Blog Rig 326

Puterdo Konkursi bašI stipendie ko panđ kategorie baši sikle Roma save tane hramine ki jekto, dujto, trinto thaj štarto berš si klojbaske, ko maškarutne siklaane ki Republika Makedonija

Конкурс за доделување на стипендии во пет категорииза ученици Роми запишани во првата, втората, итретата и четвртата година од јавните и приватните средни училишта во Р Македонијаза учебната 2018/2019 година.Министерството за образование и наука за учебната 2018/2019 година ќе додели 880 стипендии.

Konkursi  baši dejbe  o stipendie  ko panđ kategorie  taro sikle Roma save tane hramime ko akala štar berša siklojbaskere taro dikle thaj privatna siklaane ki sikalutni beršeskkri programa 2018-2019 berš ka ulaven 880 stipendie.

Baši pobuter  te đjanen e havlaribaske kuven ko teluno linko savi si dendo tumenge tari Ministeriumi baši Edukacija ki Makedonija.

Конкурс за сипендии за роми средношколци

 

Duje divengiri bukarni bešin taro gradinke ko pervayija taro proekti,, Yorakeripe e đianengoro sasoitnipe kop o kvalitetno thaj šukar ikeripe pal edukacijake thaj anglal edukacijake thana, ikerdo proekti tari Evropaki Unija.

Проектот „Зајакнување на улогата на граѓанското општество во осигурувањето рамноправност и квалитет во предучилишното образование, воспитание и згрижување (3Е)“ има за цел да придонесе кон тековните реформи за интеграција во Европската Унија, преку зајакнување на компетенциите на засегнатите страни и учеството на граѓанското општество во осигурување на рамноправност и квалитет во предучилишното образование, воспитание и згрижување (ПОВЗ). Проектот е финансиски поддржан од Европската Унија преку Инструментот за претпристапна помош (ИПА) а го спроведува Фондацијата за образовани и културни иницијативи Чекор по чекор – Македонија во партнерство со невладините организации ЦСИ Надеж од Скопје и Биро Мутант од Холандија.

Proekti so si tano baši zorakeripe  baš po kvalitetno buti keripe pal edukacija thaj anglal edukacijake fundavnende, isile mangin te kerel nevutne  reforme pal integracija Evropake unijaja,  upral yorakeripe  o kompetecie  taro e riga save kerena buti pal akala umala  sar đianengoro sasoitnipe ko ikerkeripe o jekhajekipe  thaj o kvalitetija ko angllal siklanakere thana , šukar sikavipe thaj arakipe.

Akaja idea si finansijake ikeripnaja tare Evropaki Unija  upral o instrumenti sar anglal taro ikeripe arka (IPA) thaj legarelale i Fondacija baši edukacija  thaj kulturakere  incijative-Piro pal piro Makedonija, ko amalikano buti keripe  e birađjakere organizacijaja  (CSI) Nadež ko Skopje  thaj o Biro Mutant tari Holandija.

Proekti sas organizirime ko duj divengo  buti keripe baši prestavnikoja  taro ikerde  organizacie, institucie  thaj o gradinke, ko dizja Strumica thaj Skopje.

 

E dromeskoro odbori ,, Barake” ki komuna Šuto Orizari sikavela rezultatija

Taro rađjalipe ko vastakeripe taro nevo šerutno thaj nevi ekipa ki komuna Šuto Oriyari, muklo sas apeli tekerenpes dromaribaskere odborija, save ka oven direktno informatorija  ko buti keriba e komunaja, odoleja so von ka vakeren taro adava than so si prioriteti thaj valanipe e đihaneske te kerel i komuna.

Numa ko akava akharibe maj but aktivna ko paluno vakti  sikavenapes prekal fb socijalno mreya o agaar anavkerde,, Odbori Barake’’ save gejnenapes pobuter taro 70 aktivistija,  thaj von  sako dive tane ko teren thaj dikena ko akava than taro barake  te ovel lenge šukar thaj direktno kerena kontaktija e lokalnikane rađjaja.

Numa na tergovela lengiri buti salde ko adava teren ola kana sunena aver informacija savi tani avrik taro barake ko aver fori kerena aktiviteti, thaj i maj nevi informacija  jeke chorole jerijeske savo sas leskkro đjidvipe ko karanluko,  pali olengiri  urgencija  thaj kontakti e pratenikoja Samka.I, thaj o Kurto D. Kuco,  ki sigarutni reakcija prekal o EVN akale jerijeske čivgapes nevo elektrikano saati.

Šukar buti thaj aktivno svako dromengoro odbori šhaj anela šukar rezultatija ko  šukar  e Romenge,  vakerela amenge jek taro legarutne taro ,,odbori e Barakonge’’ Simbat E.

E dromeskoro odbori ,, Barake” ki komuna Šuto Orizari sikavela rezultatija

Taro rađjalipe ko vastakeripe taro nevo šerutno thaj nevi ekipa ki komuna Šuto Oriyari, muklo sas apeli tekerenpes dromaribaskere odborija, save ka oven direktno informatorija  ko buti keriba e komunaja, odoleja so von ka vakeren taro adava than so si prioriteti thaj valanipe e đihaneske te kerel i komuna.

Numa ko akava akharibe maj but aktivna ko paluno vakti  sikavenapes prekal fb socijalno mreya o agaar anavkerde,, Odbori Barake’’ save gejnenapes pobuter taro 70 aktivistija,  thaj von  sako dive tane ko teren thaj dikena ko akava than taro barake  te ovel lenge šukar thaj direktno kerena kontaktija e lokalnikane rađjaja.

Numa na tergovela lengiri buti salde ko adava teren ola kana sunena aver informacija savi tani avrik taro barake ko aver fori kerena aktiviteti, thaj i maj nevi informacija  jeke chorole jerijeske savo sas leskkro đjidvipe ko karanluko,  pali olengiri  urgencija  thaj kontakti e pratenikoja Samka.I, thaj o Kurto D. Kuco,  ki sigarutni reakcija prekal o EVN akale jerijeske čivgapes nevo elektrikano saati.

Šukar buti thaj aktivno svako dromengoro odbori šhaj anela šukar rezultatija ko  šukar  e Romenge,  vakerela amenge jek taro legarutne taro ,,odbori e Barakonge’’ Simbat E.

PPK,,Napredok” marga ko ping pong e ,,Studente” 4:3

Ki komuna Šuto Orizari pohari ama siguritetno  iranelapes  i sportikano energija ki poterni generacija,  numa hem o po phurano pohari kedenapes ko adala sportikane kedina  pe kaste but po palal ko berša nakla but taro lengoro vakti.

Sar atrakcija maškar ko sporti  iranelapes ko sa e umala,  ulavaja  tumenge so harne vakteske irangapes ki but šukar kondicija thaj o Ping Pong ki Šutka odoleja so kerena jek nevi generacija savi ka ikerel akavada sportikano umal.

Akava fori šukar haberi thaj taro sportikano klubi ko Pingo Pong  PPK Napredok,  ko kherutno tereni sasalen khelibe tari ekipa Ping Pong  Student 2, thaj ko akava sportikano khelibe  e Šutkakoro klubi marga ,,PPK Napredok’’ – 4,  ,,Student 2” – 3.

Romapress mangaja lenge i ponodorutno šukar khelibe thaj ikeripe ki šukar kondicija.

 

Andi si decizija baši kedipe taro Nacionlanikano konsili e Romengo

Министерот за државна администрација и локална самоуправа Бранко Ружиќ, врз основа на Законот за националните совети на националните малцинства, ја донесе Одлуката за свикување на конститутивната седница на Националниот совет на ромското национално малцинство. Конститутивната седница беше свикана во понеделник, 26 ноември 2018 година. во Панчево, а ќе се одржи во Собранието на Град Панчево, со почеток во 12 часот. Министерството достави писмена покана до конститутивната седница за сите кандидати на кои Републичката изборна комисија го назначи мандатот.

Ministeri  baši raštrakiri administracija  thaj lokalnikano  buti keripe Branko Ružik, upral ikerkeripe  ki fundav taro Kanoni  nacionalnikane  konsileske  taro tikne jekina, anga o Paluno lafi  baši akarin  tari konsultativnikani bešin  baši jekto di 26 noemvro, ko Pančevo thaj odova ka ikergovel  ko Kedipe e dizjake ko Pančevo taro 12 ari.

E Konsultativnikane buti keribnaja  ka keren buti  taro bukarno presidentiba, ja palem o hem purano đjeno taro konsili, aso ole ka denle arka duj poterne đjene, ko diveskkro niče  ka oven ande o mandatija taro Presidenti thaj Izvrčnikano odbori  taro Nacinalnikano konsili  e Romengoro.

Salde te da tumen informacija  baši alusaribe nacionalnikane tikne kedina ikerdo sas ko 04 noemvri 2018 berš, kana panđ nacionalnikane  lila taro Roma sas mukle,  koj ka astarel olendar pobuter hangija  baši lačharibe o bedeni taro Nacionalnikano konsili e Romengoro. Tadani apsolutno o jekto than ikerga  e alusaribaskoro lil 1  anavkerdo ,, Sa si Evropikano  Romano medreti’’  ikerga 32 thana.

Lendo linko http://rominfomedia.rs

Bošnakovski: Aso o informacie baši azili taro Gruevski tane hovavne, thaj vov ka ovel ando ki Makedonija

На прес-конференција рече дека постапката за  екстрадиција е почната, документацијата е пратена во Владата на Унгарија и дека таа е одделна од постапката за азил, односно двете постапки воопшто не се во корелација. Унгарија е земја членка на Европската Унија и на НАТО која досега во сите постапки на екстрадиција кои постоеле помеѓу Република Македонија и Република Унгарија во ниту еден момент не било укажано дека постојат одредени неправилности во судските процеси во Република Македонија, како што е во овој случај со Никола Груевски.

 

Ki avdisutni press konferencija  savi sas ikerdi ki rađji tari Republika Makedonija taro port parolija e rađjake Bošnakovski thaj Muhamed,  sas vakerdo  baši o azili taro Gruevski tano hohavno,  thaj vov ka ovel irando ki Makedonija.

Ungarija tani phuv tare Evropaki Unija  thaj NATO  savi đji avdive telal o rodlaripe so sas maškar Makedonija  thaj Ungarija, kerdile  sa ko vakti thaj na sas diklo bangobuti keripe ki čipota e adelateskere prceseja Nikola Gruevski.

Kristalno tano diklo o ayili tano hovavno,  aso baši leskoro bičalipe thaj anibe ki Makedonija ka ovel kerduno.  Gruevske amen rodajale salde  te bešel thaj te ikerel piri đeya taro panlipe ki Republika Makedonija, vakerga o port paroli rađjako Bošnakovski.

Mijalkov: Eks direktori taro UBK tano legardo ko panlipe ki Šutka

Одреден е 30-дневен притвор за порнешниот директор на УБК, Сашо Мијалков, потврдија од СЈО. Во моментов Мијалков е спроведуван во истражниот затвор во Шуто Оризари.
Тој со лисици на рацете бил приведен и изнесен од хотелот Мериот.

Dendo si panlipe đeza taro 30 dive  baši o čirutno  direktori taro UBK-Sašo Mijalkov, vakerga i informacija  taro  SJO – Specijalnikano diklo došakerdo adelati.

O Mijalkov araklagovela ko panlipe ki Šutka thaj sas legardo policijake intervencijaja taro Hoteli Meriot.

O pobuvle informacie vakerena baši akaja čipota, o Specijalnikano adelati anga akava panlo lafi,  ki mangin tari dar te na ovele šajdipa te našel đji kaj tavdela mujal leste e Adelateskoro procesi,  akava sas po buvli informacija,  soske si legardo o Mijalkov  ki Šutka.

Baši pobuvle informacija o Mijalkov đji akana lela sas than ko sa e ročišta thaj adelateskere procesija,  thaj sar merka arakibe sas lestar lendune leskere dromaribaskere  dokumentoja.

 

 

 

Gruevski hraminga ko poro fb- Me angum moro paluno lafi te na kerav i mangin taro SDSM thaj bare pharipnaja te ačovav đjivdo ko panlipe

Денес Република Унгарија, земја членка на ЕУ и НАТО, одговори позитивно на моето претходно поднесено барање за добивање политички азил заради политички прогон во Република Македонија. Во барањето за политички азил наведов дека истиот го барам заради политички прогон од новата влада предводен од партијата СДСМ. Наведов дека владата сака да ми ја одземе слободата користејки недемократски чекори и методи и злоупотребувајки го обвинителскиот и судскиот систем во Македонија.

Republika Ungarija, đjeni taro EU thaj NATO, Vakerga  oja baši miro angluno dendo rodipe  bašh resaripe politikano aZili  baši politikano progoni ki Republika Makedonija.

Ko miro rodipe taro  politikano aZili  vakergum  rodava  arakipe taro moro politikano progoni  tari nevi rađji legardi taro SDSM.

Vakergum I rađji mangela te lel miro tromakeripe (sloboda) ko na demokratikano piro thaj bilačinkeripnaja  upral takati so von kerena ko došakerdo adelateskoro sistemi  ki Makedonija.

Vakergum sa taro anglalipa e tavdipaske e saste čipotake,  baši o specijalnikano diklo došakerdo savo resarga ko partisko  vas taro SDSM, thaj vakergum sa e nijamlipa , nareguliripe,  diskriminacija thaj sa odova so kerelapes upral  aktuelna adelateskere  procesija.

Vakergum thaj o nekobor  zorale mujal lafija  upral mande (zakane) save manglune te kerenpes upral mande, thaj moro đjivdipe anglal te mukav i Republika Makedonija, vakerela o Gruevski ko poro mesažo taro poro fb profile.

 

E roma ki Republika Makedonija: lengoro na jekhajekipe ko astaribe taro prioritetija Kerutnipe, Edukacija, thaj e sastipasko arakipe.

21 Ноември 2018  се објавува нова студија за реалностите со кои се соочуваат Ромите во Македонија издадена од Меѓународната Група за Малцински Права (МРГ) и Асоцијацијата за демократски развој на Ромите СОНЦЕ. 12 ромски медијатори лоцирани во 6 општини интервјуираа стотици Роми со цел да соберат нови информации и да добијат целосна слика за нееднаквостите, инситуционалната дискриминација и социјалните предрасуди со кои се соочува ромската популација во Македонија. Целта на објавувањето на овој извештај е да се привлече вниманието на државните и локалните институции кон предрасудите и стигмата со која Ромите и понатаму се соочуваат во нивниот секојдневен живот и покрај постоењето на соодветно законодавство со кое се забранува дискриминација – вели Ферди Исмаили, извршен директор на Асоцијацијата за демократски развој на Ромите СОНЦЕ.

Avdive  havlarelapes nevi studija  baši o čačimos  saveja arakenapes e Roma ki Makedonija, ikaldi  tare Maškardianeskkri  Kupa  baši tikore kedinengere nijamalipandar (MRG) thaj i Asocijacija  baši Demokratikano buvlaripe e Romengoro Sonce-Kham.

12 Romane medijatorija  locirime ko 6  komune  kerge intervjua  upreder šel Roma  te šaj te keden o čačune informacie,  mangipaja  te sikaven o muj taro najekhajekipe, institucijaki diskriminacija thaj socijlanikano nijamlo adelatibe saveja arakelapes i Romani populacija ki Makedonija.

Rezultatija  taro akava rodlaripe  kedime tane  thaj sikavde telal o brifing anavkerdo ,,Roma ki Makedonija”, akardo taro na jekhajekipe ko Kerutnipe, Edukacija thaj e Sastipnaskoro arakipe.

I mangin taro akava vahtavi  te šaj te ikerelpes i sama  tare raštrakere thaj lokalnikane  institucie baši i ponodorutni resarinm  thaj stigma savi resarela upral e Roma ko lengoro sakodiveskoro đivdipe,  aso  saveja kerelapes lafi so ki Makedonija kanoneja andi si decizija te čhinavelpes i diskiriminacija,  vakerela o direktori  tari Asocijacija  demokratikane buvalripnaske e Romengoro Sonce-Kham o Ferdi Ismaili.

 

- Reklam -

KOLUMNE