Blog Rig 327

Premieri Zaev thaj i Ministerka baši trud thaj socijalna politika Carovska erati kerge vizita ko Vizbegovo

Претседателот на Владата на Република Македонија Зоран Заев, и министерската за труд и социјална политика Мила Царовска, денеска ги посетија семејствата кои се сместени во привремени живеалишта во прифатниот центар во Визбегово, а коишто досега живееја на отворено, под тврдината Кале. „Граѓанските здруженија на овие луѓе ќе им помогнат заеднички да подготват индивидуални планови за вклучување на пазарот на труд, за социјална заштита и здравство, за обезбедување на документи за лична идентификација, како и за вклучување на децата во образовниот систем“, рече Премиерот Заев.Посочувајќи дека ромската популација е една од најранливите во нашата земја, Премиерот Заев истакна дека Владата на Република Македонија и Министерството за труд и социјална политика силно се залагаат да се подобри целокупната состојба во којашто се наоѓаат.Само до јули годинава, како што рече Премиерот Заев со учество во програмата за поддршка за самовработување, осуммина граѓани Роми, меѓу кои и една жена, изработиле сопствен бизнис план, додека преку програмата – поддршка за креирање на нови работни места, се вработени 24 лица, од кои половината се жени.

Premieri Zaev thaj i ministerka Carovska  vakerga akala 96 manuša save đjivdinena sas ko maj bilaše šartija đjivdipaske ko penđardo tetlal o Kale  ko puterdo bi kerengeoro, akana tane tanarde ko vizbegovo thaj kerdo olenge normalnikane šartija đjivdipaske, avdive ko than ko viybegove  sas ki vizita mangipnaja čačibnaske te diken pumare jakhensar isi li šarti đivdipaske akale manušen.

Vakeribnaja o premieri Zaev  denga ko đjandipe savorenge so akaja Rađji thaj o ministeriumi aši trud thaj socijalna politika  isilen mangin te keren jek o đjivdipe savorenge so đjivdinena ki Makedonija, thaj savore valani te ovelen jekhajek đivdipe.

Ko than taro maj bilače đjivdipaskere šartija  telal ko Kale akala 96 manuša đjivdinena sas ko hem baro šudro thaj tato vakti, numa taro akana olen isilen hari pošukar đivdipaskere šartija ko akava than ko Vizbegovo.

E Birađjakere organizacije  akale manušenge ka den arka  thaj barabutne ka kerenpes olenge hazri  sar te len than đji ko bukija, socijlanikano arakipe thaj sastipe, ikalibaske valanutne dokumentija  thaj identifikacija, sar thaj lejbe than o čave  ko edukacijako sistemi, potenciringa o premieri Zoran Zaev.

Vkeribnaja posebnikane baši i Romani kedin sar jek taro maj bilačo đihani đivdipaskere šartensar ki amari phuv, o Premieri Zaev vakerga  i Rađji tari Republika Makedonija thaj o Ministeriumi baši trud thaj socijlana politika  bare takateja dena pestar sa  te šukar kerelpeso sasto ikerkeripe e Romengoro ki Makedonija.

 

 

Zaev vakerga – Nane te ovel rađjaki rekonstrukcija, numa šaj te aven neve ministrija

Премиерот Зоран Заев дека не размислуваат за владина реконструкција, при вакви, како што рече, сериозни парламентарни процеси и дека нема да има реконструкција, но веројатно ќе има смена на министри.

Premieri Zoran Zaev  vakerga  akanasaske vov na gndinela  baši disavi bari rekonstrukcija ki rađji te kerel, numa  sar so vakerela o serioznikane  parlamentareskere procesija  na dela amen šajdipe te gndina baši disavi bari rekonstrukcija, numa isi šajdipa te resarelpes  salde ko disave neve ministerija.

Te sas  disavow ministry savo  na avela ki buti ki Rađji isi logika te gndinel baši odova thaj ole te telara te čivelpes nevo, adava si da jek normalno buti ko sa e niveloja.

Numa sar tej o paluno lafi anelapes maškar koalicijake liderija thaj bešelapes hem anelapes paluno lafi, vakerga  opremieri Zoran Zaev.

Ka činavelpes o dejbe love bašI trinto čhavo

Измените во Законот за заштита на децата предвидуваат укинување на додатокот за трето дете воведено во 2009 година од владата на ВМРО-ДПМНЕ. Предлог законот веќе е објавен на страната на Националниот електронски регистар на прописи (ЕНЕР). Следува негово разгледување на владина седница, по што треба да се даде на усвојување во Собранието. За прво дете висината на еднократната парична помош предвидено е да изнесува 5.000 денари, за второ 20.000 денари, а за трето новороденче 60.000 денари“, информираат од Министерството за труд и социјална политика.

Iranlaripe o Kanoni  baši arakipe  e čavengoro  thaj o doperibe lovengoro lejbe baši trinto čavo  savo sas ando ko 2009 berš.

O Bahan kanoni tano dendo  ko diklo ko Nacionalnikano  elektronikano registri baš anglal anibe (ENER).  Ka diklarelpes ki rađji palo odova ka delpes ko Khedipe (sobranie)

Ka diklarelpes o rodlaripe, soske i mangin sas  te bajrarelpes  o nataliteti, numa kodo na resarga ko šukar ikerkeripe  ando tari čirutni rađji.

Ko than taro akava lejbde love delapes ko iranipe  jekeskkri lejbaja arka  baši sakova bijando čavo . Bač o jekto  te legarel 5.000 milja denarija, aso o dujto 20.000 milja denarija, thaj aso o trinto  đji 60.000 milja denarija, informirinena taro Ministeriumi baši trud thaj socijlana politika .

Sa okola jerije save astarge akava kanoni  ka tavdelpes thaj i ponodorig  đji agorkeriba lengoro 10 beršengro lejbe love  baši trinto čavo, thaj baši o štarto čavo đji 15 berš.

 

 

 

Kongresi taro Evropikane đihaneskere partie ko Helsinki – kergapes sar natprevar maškar o Mickovski thaj I kupa taro brkime bičalde taro VMRO-DPMNE

Од почетокот на Конгресот на Европските народни партии во Хелсинки, лидерот на ВМРО ДПМНЕ , Христијан Мицкоски, избрканите реформатори и отцепените пратеници се натпреваруваат кој ќе објави повеќе фотографии со лидерите на европските демохристијани.Искучителен состанок со еврокомесарот Јоханес Хан“, напиша еден одреформаторите Петар Богојевски на Фејсбук. Добра средба со македонските колеги Петар Богојески, Емилија Александрова, Никола Тодоров на самитот на ЕПП. Ја поздравувам нивната храброст за гласањето за Договорот од Преспа.Сите партии треба да работат за ЕУ агендата, која ја сака поголемиот дел од граѓанита“, напиша Хан на Твитер.

Taro anglalipa  e kongereseske ko Helsinki , o lideri taro VMRO-DPMNE, Hristijan Mickovski  thaj i kupa taro brkime bičalde so sas jek vakti ki jek kupa  ko VMRO-DPMNE , kerge  natprevari koj pobuter ka čivel fotija ko socijlanikane mreže e liderensar taro  evropikane  demohristijanija.

Mickovski bičavga mesažo  fotoja taro Han  so sasale dikhibe thaj lafi keribe baši šukar buti keribe  ko evroatlantikano ponodoripe  e Makedonijako, numa vakerga so denga  info đji lende baši  politikano progoni  taro leskere đji eratutne partijake amala.

Tari aver  rig dočivena fotija thaj mesaži  jekhajek e evrokomesareja  Johanes Han hraminga o Petar Bogoevski ko fb.

Šukar dikhibe  thaj lafi keribe  maškar o kolege Petar Bogojeski, Emilija  Aleksandrova, Nikola todorov ko samiti taro EPP, selaminkergapes lengoro yoralipe  baši o panlo lafi ki Prespa.

Aso o mesađi taro Han sas  jek sa e rigenge, Sa e partije valani te keren buti baši EU agenda, savi mangelala o pobaro kotor taro đihanija, htraminga o Han ko Tviter.

Evidentirime 337 čave dena pumaro vas ko droma, aso maj but ko Skopje thaj Prilep

Насекаде во Македонија има деца на улица, а бројката што ние сме ја забележале секојдневно се менува.  Кога е направено нашето истражување евидентирани се 337 деца на улица. Најголем број на деца питачи има во Скопје и во Прилеп, изјави денеска народниот правобранител Иџет Мемети одговарајќи на новинарско прашање на маргините на Конференцијата за инклузијата на Ромите по завршувањето на ромската декада.Ние секогаш алармираме за ваквите лоши состојби и бараме властите да преземат не само ат хок мерки, туку системски да се решаваат проблемите. Ако не се решаваат проблемите во образованието, вработувањето, здравството и  домувањето, тешко дека можеме да се справиме со сите други проблеми.Проблемот е посистемски и како процес треба да се решава. Ние сфаќаме дека не може се одеднаш, бидејќи процесот бара базични и многу содржајни проекти, но секако без средства тоа не може да се реализира, рече Мемети

 

Numero tano 337 čavore  save  kerdi upral lende evidencija  so araklagovena pe droma, thaj olendar salde ejna tane so nane  tare Romane jerije, vakerena e palune rodlaribaskere  resarina kerde  tari Kancelarija e  Đihaneskere arakavutnestar.

Ko sa e thana  ka diken čavoren sar dena po vas thaj rodena diso sekastra ki Makedonija, thaj odova nane jek numer svako dive resarelapes đji na jek numero, numa prekal amaro rodlaripe akanasaske isi 337 čavore ko droma.

Maj buteder  thane ko Skopje thaj ko Prilep vakerga o Đihaneskkro arakavutno Iđet Memeti, sar dejbe ko paluno lafi  pučlo taro žurnalisti  ki ikerdi konferencija  baši inkluzija e Romengiri  pali agorkeribe e Dekadako.

Bašhi o beršalipe e čavengoro so araklagovena ko droma tano na jek thaj tavdela taro bebija, jekhe beršengere thaj pobuter.

Amen sakana keraja  alarmi đji o institucie  e raštrakere  so valani te keren diso akale čavorensar, thaj na te keren salde diso sar at hok, numa sistemski te nakavelpes  akava problemi , te na arakelapes  solucija ki edukacija,  bukarnipe, sastipe  thaj o kherutnipe, but phare  ka đjal  sa e avereda problemensar te araka olenge solucije posebnikane kana kerelapes lafi čavorenge thaj e Romane kedinake, vakerga o Iđet Memeti.

Amen  halovaja so si sa akava baro problemi thaj našti sig te čivelpes agor oleske, bashi odova  amen vakereja sitemski  pohari te čivenpes agor akale na sako diveskere resarinensar, numa sa akava te kerelpes bi lovensar nikana našti arakelapes solucie, vakerga o Iđet Memeti.

I Germanija baro numero putrela thaj rodela baši bukarne thana

Во Германија во третиот квартал од оваа година, со 1,24 милион отворени работни места, забележан е рекорден недостиг од работна сила, соопштија од Институтот за истражување на пазарот на труд (ИАБ).

Во градежништвото биле отворени 108.000 работни места, а во секторот на логистика 87.000. Најголемиот број отворени работни места се однесуваат на средното и вишото стручно образование (60,8 отсто), потоа на лица без квалификации (22 отсто) и на крајот на лица со факултетско образование (17 отсто).

Германскиот пазар на труд со години има недостиг од работна сила поради поголем број пензионери, а тоа се компензира со увоз на работна сила.

 

Ki  Germanija  ko trinto kvartali  taro akava berš, 1,24 milionija  isi puterde  bukarne thana, isi baro  valanipe  tare bukakkor takati  vakerela e rodlaripakkro  Instituti  (IAB).

Ko diklaripe  e nakle  beršeja  akana si pobuter  valanibaske taro bukarne thana paše 140.000, milja manuša vakerela o IAB.

Sar so diklarela o Aleksandar  Kubis  taro akava Instituti, maj baro učipe  dikloj tano  ko buti keriba tari industrija , dejbaskkri arka, akale bukande isi valanipe taro 600.000 milja čuče thana.

Ki tamiribaskkri buti (gradežništvo)  sas puterde bukare tana 108.000. milja aso ko sektori baši logisika  87.000 milja.  MaJ baro numero taro puterde thana  delapes šajdipa manušenge save isilen agorkerdo maškarutni thaj učo siklojbaskkri edukacija.

Ki Germanija beršensar legarelapes o baro valanipe tar bukarni sila thaj odoleske sakana isi puterde  thana  rodlaribaske bukarne manuša.

 

 

 

 

Presidenti taro Kosovo o Tači vakerela- pošukar ka kerav lafkeriba e bengeja aso na e presidenteja tari Srbija Vučik

Претседателот на Косово Хашим Тачи изјави синоќа, пред денешното продолжување на дијалогот со Србија, дека порадо би водел дијалог „со ѓаволот отколку со претседателот на Србија Александар Вучиќ“.

Во интервју за приштинската агенција Косовапрес, Тачи ги оцени како тешки состаноците кои ги има со претседателот на Србија во дијалогот за нормализација на односите на Белград и Приштина.

Erati o presidenti taro Kosovo  Hašim Tači  vakerga- anglal o tavdipe taro lafi keripe  e Srbijaja, ov vakerga polokhe thaj pošukar ka halovelpes e bengeja, aso but hari e presidenteja tari Srbija  Aleksandar Vučik.

Ko lafi keriba  e agencijaja Kosovopres, oTaši vakerga  sar phare  o ačavina  save isilen e presidneteja  tari Srbija  ko lafikeribe  baš normaliziribe o buti keribe maškar Belgrad thaj Priština.

Tači akarga sae prestavnikon tare politikake partije  taro Kosovo  te sikaven  gogalo raštrakoro učipe baši anibepo sigarutne palune lafija  politikane lafi keribnaske.

Jekhajek o Tači na ikerga o rodlaripe  tare Kosovaki rađji  te bajrerelpes  taksa taro 10 otsto  baši kinobikinibaskere  bukja save lenapes tari Srbja  thaj Bosna Hercegovina.

 

I komuna Šuto Orizari neve mehanizmoja mujal o deponije ki Šutka -Rakanutno čistibe

Nekobor  čhona o Romapress phirela pali o aktivitetija e Šutkakere  thaj mangela te  đjanel sar spravinelapes o šerutno ko Šuto Oriyari e deponijensar, akava fori upral so dikhelapes i komuna Šuto Orizari pohari ama siguritetno iranela po muj ko pošukar čhane barem kana kerelapes lafi baši o deponije thaj po čisto Šutka.

O Šerutno  delamen vahtavi amen keraja sa soj ko amare vasta, me thaj moro timi, hem but denamana e ulicengere agaar vakerde odborija, maj but taro hangarna barake, soske čačibnaske olaj mange o motiv sar valani svakova than ki Šutka te ovel čisto, soske olende čačibnaske akana dikava bari želba te pomoyinen  pire komšijen so bešena ko adava kotor taro barake, thaj me odoleske vakerava kaj šikar te oven amen asavke timija ko sa e droma tari Šutka soske salde barabar zaedno sarine šaj keraja i šutka po čisto vakerela baši romapress o šerutno K. Duduš-Kuco.

 

 

 

 

 

 

Amari ekipataro Roma press sasamen šajdipe te dika  jek nevo momenti ki Šutka čistibe o droma ke rakakere arija  thaj odova bare kamionija thaj mašine ave resarena tari Komunalna higiena, e asavke praktikaja siguritetno i Šutka ka meninel piro muj bar        kana kerelapes lafi baši deponie thaj gubrija.

Apeli amendar korkoro amenge te šaj salde harica amen te da araka ki akaja mangin e komunakiri, kana mangela te kerel i Šutka po šukar salde, amen hari te bajrovel amaro gogaveripe te na frda o gubrija thaj deponie save taneste ka ovel amenge maj lokhe.

 

O Egjipkjania distancirinen pe taro Demir Dalip vakerindor-hohavne prezentirinelape Ko arakipe o niamia taro Egipkjania

Manuš savo  hohavne prezentirinelape sas  kaj kerel protektiva ko niamia taro Egipkjania, vakerena tari Asociacia e Egipkjanengiri.
Olengiri vaktavin havljarelapes integralnikane.

” Amen o Asociacie thaj organizacie so keren Pašakeripe e Egipkjanenge  ki Makedonia informirinaja savoren kaj i persona Demir Dalip so avrial sikavel pe thaj hohavne prezentirinel pe sar membro ki disavi NGO so kerel protektiva ko niamia e Egipkjanenge, nane amaro reprezento thaj ni jekh na dengja le dekreto te kerel lafi  ko anav taro Egipkjania.

O rajo Demir Dalip hohavne prezentirinel pe sine sar membro taro NGO ko nekobor droma anvkerellape sas  diferentno anavencar, a odoja NGO faktični nane la oficialno registracia . Akale hohavne prezentacijaja akava manuš beršencar phagel o Kanoni thaj kerel krisoskere aktia hohavne prezentacijaja ko mediumia.

Akava lil bičhavaja dži ko mediumia thaj aver ofisoa themake resarinaja te džanen thaj te inforimrinen buvleste savoren kaj i persona Demir Dalip nikastar thaj nikana na sine leske dendo dekreto ja disavi solucija te ovel represento ja sar  lideri amare etnikane jekhinake – Egipkjania” tergjol  ki vavtavin-havlaribe.

 

 

Hitler đjanelasas te kerel manipulacija e Islamea bašo politikane nacistikane resarina

Der Großmufti von Jerusalem bei den bosnischen Freiwilligen der Waffen-SS. "Das große Gebet" SS-PK-Aufn.: Kriegsber. Mielke

 

Nacistrikane manipulacie e Islamea ko vakti taro Dujto sumnaleskoro maripa istemalkerel pe sine te keren pe neve mitia.Odova sas nevipa  ko rodaripa odole kompleksno historikane problemeske anela o lil taro britansko -germansko historičari David Motadela „O islam thaj o mariba e nacistikane Germaniake” (Islam and Nazi Germany’s War) kerdi dikhin kote phravde dikhela pe kaj i germansko geopolitikani strategia ko agor e 19 vekoske buvljargja i idea baši koherentno manipulacia e Islamea idošivibaja i religia  ko politikane resarina.

Majjekhutne vakerdo kaj buteder taro muslimansko lideria thaj ulemia pakjana sas kaj o germancoa ka vahtavi ko formiriba muslimansko them. Ko sig vakti havgje kaj o Vermahti thaj SS trupe nane  ki situacia te pacifizirinen i teritoria. Ko jekh vahtavi – iyveštaj so dena sas o Germancia e muslimanenge vakerena salde te keren progresia  ki nasimpatiziriba mujal o četnikoa thaj partizania  ko mujal-protiv olende.

Šel mile muslimania marenapes sas mujal Hitlereskiri Germania. Ki teganutni teritoria tari Francia  ko kotor taro North Afrikake paše 250.000 muslimania si ki armia taro De Gol thaj ola ko agor lele than an o frontalno mariba thaj ko tromaripa e Europake.

pobuter ko akava lendo liinko : http://balkans.aljazeera.net/vijesti/motadel-hitler-je-zloupotrebljavao-islam-za-politicke-ciljeve-nacista

- Reklam -

KOLUMNE