Blog Rig 307

Boksi – tano maj mango thaj ikerimalo spoerti maškar ko Roma

Кога станува збор за уметноста, пеењето и играњето се покажаа како најуспешни области во кои Ромите се особено талентирани. И кога зборуваме за спортот, заедно со фудбалот, боксот може да се смета за најнеповолна спортска дисциплина за Ромите, каде што тие ги намалија и намалија успесите, освоија титули, награди, разни признанија.Tayson Fury Скоро нема престижна европска и светска боксерска награда, која победи Тајсон Фјури, не победи.  Тој дури успеа да го победи и долгоочекуваниот светски шампион Владимир Кличко.

Kana kerelapes lafi  baši umetnosti, gilavipe thaj kelibe sikavkerelapes sar maj mangli thaj ikerimali buti ki Romani kedin numa thaj odoleske isi amen šukar talenti.

Aso kana kerelapes lafi baši sport, barabutne e fudbaleja , o boksi šaj te vakerelpes sar majpovolnikani sportikani disciplina e Romenge, save ola ikerge  thaj ikerege šukar đji akanutne rezultatija, titule, pursakoja thaj na jekajek šukrinkeripe.

Đji akanutne  šunde bokserikane informacije, dji akana na sas šukar prezentirime, aso okola save araklisalile ko ringo e bokseske naj sasa timno numero taro Roma, thaj but olendar isi soj tane aktivna panda ko ringo numa but hari olenge hraminelapes so si Roma, aso isi thaj but olendar save hem vaydinge pe vasta taro akava sport dujrargepes taro rino bokseskoro, disave olendar isilen panda bejanija ko olengoro muj, aso disave thaj na kerena ni mangena te keren lafi baši odova.

Salde prezentirinaja tumenge akanutne aktuelnikano bokseri Tayson Fury, savo đji akana nane savi Evropikani titular na lelala ko piro vas, thaj sakova leskoro bokserikano  maripe naj sasa vov te na lel odoja titula, vov si legarutno ko titule WBA, IBO, WBO thaj IBF thaj odova sa akala ttule lelalen nekobor fori, thaj si rangirime sar šampioni  taro nekobor Irska, Britanska, thaj Evropska bokserikane maripna.

Valanutne si ko agor te vakerelpes o paluno mariba kana sas  olestar mardo hem o Vladimir  Kličko.

 

 

 

ERRC – Kerga agor e diskriminacijaja savi resarela ko jek Hospitali ki Ungarija

Судот ги прифати аргументите на Европскиот центар за правата на Ромите во одлуката дека ваквата практика директно ги дискриминира мајките што живеат во сиромаштија и индиректно ги дискриминираат ромските мајки кои често се принудени да живеат самостојно во своите домови поради сиромаштијата, бидејќи не се во можност да обезбедат паричен надоместок за наведените услуги локалните болници.

Naklo kurko, telal o argumentija  tare Evropakoro centrumi  baši nijamalipa e Romengere  bahaneja  te činavelpes i praktika taro ikerkeripe  bijandipaskere šehija  baši o amala thaj đjene taro jeri  save avena sar jerije ko kamna đuvla.

Adelati ikerga akala argumentija  tare Evropakoro centari  baši nijamalipa e Romenge, vakeribnaja akaja praktika direktno kerelapes diskriminacija  e romnenge save đjidvinena  ko čorolikane šartija, thaj indirektno diskriminirinena  e Romane dajen  save  tane sakana čivde te đjidvinen  ko ple kera ko čorolikane šartija, soske nane tane šajdipnaja te aven ko hospitali, soske ote rodenapes doperde love aso olen nanelen.

Akava sas jek bilačo šarti bukakor, vakerela 42 beršengiri Rita, Romani đjuvli ko intervju baši ERRC.

E  Roma sakana kerlapes upral olende diskriminacija  ko aviba đji lengere hakaja ja palem nijamija kana tano ko pučhimos  lengoro sastipaskkro thaj seksualno  reproduktivnikano sastipe ki sasti Evropa,  ola sakana upral lende kerelapes diskriminacija lafeja , tenija  thaj segregacija đji ko olengoro bijanekripe.

Savoren isilen hako kana tane ko bijanipe ki Ungarija te ovel olensar po jek manuš, thaj akava si piro anglal  baši jekhajek  ikeripe maškar e đuvla Roma, vakerela  o Judit  Geler, avukati taro ERRC.

Iendo Linkoportal-udar.net

 

Baši tikoro čavo valani lovengiri arka te kerelpes operacija ko so duj jakha

Ko akava kurko ki socijalnikani mreza facebook tano aktuleno  jek nasvalipe taro jek tikno maksmi Bato, savo na dikhela so duje jakhencar thaj arakloj leske o maj pharo nasvalipe ko jakha, thaj odolestar  čare salde te kerelpes operativnikano astaripe ko jakha thaj te iranelpes akale tikne dušake o dikhipe ko jakha .

O maksmi savo akarenale Bato e asavke operacijake rodimoj olestar 82.000 milja evrija, as đji avdive  kedimej tane 32.000 milja evrija,  i operacija tani anavkerdi baši o 04 januari ki Švajcarija, aso o 03.12 čhon ola đjana ko hospitali.

Baši sa akaja čipota i paše familija thaj savore o đihanija save isilen šajdipe ki smetka šhaj mukena tumari lovengiri arka kobor resarela tumaro vas, te šaj sigate te agorkerelpes i operacija  thaj te iranelpes o dikhipe akale čavesskoro.

O Romapress sar jek Romani media ačovela pali akaja incijativa ko sa o nivelo te del arka akale familija thaj e tikore čaveske so po sig te dikhale sasto thaj vesto.

Protest anglal o Khedipe (Sobranie) e Republika Makedonijako

 

Македонија испишува многу црни денови. Ова се можеби најтешките денови во модерната историја на Македонија. Ни нанесоа голем срам, ни нанесоа болка. Ни нанесоа тага, ќе одговараат за тоа. Нема да им простиме, истакна на вечерашниот протест пред Собранието Солза Грчева.

Makedonija  nakla but kale dive, thaj akala šajeder tane  o maj phare divesa e modernikane istorijake  ki Makeodnija. Ange amenge bari lađj numa thaj dukh, savore odova so kerena jek dive ka iklon anglal o nijamalipe vakerga ko eratutno protesti  anglal o Sobranie Solza Grčeva.

O eratuno khedipe sas maj but baši o vakeripe thaj na čalipe tari jek kupa manuša save na ikerenapes  e utsavalipnaja baši iranipe o anav e Makedonijako thaj o panlo lafi  e Grkijaja, savore so kerge lafi vakerge baši jek motivo amensar kino bikiniba nane, amen na ikerajamen odoleja so mangela te kerel thaj te anel akaja rađji vakerge o vastalutne akale kedipnaskere.

O sasto protesti nakla ki sansarali euforija, numa ko jek dakiko šaj, sas te ovel jek tikoro incidenti maškar o oragnizatorija thaj jek kupa savi na sas čivdi ki agenda lafi keribnaske, thaj ola sas Janko Bačev, Žarko Groydanovski, frakcioneri Filip Petrovski thaj avera, save kamle te len lafi ko akava kedipe, numa olenge na sas denduno lafi.

Ola nekobor fori kamena sas prekal o kedimo đihani te čhivenpes ko lafi keriba, numa na sas dendo, na dengapes olenge odova šajdipe.

O sasto protesti ko agor agorkergapes bi disave bare incidentoja te kerenpes ki dis Skopje ja palem maškar o kedimo đihani.

 

Ki Makedonija 25 sm- Jiv maj but ko Mavrovo, aso but baro biršim ki Bitola

Најмногу снег во изминатите 24 часа е наврнат на Маврово каде е формирана снежна покривка од 25 сантиметри. Снег има и во Крушево и Лазарополе 18, Попова Шапка 17, Тополчани 16, Претор 14, Битола 13, Берово и Ѓуриште 10 сантиметри. Дневната температура ќе се движи од 5 до 14 степени.Во Скопје преку денот умерено облачно, во ноќните часови со врнежи од дожд. Температура до седум степени.

Maj but Jiv  ko nakle 24 arija  diklo tano ko Mavrovo thaj legarela 25 sm. Jiv isi thaj ko Kruševo hem Lazaropole,  Popova šapka, Topolčani, Pretor, Bitola, Berovo thaj Gurište.

Baši baro biršim maj buteder denga ki Bitola , pali odova ki Gevgelija , Pretor , Demir Kapija thaj avera pašutne diZja.

Baši avdiutno dive  havlarena o bukarne taro Hidrometrologikano buti keripe tikno ačovibe taro na šukar vakti, aso rakatutne arija havlarelapes te  tavdel thaj ponodorig hem Jiv thaj Biršim.

O tatipe legarela  taro  5 đji 14 digrija,  aso ko Skopje  ko dive badalo  thaj šudro vakti, aso rakatutne arija đjakerelapes thaj jivalo vakti, o šudripe ka resarel thaj đji ko efta digrija.

Tinanipe javinakkro akharga dar ko đihanija ko Skopje,Valandovo, Ohrid,Štip thaj Pehčevo takateja taro 4,2 digrija

 

Eлеметриската сеизмолошка мрежа на Република Македонија, со станици во Скопје, Валандово, Охрид, Штип и Пехчево, одржувана од Сеизмолошката опсерваторија при Природно-математичкиот факултет во Скопје, денес на 19.11.2018 година во 05 часот и 47 минути регистрирше земјотрес, чиј епицентар се наоѓа 180 km југоисточно од Скопјe, во соседна Република Грција.

Elementrisko seizmologikani  mreža ki Republika Makedonija, trafikaja ko Skopje  telal o seizmologikani  opservatorija taro Prirodnomatematikano  fakulteti ko Skopje, avdive ko 19.11.2018 ko 05 o ari thaj 47 dakikija  registririme tinanipe , kaskoro epi centari sas ko 180 km tari lačšim purab ko Skopje , đji ki hona  e Republika Grcijaja.

O tinanipe maj sas šundo thaj kid is Skopje, aso leskkro aviba sas takateja taro 4.2 digrija.

 

O Roma tari Hrvatska ko nevo filmi taro oskarovci Gabriel Salvatores

Познатиот италијански филмски режисер и оскаровец Габриел Салваторе снима нов филм „ Ако те прегрнам, не се плаши„ За време на снимањето на филмот на островот Паг имаа можност да учествуваат и педесетина Роми.Режисерот сакаше да сними сцена од Ромска свадба во која учествуваа педесетина Роми. За изнаоѓање на статисти за оваа сцена задолжена беше продукциската куќа Антиталент од Загреб.

O pendžardo italiansko režiseri thaj oskarovci o Salvatore Gabriel kerel nevo filmi anavea ” Te grabungjum tut ma dara”.  Ko vakti snimibaske taro akava filmi ko džaziri Pag sine šajdipa te len than pinda Roma.

O režiseri manglja te sniminel scena taro Romano biav kote than ka len pinda Roma. Te šaj arakhen pe statistia akale scenake angažiringje i produkcia Antitalent taro Zagreb.

Sebepi tikno numero Roma so dživdinen an o regiono an o Zadar thaj o trujalipa i produkcija angažiringja statistia Roma taro sa o beršipa tari Rijeka, Zagreb thaj Sisak, a sine em Roma taro Megjumurie thaj i Srbia.

O snimibe sine kerdo an i plaža Dražice ko džaziri Pag. O Roma sine uravde ko tradicionalno garderoba, o Romnja hariale fustania, a o Roma ko odelo thaj šeširia.

Interesno si so akala statistia but siga “adaptiringje pe ko filmsko seti thaj čačutne angje i atmosfera sar ko jekh romano bijav’’.

O režiseri sine but čalo sebepi so akaja scena sine realizirime ki odoja forma sar so sine o plani.

Link: http://romi.hr/zanimljivosti/hrvatska/romi-iz-hrvatske-u-novom-filmu-oskarovca-salvatorea

“Rom si Indiake chavora”

Министер за надворешни работи од Индија  Сусхма  Сварај , учествуваше во интернационална Ромска конференција  во Индија, и во свој говор ги користеше последните зборови на одамнешниот претседател на Индија – Индира Гандиј, кој јавно искажа дека Ромскиот народ е чеда на Индија, и ја сега тоа истото го потврувам дека ,,Ромите се народ на Индија’’.

Indiaki avri themutni ministerka Sushma Swaraj phendas pe jekh internationalno romani konferencia ande India ke e Rom si a Indiake chavora.

“Tumen  san a Indiake chavora khaj mukhlan o them thaj trajisardan tela phare konditci ande kaver thema tela but bersh, feri vi kade inkren tume tumaro identiteto”

Pasha kodo phendas e ministerka Sushma Swaraj vi kodo ke e Rom si jekh lashio examplo sar shaj te trajin e manush pachasa ande multikultaralne thana.

Kado sas phendino pe jekh trine djesengo konferencia so Indian Council for Cultural Relations thaj e Antar Rashtriya Sahayog Parishad.

Po than sas vi o Rom o Jovan Damijanovic so si presidento ande organizatcia World Roma Organization thaj vov phendas kote ke e Rom kamlov te aven ginade sar e Indiake chavora.

Pe konferencia phenlas pe ke e rom shaj te aven nipo e nomadicne grupenca anda India sar e dom, banjara, gujjar, sansi, sikiglar, dhandar thaj vi khaj kaver grupi.

Adjes si opral 20 miljonura Rom ande ljuma thaj kadal manushen si but negativne anava sar Zigenare, Cygan, Gipsy thaj si vi kaver anava pe rom.

Jekh resolutsa sas shutini po agor pe kadi konferencia thaj kodo sas te avel maj but personalne kontaktura mashkar e rom thaj e indicura thaj te avel kodo vazdino opre.

Akanak kamel pe vi te vazdel pe opre thana khaj shaj te kerel pe diferentne rodimata pe rom pa romengi historia thaj lengi migratcia thaj mangel pe te vazdel pe opre e romani chib sar jekh nationalno minoritetno chib ande india.

Trobuj te del pe ekonomicne relatci mashkar e rom thaj e Indiake manush.

Kado so e ministerka Sushma Swaraj phendas si angluni data sar jekh kade oficialno manush anda India phenel kado de khatar 1976 kana e purani presidentka ande India Indiara Ghandi phendas e Romenge ke e rom si indiake chavora sar kade oficialno phenel pe ke e Rom si Indiako narodo.

Lendo linko https://sverigesradio.se/sida/artikel.aspx?programid=2122&artikel=6385924

 

 

 

Dendo granti baši siklana Brakja Ramiz thaj Hamid taro Šuto Orizari bašo tikne inicijative ki maškaretnikani integracia k i edukacia

На конкурсот за мали училишни иницијативи за поддршка на меѓуетничката интеграција во образованието, Управниот одбор на ФООМ додели грантови за 10 основни училишта во вкупен износ од 37,671 УСД. Меѓу тие училишта е и ОУ „Браќа Рамиз и Хамид„ од Шуто Оризари, кој доби 4.000 долари за реализација на проектот под име „Ода на радоста„.

Ko konkurso e tikne siklovnenge incijativa  ko vahtavi e maškaretnikane integracie  ki edukacia, O Ofiso taro FOOM dengja grantia bašo 10 fundavne škole ko sasto sublimati taro 37,671 USD. Maškar odola škole si thaj i siklovni “Brakja Ramiz i Hamid” taro Šuto Orizari kote dengje lenge 4.000 USD an i realizacia e proektoske telal o anav ” Oda e bahtake”

I resarin akale proekteske si te motivirinen aktivno leiba than thaj interkonekcia maškar o čhave , profesoria, jeria thaj lokalno ofisoa e siklovnakoro dživdipa te keren promocia e lačhe praktike ki  edukacia, sikljojbe thaj sikljojbaskiri organizacia, thaj motivacia-stimulacia e sikljojbaskere trujalipaske, promocia thaj moldipa etnikane, kulturakere thaj čhibjakere diferencie sar pozitiva thaj kote sa o sikle ka oven sar lačhe akceptirime thaj ka ovel len šajdipa te resen piro maksimum potencijali ko akcepcia, sikljojbe thaj progresi.

 

 

 

 

Ko baro jagalipe (pozar) efta familije ačhile bi kerengoro

Седум семејства од населението на РЕ, останаа без покрив над главата во оган што минатата ноќ го погоди селото Ловина на границата на општините Котор и Тиват. Семејствата имаат вкупно 42 членови, од кои 30 се деца.”Пожарот го уништи целиот свој имот и 12 возила со комплетни единици на пожарникари од Тиват и Котор учествуваа во акцијата против гаснење.

Efta jerije  taro than Re ,  ačhile bi kerengoro  ko poro šero kana  i nakli rak astarga jek baro jagalipe  ko gav Lovina ki hona e komunensar  Kotor thaj Tivat.O familije isilen kedimo numero 42 personija, savendar  30 thane čhavore.

Akava baro jaglipe  legarga sasto imoti so sasalen, thaj ačavibaske akava baro jagalipe kerdapes intevencija tare mujal jagalipaskkri služba 12 vordonensar  taro Tivat thaj Kotor.  O Duj komune akanasaske kerde vizita đji ko akala jerije halile so akala manuša praktikane nanelen khanči, salde odova so sinelen ko adava dakiko upral lende  šehija thaj ko pre diso.

Akanasaske o jerije vakerena đji lende sas ki vizita manuša taro ministeriumi baši socijala, o jerije uđjarena sigarutni arka taro institucie  e raštrakere, te anelpes lenge šehija,  hajbe thaj than kote šaj tanarenapes, ko akala dakika akala jerije na đjanena kote ka han thaj kote ka rakaren vakerela, o Jaha.

Avdive kergapes informacie  đji ko sa relevantna instutucie thaj maškar đianeskere organizacie,  thaj ađjikeraja olendar  paluno lafi numa thaj i arka, đji kaj thaj o avera institucie ka sikaven  pumaro manušipe đji akaja bi bah vakerela o Jaha.

Lendo  Linko http://www.vijesti.me/media/cache/59/30/5930940933952d099e9c9943f7f793af.jpg

 

 

- Reklam -

KOLUMNE