Blog Rig 288

Beršeski Konferencija ikerdi thaj Birađjalipe e adelatesko ikerdo thari misija OBSE

Судиите во земјата се соочуваат со сериозни предизвици, но мора да истраат и да покажат дека имаат капацитет и одговорност да ја зајакнат судската независност и непристрасност. Во сите учебници за лидерство пишува дека добрите лидери се водат со примери, и многу е важно судиите да бидат водечки во спроведувањето на меѓународните правосудни стандарди“, рече заменик-шефот на Мисијата на ОБСЕ во Скопје Џефри Голдстајн на регионалната судска конференција во Скопје.

Adelatija ki Raštra  arakhenapes  serioynikane anglal vakeribnaja, numa valanutno si te tavdelpes  thaj te sikaven pere kapacitetija  thaj palunolav te zorakeren e adelateskoro naikerimalipe thaj narigaleikeripnaja.

Ko sa e drabaribnaske lila bašh lideripe  hramonelapes aso e liderija  sikavenapes prekal olengere misalja, thaj but si importatatno e adelatija  te oven e legarutne  ko ingalipe  e maškar đianeskere  hakajipaske adelatipaskere standardija, vakerga o šefi tari Misija  kotar OBSE  ko  Skopje Đefri Goldstajn khi regionalnikani konferencija ano Skopje .

Konferencija tani  beršeskere ikeripnaja , legardi telal e Birađjalipnaske adelatija thaj thano ikerdo  tari Misija e OBSE  ko Dive e hakajipaske adelatibaske.

Hazri kerga: Roma Press

O Ministeri bizo resori Muzafer Bajram lela than ko Brisel,, Kurkono dive e Romengoro“

Министерот без ресор задолжен за имплементацијата на Националната стратегија за Роми 2014-2020, Во Брисел учествуваше од 18 до 21 Април на серија на настани во рамки на европската недела на Ромите, по повод Меѓународниот ден на Ромите- 8 април.Исто така, министерот беше дел и од состанокот со Националните контакт точки за Роми на земјите кандидатки за членство во Еврпската Унија.

Ministeri bizo resori  thari Rađji Republika Makedonijaki thaj Nacionalnikano koordinatori e Strategijako e Romengiri khi Makedonija tharo 18 đji o 21 dive thar naklo kurko lela  than  ko Brisel ko agaar anavkerdo kurko e Romengoro save thaneste  hemime aktivitetija legargepes  phanle e đivdipnaja e Romengor ki Makedonija numa hem ko Sumnal.

Muzafer Bajram sine kotor  tharo nekobor diskusie  savensar aj but legarelapes sas  o lafi mujal i bari diskriminacija  sar thaj ikeribe ko pošukar đjivdipe e Romengo, doperde akcenteja majbut bašhi kherutnipe thaj bukarnipe .

Ministeri  Bajram lela thanj thaj ko lafi kheripe  thar Nacionalnikani kontakt nukta e Romengiri  ko puvja kandidatija  bašh đjenipe  thar Europaki Unija, savende kergapes lafori thaj bašhi e anglalmesažija  thar puvja kandidatija  Europake Unijatar.

Ko akala dikhipna kergapes lafi pobuter turlija lafija bašh aktuelno resariba  e Romensar ki sasti Lumja.

Hazri kerga: Roma Press

Murš kuvdo čhurikaja anglal i Đamija ko centari ko London

Во Лондон Централната џамија е блокирана откако во нејзина близина е пронајден маж со убодни рани во ,,Риџент”  центарот на градот. Од Лондонската полиција потврдуваат дека овој инцидент не е поврзан со тероризам.

Centralnikani đamija ko London thani blokirime sostar  ko lakoro pašipe thano arakhlo javinako  murš kuvdo  pobuter fori čhurikaja ko Riđent ko centrai e dizjake.

Britanijake medie  havlarena bašh  o manuš thano kuvdo čhurikaja  anglal i đamija, thaj o manuš  kuvga andre ki đjamija te šaj te garavelpes.

Šaj siguritetno te da tumen informacie na kherelapes lafi bašh diso phanle terorizameja, vakerena e londoneske bukarne thari policija.

O manuš savo kerga akava bangivalipe našla, aso i policija tavdela pali oleskoro rodlaripe buvle ko akava atari tharo London.

Bašhi o kuvdo e čhurikaja thaj oleskoro sastipnaskoro ikheripe panda nane vakerdo.

 

 

Akharin bašh lejiba than ,,Dikh He Na Bister 2019“

Регионалната Ромска Образовна Младинска Асоцијација од Кратово, во соработка со Документациониот и културен центар на германски Синти и Роми, Централниот совет на германските Синти и Роми и ternYpe објавува повик за учесници за учество на Dik He Na Bister 2019. Концептот за 2019 предвидува едукативен настан за младите учесници од 30 европски земји, кои што ќе бидат дел од работните групи предводени од фасилитаторите на настанот. Предност ќе им биде дадена на младите кои што за првпат ќе го посетуваат настанот и музејот “Аушвиц”.

Regionalnikani Romani Edukativnikani Ternengiri Asocijacija tharo Kratovo, ko buthi kheripe e Demokrtaikane  thaj kulturake centrumeja thar Germanijake Sintija thaj Roma, Centralnikano konsili thar Germanijake Sintija thaj Roma Ternipe havlarena konkursi  bašh lejiba than  ko ,,Dikh He Na Bister 2019“.

Koncepti bašh  2019 berš sikvkerela  edukativnikani čipota bašh terne chave  taro 30 evropikane phuvja, save ka oven kotor  tharo bukarne kupe  legarde thar fasilitatorija e čhipotenenge.

Anglal đajiba ka ovel e ternen šajipe adala save đjana jekto fori lejbe than kho  muzej anavkerdo ,,Aušvic“.  E đjene save lena than ka oven thaj kotor thar o aktivitetija tharo dejbe godi thaj nišankeripe o 75 berša thar Romano genocidi.

Terne ka kheren buti pumare fascilitatorensar  ko hemime kupe ko ternikane teme thar Romani historija, Romano genocidi, Anticiganizmo thaj lejiba than  e terne ko maribe mujal o nevutne modernikane čamjina thar rasizmo.

Hazri kerga: Nedmedin A.-Roma Press

 

 

Prezentiribe tharo merke bašh bukarnipe ki komuna Šuto Orizari

Во рамки на Секторот за Локален Економски Развој на Општина Шуто Оризари, во просториите на СУГС ,, Шаип Јусуф”,  Агенцијата за вработување на Р. Северна Македонија одржа презентација за искористување на актуелните мерки за вработување. Според категоризацијата на работни места граѓаните можат да аплицираат за Поддршка за самовработување, Поддршка за креирање на нови работни места за работодавачи. Локалната самоуправа ќе нуди поддршка преку координирање и учество во информирање на граѓаните со цел навремено аплицирање, искористување на мерките и подобрување на економскиот статус.

Ko Sektori bašh Lokalnikane ekonomikao buvlaripe  e komunako Šuto Orizari,  ko than e maškarutne Siklanake Šaip Jusuf, thar Agencija  bašh bukarnipe thari Republika Utarali Makedonija ikergapes prezentacija bašh lejiba than  o aktuelnikane dajatve bašh bukarnipe.

Sar so vakerena e kategorizacie thar bukarne thana e đihanija đaj  te aplicirinen  ko Ikeripe o korkorobukarnipe, Ikeripe  tharo kreiribe  o nevutne bukarne thana tharo manuša save dena i buthi thaj, siklovibe zanaetija  thar IT thaj aver.

E đihanija save lele than doperge pučibna  thar inteziviribe i komunikacija maškar i Agencija thar bukarnipe thaj e dizutne, arakhibaske šajipe šukare prezentacijake  e dajatve bukarnibaske te šhaj te doresarelpes  ko jekhajek, ko vakti te kherelpes aplikacija .

I komuna Šuto Orizari ka del ikerkeripe  prekal koordiniribe thaj lejiba than ko informiribe  e dizutnen  mangipnaja te šaj ko vakti  te pherelpes aplikacija, ikeripe e dajatve ko lačharipe o ekonomikano statusi.

Hazri kerga: Erdjan M.-Roma Press

 

 

4 milionija dolarija dende thar Humanitarnikano baro ilo tharo Rik Steves

Овој човек купил комплекс на станови за 4 милиони долари, а потоа го дал на мајки кои имаат деца и немаат свој дом. Тој го купи овој комплекс кога изгледаше дека е целосно превртено. Тој го трансформирал во убава локација и одлучил да го користи за мајки кои се излекувани од зависност или за оние кои немаат свој дом.

Ko 21 zamani isi panda manuša save isi olen baro humanitarnikano ilo, kana kop učhipe thano te delpes dumo odolenge savo si maj importatno.

Akava kurko aktuleno ko socijalna mreže  video thar penđardo manuš telal o hramovibe thaj avera penđarde bukija save vov kherela  olen ko poro đjivdipe, akava fori kherelapes lafi thar jekh video tharo baro ilo e manušesko Rik Steves.

Akava manuš  kinga kompleksi  tharo pobuter  stanija (khera) bašh 4 milionija dolarija, aso pali odova denga olen Dajenge save isiolen čhavore numa nane olen kher.

Ov kinga akava kompleksi  savo sine iramalo sahno, numa pal odova  kerga ole  te dikhovel mujeja thari jek šuži thaj šukar lokacija, thaj tadani tavdinga te ulavel  olen Dajenge save  nakle thar drogakho nasvalipe thaj  Dajenge save nane olen kher.

Dikhne o teluno linko thar video saveja ka hošinen tumen thar odova so ka dikhen

Lingarelatumen đji ko linko o Roma Press

https://virealno.com/ovaj-covjek-je-kupio-kompleks-apartmana-za-4-miliona-dolara-a-zatim-ga-poklonio-majkama-koje-imaju-djecu-i-nemaju-svoj-dom/

 

Britanijake Roma darana bašh ponodoripa e Breksitesko

На 29 март, Велика Британија требаше да ја напушти Европската Унија, која се приклучи на првото проширување во 1973 година. Сепак, Британците сé уште ќе бидат во ЕУ, бидејќи британскиот парламент оваа недела гласаше за Брешит, откако двајцата пратеници гласаа два пати против планот што го предложи премиерот Тереза Мај, како и против излезот од ЕУ без договор. Од околу 300.000 Роми кои живеат во Обединетото Кралство, голем број документи немаат регулирани и на тој начин би можеле да го загубат своето место на живеење.

Ko 29 marti valani,  i Bari Britanija  te iklovel thar Europaki Unija, savi lela than sar jekto phuv ko vakti 1973 berš. Sar so vakerelapes e Britancija i ponodorig ačhovena ko EU , sostar e Britanijako Khedipe akava kurko denge pumaro hango  bašh Brešit, kana duj  bičalde  denge por o hango mujal  o diklo  savo sine denduno  Tereza Mej, sar mujale thar iklovibe EU  bi phanle laforeja.

Ko palune dive , Breksit sas ikerutno sar maj aktuleno politikano lavkeribe khi Europa, kerlapes lafi bašhi sa e resarina tharo anglalipe đji akana thar pozitivnikane thaj negativnikane resarina  e đjenipaja i Britanija ko EU.

Upreder 300.000 Roma  đjivdinena ko Pašakerdo Thagararuni phuv, but olendar naneolen regulirime dokumentoja  odova si thaj i šerutn dar solestar von daran te na ačoven bithemakoro pire đivdipaski.

Khedipnaja i sasti  resarin  ko Breksit  von na ikherena e britanijakere Romen, hraminela Al Đezera.

Roma , but olendar  ko avera Evropska puvja, kamena te  arakhen poro than đivdipnasko  britanijake sasoitnipaste thaj odova kherena ole svakova dive, numa  o Breksit thaj o nevo sistemo bašh imigracija, savo tavdela dela olen iramalipa thaj čhivela olen ki jeg rig našaluno khi Romani khedin.

E familie darana  bašhi pumare čhavore thaj olengiri edukacija ko siklane.

Tej  dajekh đihani thar EU, dopheribnaja vi e Romen, našavena o paluno vakti ikeribnaske  o nevo imigracijako statusi tadani voj jali vov ka preperen sar naleganlnikane manuša  thaj ka oven  dikle thar našukar  pomaškaripa, vakerela avukati  Kolin  Ee bašh Al Đazer.

Hazri kerga Erđan M. lendo thar (udar.net)-Roma Press

 

 

 

Nevo dikhibe maškar i rađji thaj opozicija bašh o kanoni e dikle došakerdeske SJO

Вечер во 18 часот е планирано да се сретнат  Работните тимови на власта и на опозицијата во обид да се постигне согласност за законот за јавно обвинителство со кој треба да се реши идниот статус на СЈО. Средбата е закажана во Министерството за правда.

Bukarne timija  thar rađji – opozicija avdive  ka ikeren nevi runda thar dikhibe thaj lavkeribe, te šhaj te arakelpes paluno lafi e kanoneske  tharo diklo došakerdo  saveja trubul te  anelpes solucija e avutne statusesko tharo SJO. O dikhibe valani te ikergovel ko 18:00ari ko Ministeriumi bašh hakajipe.

E so duj riga ačhovena  kop ire rodipna, numa  bašh bešibe ko lafi keriba nane panda pelarde.

Maškar ko vakti, kherelapes, thaj konsultacie  ko kanonipe e potikore khedipnaskere  politikane partijengo.

 

Jeri Čorovik thari Banja Luka, i humanitarnikani buthi thani fundanikani šajin thar olengoro đjivdipe

Минатата недела Фондацијата Мозаик во Сараево беше доделена на церемонијата од страна на поединци и компании кои придонесуваат за социјален развој и на тој начин им се заблагодари на сите што свесно, план и програма прават “Добро”, што е наградата за филант што ја доделува оваа фондација. “Ние доброволно помагаме, замислете колку е тешко за луѓе кои немаат кој да се грижи за нив. Ситуацијата во државата е таква што постојано примаме барања за помош со цел да им помогнеме на одредени лица на различни начини.

O naklo kurko thar fondacija Mozaik ko Saraevo sas denduno  i ceremonija thar I rig  thar najekh thaj kompanie  save legarena  socijlanikano buvlaripe  thaj ko asava šajipe bičavga baro oven saste bašhi sa okola save gndimale kherena ,,Šukaripa” savo si pursakoj bašh o filanti savo dela ole akaja fondacija.

Amen korkoro amender  tavdingem te khera akava pal amare babake kana na sine olake šukar, thaj tadani gndingem koboro thaj avere manušenge ko jekh nane agar šukar thaj nane olen šajipa te arakhne olen khoni.

Ko miro agorkeripe funfavni siklovni gelum korkoro bilovengoro te kherav buti khi gerijatrija , dava olen bakšiši e phure thaj naštune manušenge, pali odova dikhava sas olende o baro bahtalipe ko olengere muja, numa arakavaman sas thaj manušensar save naneolen ovensastunipa, tadani me lađjava sine te dav olen arka vakerela o Aleksandar Rade.

I ikerin ki amari Raštra thani asavki so svakova dive leljarelpes disavo dumo  te šaj te da odolenge savenge kodo trubul, bičhalena đji amende rodipna sakova dive.

Phareste te resara đji savorende numa daja amender sa šaj te vakera so savorende resaraja, tikne bukjensar ulavde tej samo bikhedime lovensar, tadani  te isi love khi missal, Amen khinaja olenge  tovibnaskere produktoja ja palem fundavno valanipe bašh olengro sakova divesko đjivdipe .

Isi amen aver problem thar manušikani kategorija save nane socijlaniken ekonomikane bilačhe ikeripnaja, aso vi ola mangena  amen te dalen dumo, odovaj nane amenge halovibaske nikana vakerela i Anastasija.

Hazri kerga Nedmedin A. (Udar)-Roma Press

 

Sostar daralapes e Romendar ani Bugarija- Karakačanov rodela solucija e Romenge ani Bugarija

Сè додека играме политика, државата исчезнува. Циганскиот проблем е толку голем притисок што ако не се преземат активности во рок од 1-2 години, постои сериозен ризик за етнички немир во нашата земја. Ова го најави заменик-премиерот и министер за одбрана Красимир Каракачанов за време на неговата тркалезна маса за концептот против циганите во Бугарија.

Karakačanov  ašhovela ko piro gndipe  valani te arakhelpes solucija e Romensar ani Bugarija, vakeribnaja pali 2 berša isi šajdipe te resarelpes ko naetnikano nahalovipe, Sa đjikote khelaja amenge politika , i Raštra našavgola.

Asavko vahtavi thaj gndimos iklovela  thar  muj  telal premieri   thaj ministeriumi  bašh arakhibe Krasimir Karakačanov, ki rotali mesali anavkerdi  koncepti  bašh mujal o Roma –Cigani  ani Bugarija.

Ko video materijali savo si prezentirime  puterdo dikhelapes  o baro  gajlipe thar Karakačanov bašh Bugarija, numa ko oleskoro lavkjeribe isi baro holi  mujal e Roma thari Bugarija thaj na salde oleskiri, vakerindor ba[h oleskoro gajlipe ulavena oleja thaj oleskere kolegija Bi;alde thaj politikane pretstavnikoja vakeribnaja – Kana đjava ko Bugarijako Khedipe e  kolege denaman ikerin vakeribnaja šukar khereja ko pučhipe kana thane e Roma,  numa hem vakerena kaj sa so kerlapes  sa preperela ki politika, vakerela o Karakacanov.

Ko agor o Karakačanov vakerela oja amen đjikote khelaja amenge politika  thaj na ovelamen šukar paluno ikeripe te arakaj solucija e Romenge ki Bugarija 2 beršenge  isi šajdipa te bajrovel, thaj isi o gajlipe e Romengere pučibnaja ki Bugarija te anel thaj etnikano nahalovipe, vakerela Krakačanov bašh  novini.bg.

 

Kuven ko linko dikhen o video.. https://m.novini.bg/video/23352?fbclid=IwAR1pU-ytCwKZdOgXu9AsiEU4IjvE0fXKxfVPDmsZTpFhMkDtan62jZoOyqQ

Hazri  kerga:Erdjan M.-Roma Press

 

 

- Reklam -

KOLUMNE