Blog Rig 258

Paluno dive kotar o Gruevski sar bičaldo..

На денешната собраниска седница закажана за во 11 часот, се очекува Никола Груевски да го изгуби својот пратенички мандат. Сѐ уште не е познато дали мандатот ќе му се одземе со гласање или пак собранискиот спикер Талат Џафери само ќе му ја констатира оставката. Пратениците од власта сметаат дека Џафери треба да постапи согласно Деловникот и Изборниот законик и бидејќи Груевски не е лично присутен, да го стави на расправа заклучокот од комисијата за мандатно имунитетни и деловнички прашања која препорача одземање на мандатот. Лидерот на ВМРО-ДПМНЕ, Христијан Мицкоски повтори дека тие ќе гласаат ЗА одземање на мандатот, доколку се донесе одлука да се гласа. Груевски ќе остане без својот мандат бидејќи неоправдано отсуствува од работа повеќе од шест месеци.

Khi avdisutni khedipnaski bešin  anavkerdo te tavdel thar 11 o ari, đjakerelapes  o mandati kothar o Nikola Gruevski te nakhel sar bičaldo.  Nane infrmacie  o mandati ka lelpes olestar  dejbaja hangoja  kothar o bičalde jali e Khedipnaskoro legarutno Talat Đaferi salde ka del havlaripe thaj ikeripe  oleskere dende mukibaja thar adaja funkcija.

Bičalde  thar i rađji vakerela o Đaferi valani te ikerelpes prekal e Bukjako lil  thaj Alosaribnaskoro  kanoniko sostar o Gruevski  nane akate ko than e kedipnaske,  odoleja te  čhivelole ko lavkeribe palune lafeja thar komisija  bašh mandatesko  imunitetnikane  thaj delovnikano buthi kheripe saveja ka  anlarelpes lejba oleskkro mandati.

Lideri kotar o VMRO DPMNE, Hristijan Mickovski  vakerga  olengere bičalde ka den poro hango lejbaske oleskkro mandati, đjikaj te angapes paluno lafi te tavdel o procesi dejbaja hangoja e bičalde.

Nikola Gruesvki ačhovela bi poro mandati sebepi osoleja so na araklagovela ki raštra thaj na avela ki buti pobuter thar o šov čhona.

Hazri kerga: Roma Press

 

 

Kerlapes lafi bašh mestibe jali čačikano lejbe love thar IPA fondoja- Čipota bašh Jahija…

Државниот секертар во МИОА, Јахи Јахија и поранешната раководителка на секоторот за ИПА фондови се осомничени за примање поткуп. Предметот го отвориле Евопската служба за спречување измама ОЛАФ, Европравда и Јавното обвинителство на Милано, Италија. Италијанска фирма од јуни 2014 до август 2015 година во три наврати на осомничените им платила патувања во странство кои изнесувале 7.000 евра со цел пристап до доверливите тендерски информации. Извршени се проверки и потврдување на сомненијата за корупција при доделување на ИПА Фондови во износ од 1.2 милиони евра, во период 2014-2016 година, каде инволвирани биле двајца македонски државјани. Јахија е обвинет за тоа зел поткуп од околу 40.000 евра. Раководителката која земала мито од 2500 евра, моментално не е во земјава.

Raštrakoro sekretari  thar MIOA, Jahi Jahija thaj oleskkri čirutno vastaluni ko sektori thar IPA  fondoja thane dikhlarde  sar lelune lovenge.  Akava predmeti puterga ole Evropsko služba bašh činavipe  o lejbe love ko kalo OLAF, Evropako hakajipa thaj Dikhlo došhakerdo tharo Milano, thar Italija.

Italijaki firma thar o juni 2014 berš đji ko avgusto2015 berš ko trin fori e anavkerdenge pukinela sas  đajbe ko  duripnaske puvja save legarena lovenge ikeripnaja thar 7.000 eura te šhaj te resaren đji ko pakavutne tenderikane  informacie.

E firmake savi apliciringa ko tenderija lovenge ušhipnaja upreder milioni evrija, love kotar o IPA  fondoja,   olenge sikavge  sa e pakavibaske thaj čačikane tenderikane informacie.

Kerde  thane anglaldikhipa  thaj tadani sikavelapes  bašh  o anavkerde manuša isiolenge gndipe thar lejbe love mito –korupcija  dejbaske o tenderi  thar IPA fondoja lovenge ikeribnaja 1.2 milioniija evrija, ko vakti thar 2014 đji ko 2016 berš,  lejbaja than ki akaja sasti čipota duj raštrale manuša thar i Makedonija. Akanasaske anglal informacije vakerlapes bašh o Jahija lela 40.000 milja evrija , aso i đjuvli vastaluni lela 2500 evrija, savi akana ko akava momenti araklagovela avrik thari raštra.

Hazri kerga:Roma Press

 

 

Hrvatska namangela te khuven olate migrantoja, phanla pli hona e Bosnaja

Денеска од граничната полиција на БиХ изјавија дека хрватското Министерство за внатрешни работи, им соопштиле дека ќе има краткотраен прекин на сообраќајот, поради поставување на оградата. По големите проблеми и нарушување на јавниот ред и мир, од вечерва на мигрантите им се забранува движење надвор од прифатните центри. Населението живее во голем страв од напливот на агресивни мигранти низ улиците , планините и имотот на граѓаните. Во периодот дојде до повеќе масовни тепачки меѓу мигранти од Пакистан и Авганистан, а повеќе од нив се тешко повредени, неколкумина ги загубија животите. Ситуацијата во Б и Х е сериозна поради неконтролираното однесување на над 3.000 мигранти.

Avdive thar Honakiri policija thar B thaj H, vakerena  aso e hrvatskako Ministeriumi  bašh andrune bukja bičavga đji olende havlaribe  so ka ovel  tikne vakteja činavdo o sobrakaj bašh čhivibe ograda thar lengi rig.

Pali e pobare problemoja  thar telaribe   ničalipe thaj sansaripe, thar i rakj e migrantonge na mukhelapes  piribe  avrik thar prifatnikane centroja.  E dizutne đjivdinena ki dar  thar agresivnikane migrantoja save pirena ko droma, ko plainja thaj ko khera e ditutnenge.

Ko vakti  thar palunipe resargapes ko pobuter maribna thaj konfliktoja  maškar o migrantoja  thar o Pakistan thaj Avganistan, thaj olendar isi ko adala maribna so resarge ko pophare kuvipa, thaj isi olendar so disave thaj našavge poro đjivdipe.

O resaripe  ani Bosna thaj Hercegovina thano serioznikane bašh  nakontrolirikano đjivdipnaskoro bešipe upreder 3.000 migrantoja.

 

Hazri kerga:Roma Press

 

 

Hrvatska namangela te khuven olate migrantoja, phanla pli hona e Bosnaja

Денеска од граничната полиција на БиХ изјавија дека хрватското Министерство за внатрешни работи, им соопштиле дека ќе има краткотраен прекин на сообраќајот, поради поставување на оградата. По големите проблеми и нарушување на јавниот ред и мир, од вечерва на мигрантите им се забранува движење надвор од прифатните центри. Населението живее во голем страв од напливот на агресивни мигранти низ улиците , планините и имотот на граѓаните. Во периодот дојде до повеќе масовни тепачки меѓу мигранти од Пакистан и Авганистан, а повеќе од нив се тешко повредени, неколкумина ги загубија животите. Ситуацијата во Б и Х е сериозна поради неконтролираното однесување на над 3.000 мигранти.

Avdive thar Honakiri policija thar B thaj H, vakerena  aso e hrvatskako Ministeriumi  bašh andrune bukja bičavga đji olende havlaribe  so ka ovel  tikne vakteja činavdo o sobrakaj bašh čhivibe ograda thar lengi rig.

Pali e pobare problemoja  thar telaribe   ničalipe thaj sansaripe, thar i rakj e migrantonge na mukhelapes  piribe  avrik thar prifatnikane centroja.  E dizutne đjivdinena ki dar  thar agresivnikane migrantoja save pirena ko droma, ko plainja thaj ko khera e ditutnenge.

Ko vakti  thar palunipe resargapes ko pobuter maribna thaj konfliktoja  maškar o migrantoja  thar o Pakistan thaj Avganistan, thaj olendar isi ko adala maribna so resarge ko pophare kuvipa, thaj isi olendar so disave thaj našavge poro đjivdipe.

O resaripe  ani Bosna thaj Hercegovina thano serioznikane bašh  nakontrolirikano đjivdipnaskoro bešipe upreder 3.000 migrantoja.

Hazri kerga:Roma Press

 

Romani etnikani khedin ani Albanija

Споре пописот на населението 2011 година во Албанија, си живеат 8.301 роми. Ромското малцинство, има во ширум Албанија. Пoтеклото на ромското малцинство во Албанија, или тамошните роми, имаат потекло од племето: ,,Мечкар”. Oваa малцинство е еден од нај итегриранит и најпрогесивното малцинство, кои се дојдени во Албанија уште од   13 (тринaестиот)  Век, дојдени се од Црна Гора, од Грција и од Турска. Тие што се дојдене од Турска, се сместени во  главвниот град на Албанија во Тирана. Во Албанија, истотака, се и другите ромски таканаречени племиња како  што се ,,Карабуџиите”  ,,Чергарите”  и ,,Куртофите”. Арбуџиит,  се лоцирани во Девол( Корча и Билишт ) додека сае уште така нарекуваните ,,Чергарите” се сместени во местата Фиер, Пеќин и во Елбасан. Според статистиката на пописот 2011 во Албанија се регистрирани како граѓани кои  живеат во Албанија ѓи има  8.301 Роми.

Sar so vakerena o paluno vakeripe tharo Popis e dizutnengoro ani Albanija savo kerdo thano ko 2011 berš, Roma si dizutne 8.301.

Romani etnikani kedin isi buvleste ani Albanija, thaj o tadanutne Roma save si đuvdune  khi Albanija penđarde thane prekal o pleme anavkerde sar Mečkarija.

Akaja etnikani kedin ani Albanija dikhlarelapes  sar jekh thar najintegririme tikore khedina, save ale thane sar bešhlarutne ko 13 veko, maj but olendar avime thane thar i raštra Crna Gora, Grcija thaj Khoranipe.  Adala Roma save thane avime thar Khoranipe ola si tanarime thaj bešhlerutne ani Albanija ki Tirana.

Khi Albanija, jekhajek đjivdinena thaj avera  Romane plemija anavkerde sar  Karabuđie, thaj isi olendar so panda khoni mangena te akharenolen sar ,,Čergarija“ thaj ,,Kurtofite“, aso ,,Arbuđie“ thane thanarde ko Devol, Korča thaj Bilišt. Aso okola save agaar akharenalen panda sar čergarija maj but thane thanarde ko Fier, Pekin thaj ko Elbasan.

Sar so vakerelapes ki paluni khedin thar i statistika  nakhlo ko vakti thar popisi savo legardo thano ano 2011 berš, o numero e Romengoro legarela ko 8.301. Numa adava numero šhaj te ovel but tikoro thar čačikano numero e Romengoro sar dizutne thaj raštralutne save đjivdinena ani Albanija.

Hazri kerga:Rustemi V.- Roma Press

 

 

 

Ikeribnaja thar o Presidenti e Raštrakoro Stevo P. kaovelli siguritetna thana e potikore etnikane kedinenge nevutne alosaribnaskere modeloja

Поддршката за промена на изборниот модел како своевидна прва заложба на шефот на државата, Стево Пендаровски, во сферата на внатрешната политика очекувано предизвика задоволство кај најзаинтересираните за таа реформа – помалите политички партии кои мака мачат независно да стигнат до макар едно столче во македонскиот парламент. Нивната иницијатива доставена во изминатиот период до неговиот кабинет е во насока на создавање пропорционален изборен модел со отворени листи и намалување на бројот на изборните единици. „Треба да има помал број изборни единици, без изборен праг или минимален праг на потребни гласови, кои би ѝ служеле на политичката застапеност во Собранието“, велат од кабинетот на претседателот, чија поддршка, случајно или не, се совпадна со најавите на премиерот Зоран Заев дека во случај летово да не добиеме датум за почеток на преговори со ЕУ, можни се и предвремени парламентарни избори. Од ВМРО-ДПМНЕ, кои досега цврсто стоеја на ставот дека се за класичен мнозински систем на избори, велат дека очекуваат прво да има иницијатива во Собранието, за  потоа да излезат со конкретен став. И од ДУИ велат дека биле подготвени за дебата. „Прашање е на политичките партии. ДУИ нема проблем ниту со една, со три или шест изборни единици. Сме ги разгледале овие можности и тие се помалку важни отколку одвивањето на изборниот процес“, изјави Бујар Османи, портпарол на ДУИ.

Ikherin bašh iranipe e alosaribnasko model sar jekhto buti e presidenteskiriStevo Pendarovski, ki dikhin thar buti savi preperela khi andruni politika sikavga hošipe  ko maj ikerutne  akale reformake odolaj thane –potikore politikane partie savensar sine olen pharipe te resaren ko jekh than sar bičalde ko Makedonijako parlamento. Olengiri inicijativa sas te anlarelpes proporcionalnikano modelo puterde patrinensar (listija) thaj tkhnovipe o numero  thar alosaribnaske kotora.

Valani te oven potikore alosaribnaske kedina, thaj na te ovelole minimalnikano prago thar kedime hangoja, save ka ikloven  sar minimalnikano anlaribe đji o than e Khedipnaske, vakerena thar kabineti e presidentesko, saveske isi thaj ikeripe kotar o premieri Zoran Zaev, vakeripnaja nilajeske te na resaraja ko dive tavdipnaske lavkeribe  e Evropsko Unijaja tadani šhaj te đjakerenpes  thaj Alosaribe.

Kotar o VMRO DPMNE, save đji akana bešena sas yorale  pal o klasikano alosaribnasko sistemo, akana vakerena  valani maj anglal te resarelpes I inicijativa đji k Khedipe, thaj pali odova te vakeren pumaro paluno lafi.

Pučipe thano đji politikane partie. DUI  nane ole problem ni jekhaja, trine jail šove alosaribnaske kotorensar jail edinice. Dikhalrgem sa akala šajipa thaj ola si amenge but po hari importatna tharo dova sar ka tavdel e Alosaribnasko procesi, vakerga o Bujar Osmani, portparoli kothar o DUI.

Hazri kerga:Roma Press

 

Paluno dive thar e beršeskoro sikhlovipe ano Siklaane

За учениците денеска е последниот училиштен ден и почнува летниот распуст. Учебната 2018/2019 година ја завршуваат околу 270 илјади средношколци и основци, меѓу кои и 20 000 првачиња. На полуматурантите им претстои запишување во средните училишта. Првото пријавување во јунскиот уписен рок е на 17 и 18 јуни, а второто на 24 и 25 јуни. Според Конкурсот на Министерството за образование наука, за учебната 2019/2020 година слободни се вкупно 35 690 ученички места. Матурантите, пак, треба да поминат уште две тестирања од државната матура овој месец пред да се запишат на факултет во август. Од септември се очекува и новиот закон за основното образование кој во нацрт-верзија деновиве е поставен на Електронскиот регистар на прописи (ener.gov.mk)  за доставување сугестии и забелешки. 

Bašh o sikhle avdive thano o paluno sikhlovibasko dive  thaj thar tajsa tavdela  olenge nilajesko bešipe. Sikhlojbaski 2018-2019 berš agorkerena ola  upreder 270 milja  maškarsikhlevutne thaj fundavne sikhle, maškar kolende thaj o numero thar 20.000 milja  jekhe beršeskere sikhle.

Bašh ekvaš maturantija  isi olen  hramibe ko maškarutne sikhlane, jekto hramipe tavdela olenge ko Junsko hramipe savo agorutno thano ko 17 thaj 18 juni, aso o dujto tavdela olenge kotar o 24 thaj 25 juni.

Sar so vakerelapes  telal mukho konkursi kotar o Ministeriumi bašh edukacija, bašh o berš 2019/2020 berš tromakerde (slobodna) thana isi 35.690 sikhlengere čuče thana.

Maturantija valani te nakhen panda duj testiribaske resarina kotar raštrakoro testiribe anglal te hramonenpes ko disave fakultetija ko Avgusto.

Thar čhon Septemvri đjakerelapes te kuvel ko takati o nevo kanoni bašh fundavnikano sikhlovipe savo nakhela telal nacrt verzija ko Elektrikano registeri bašh sar valani te kherelpes odova (ener.gov.mk) taneste kote šhaj bičalena  tumare gndipa jali zabeleške.

Hazri kerga:Roma Press

 

Krani peravga ekvaš i Binal (zgrada), Jekh manuš mulo aso šov kuvde

Едно лице загинало, а шест биле повредени и сместени во болница откако се срушил кран во стамбен комплекс во Далас во САД, пренесува „Би-Би-Си“. Кранот паднал поради силното невреме. Властите соопштиле дека кранот пробил осум катови на комплексот кои се наоѓале во близина на градилиште. Властите соопштиле дека кранот пробил осум катови на комплексот кои се наоѓале во близина на градилиште. Била оштетена и гаража, а во тек е истрагата за случајот. Локалните медиуми пишуваат дека починала една жена, а од шесте хоспитализирани, две лица се во критична состојба. Според првичните информации, причина за рушењето на кранот најверојатно биле силните ветрови, кои поради невремето предизвикале штета и снемување на електрична енергија.

Bari bi bah ano Dalas ko SAD, avdive resarga bi mangli čipota kana krani pervga ekvaši I binal , save bibaheja  jekh manuš mulo aso šov thane pop hare kuvde ko jekh thar kompleksija ano SAD, havlarela o Bi-Bi-Si.

Krani phelo bašh baro bavlalin  thaj na šukar vakti, e Rađjakere pretstavnikoja havlarena  o krani kuvga  ko ovto učipaskere resarina ko kompleksi save araklagovena  ko pašipe  e tamiribaskere bukjatar.

Lokalnikane  medije havlarela jek đjuvli thani muli, aso šov thane hospitalizirime, aso duj olendar legarenapes but po bare sastipnaskere pharipnaja.

Sar so vakerena  e jekta informacije I bibah resardi thani tharo baro našukar vakti, bare bavlalina thaj k dakiko kana činavdili I elektrikani energija.

Hazri kerga: Roma Press

 

 

 

 

Promotivno video kerdo baši vazdipe o gogaveripe e dizutnengoro..

Тимот на Рома Пресс со помош на општината Шуто Оризари денес покрена инцијатива за  подигање на свеста кај жителите во населеното место Шуто Оризари, како треба да се чува животната средина и како  треба да се остранат навиките на жителите за почиста средина и чист воздух. Со оваа кратко видео се надеваме дека ке го почитуваме нашиот живот, нашето здравје и се околу нас. Тимот на Рома Пресс само иницијативно во соработка со Џенгис Хусеини го реализираа краткиот видео запис, со единствена цел за подобрување и подигање на еколошката свест кај граѓаните во нашата единствена општина Шуто Оризари.

Timi Roma Press arkaja thar i komuna Šuto Orizari avdive vazdinge korkoro inicijativa e dizutnenge thar komuna te na frden e gunoja thaj e deponije kote ka ovel olenge maj lokhe, salde  kana isi amen čisto komuna tadani isi amen thaj šukar sastipa.

Akale  tikore videoja pakjaja so ka vazda tumaro gogjaveripe  te sajdina amaro žjivdipe thaj amaro sastipe.

Timi Roma Press korkoro inicijativno ko barabutno buthi kheribe  e rajoja Đengis Huseini kergapes akava video, jekhe celjoja te lačhara  thaj te vazda o gndipe  ko ekologikano ikerkeripe  ko korkoro dizutne.

Dikhen o Videoo thaj ulaven ole..

Hazri kerga:Neđmedin A.-Roma Press

Teroristikano atako ano Plovdiv

По првпат е спречен терористички напад во Бугарија, а цел на џихадистот бил Пловдив. Според непотврдени информации, осомничениот е малолетно лице и тој бил уапсен пред да го изврши делото, пренесува БГНЕС. Се очекува денеска прес-конференција на Обвинителството, на која ќе бидат соопштени повеќе детали. Бугарските власти одбија да го откријат неговиот идентите, а се знае само дека станува збор за бугарски државјанин, од семејство за кое досега немало сомнение дека има врски со радикални групи.

Ko jekto fori thano činavdo i mangin te kherelpes  teroristikano atako  ani Bugarija, aso o celjo tharo đihadistija  o atako te kherelpes ani dis ko Plovdiv.

Sar so vakerena naoficijalna informacie, i sasti resarin valanga te kherelpes  prekal jek potikoro čhavoro  savo ssine astardo  anglal oleskkri realizacija, havlarela o BGNES.

Avdive đjakerelapes  pref konferencija thar Došhakerdo, savate ka oven havlarde o detalija e čipotakere.

Bugarijake rađje  na mangena te keren komentarija  thar o detalija thaj identiteto e čhavesko, numa salde đjanelapes so kerlapes  lafi čhavoreske savo thano raštraluno (državjani) e Bugarijako, thaj kerelapes lafi  bašh rodlaripnaske informacijendar  thar jeri save thane ko pašipe disave radikalnikane kupensar.

Hazri kerga:Roma Press

- Reklam -

KOLUMNE