vakerena  o infor taro ministeriumi avrune bukenge.

O Manuša save našavge pumaro đivdipe tari Makedonija  tane Burim.d. thaj Luldim R. 37 beršengere.

Aso o avera mule tane sa tari Srbija , aso 27 manuša tane salde kuvde , maškar lende isi raštrale  tari Albanija, Grcija, Polska , Turkija thaj Germanija.

Snimke  sikavena baši bari sobkaekskri tragedija savi kerdili, numa i sasti bi bah resarela  taro na dikhipe ko drumo )magla, aso e šoferija paldena e vordona  e na vakerde paldipnaskere sigaripnaja. .

- Reklam -

KOLUMNE