Blog Rig 333

EU Parlamento rodela te na oven ki funkcija neofašistikane grupe ki EU

Парламентот е загрижен од зголемената појава на фашизмот, расизмот и ксенофобијата и ги повикува земјите-членки на ЕУ да забранат неофашистички и нео-нацистички групи.

Во резолуцијата усвоена со 355 гласови за 90 против и 39 воздржани, европратениците декларираат дека недостатокот на сериозна акција против овие групи овозможи сегашниот ксенофобичен бран во Европа. Во текстот се споменува нападот во кој загинаа 77 луѓе во Норвешка во 2011 година, убиството на пратеникот на Велика Британија Џо Кокс во 2016 година и неодамнешниот напад на фашистички единици во Италија против европратеничката Елеонора Форенца.

O EU Parlamento si but bibahtalo taro progresi e fašizmoske, rasizmoske thaj ksenofobia thaj akharela e themen membria  ki EU te čhiven embargo bašo neofašistikane thaj neonacistikane grupenge.

Ki rezolucia akcpetirinenaes  355 vote “bašo” 90 mujal thaj 39 nautralno, o eurodeputatia deklaririnena kaj isi nanipa ko seriozno akcia mujal akala grupe kerel panda majbaro progreso ksenofobija an i Europa. Ko teksti liparela pe o atako kote mudarde si 77 manuša an i Norveška an o 2011 berš, mudaripa e Britaniakere deputate Džo Koks an o 2016 berš, thaj akana sig kerdo atako taro fašistikane grupe an i Italia mujal o eurodeputati i Eleonora Forenza.

Deklaracia ko jekh si legardi bašho nekobor incidentia konektirime e fašistencar tari Polska, Grcia, Italia,Germania,Francia,Špania,Latvia thaj o Nordisko thema.
O membria taro Europakoro Parlamento vakerel kaj o naniba krisoskere aktia so si len e nacistikane organizacie an o nesave thema -membria si jekhutno faktori so bajrola ko nivelo, taro asavke aktivitetija so kerena presia  ko sasoitnipa sar target thaj si legarde ko targetirime minjoritetija kote  si o kale Europjania – manuša so si len afrikansko aviba, Jaudie,  Roma, themutne so nane membria ki EU, LGBT persone thaj persojna mentalno nasvalipnaja.

Lendo linko: http://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20181018IPR16527/parliament-demands-ban-on-neo-fascist-and-neo-nazi-groups-in-the-eu

 

 

I Ekstremno nacistikani C14 an ki Ukraina mangena te keren eliminacia e Romenge

 

Организацијата Ц14, вклучена во американската терористичка база, продолжи со операцијата „ бркање која е дел од спроведување на анти-ромската операција во централната железничка станица во Киев.

Еден од членовите на C14, Серхиј Бондар, ја пренесува сцената, нарекувајќи ги последиците од “операцијата за чистење”.
Тој веќе на 24 октомври објави нови фотографии и видеа, нарекувајќи го “нов придонес кон ромските ограбувачи”.

I Organizacia C14 konektirimi  ki Amerikansko teroristikani baza , thavdingja i operacia ” paldiba” so si kotor tari implementacija anti – romani operacia  ko centralnikano trenoskoro stasioni  ko Kiev.

Jekh taro C14 membria , o Serhij Bondar, vakerga i situacia anavkergja la sar paluni buti  tari “operacia užaribaske”.
Ov ko 24 Oktomvri sikavga neve fotografie thaj videa anavkeribaja sar “olengiri akcia mujal o Roma – čora”

Sar so šaj dikhela pe taro oleskoro Facebook, o Serhij Bondar, trujal so si membro ki neonacistikani organizacija kote vov  si membro thaj  ki parapoliciakiri formacia, legalizirimi sar komunakiri garda, aso finansirimi tari i them.

“Amen siem mobilno te palda e čoren” hramosargja ov.
I C14 si formirimi an o 2010 berš thaj anavkerdi si aso i parola taro 14 lafia ” Amen trubul te kera te ačhon amari nacia thaj o avutnipa taro parne čhave” taro amerikansko nacisto o David Lein.

Lendo link: https://112.international/ukraine-top-news/ukraines-far-right-c14-conducts-anti-roma-cleansing-operation-at-kyiv-train-station-

Pobuter taro 140 Romane jerije taro akana ka đivdinen pošukare šartensar(uslovija)

Во Сараево се одржа завршната конференција на проектот за ромска акција “Поддршка на социјалното вклучување на ранливите семејства во областите погодени од поплави преку обезбедување на станбени единици и социо-економски мерки со активно учество на државните и локалните власти, како и други заинтересирани страни”. Според министерот за човекови права и бегалци, Семе Боровац, ова е многу значајна помош, чија вредност е повеќе од 5,5 милиони КМ.Проектот за акција за Роми во нови станови пресели 140 семејства, или 652 членови на семејството, од кои 320 се деца.

Ko Saraevo  ikergapes  I paluni konferencija  taro kerdo proekti  Romane akcijake anavkerdo,, Ikerkeripe  e manušen taro na šukar šartija đivdipaskere  astarde taro bare pajna  thaj keriba lenge socijalnikani  binal, thaj ikerkeripe korkoro len ko socijalnikane thaj ekonomikane merke, thaj aktivnikane lejbe than e raštrakere  hem loklanikane rađje ki arka’’.

Sar so vakerela  o  ministeriumi baši manušikane hakaja  baši našle Seme Borovac,asavki arka sar sj akaja si but importattno thaj tano ko ikerkeripe lovensar taro 5,5 milionija KM. Me maj but diklarava  so sasti arka tani legardi baši manuša save tan maj phare socio ekonomikane bilače đivdipnaja thaj tani Romani populacija so sas atarde ko bare pajna, vakerga o Borovac.

Akava proekti tane astarde  deš kotora  taro lokalnikane bešina:Tuzla,Gračanica,Zenica, Kakan,Zavidoviki,Banovik,Bijelina thaj Brčko,  o sasto proekti sas ikerdo thaj taro lengere proektikane aktivitetija  taro lengere buđetija, numa maj buteder sas ikerdo taro Sojuynikano ministeriumi baši našle manuša thaj Zenica-Doboj.

Sar so vakerela o rodlaripe savo kergale Hilsferk Avstrija,ki Bosna thaj Hercegovina isi 1391 jerije Roma, aso khedimo numero paše 6 milje.

Ki akaja akcija sas dočivde ko neve kera 140 Rmane familije , 653 đjene aso olendar sas 320 čavore.

Lendo linko: portal-udar.net

Rom Konkuriringa bašho subspecijaliyacija thaj na sas ikerdo

Прв пат во историјата на Македонија, Ром конкурирал за субспецијализација и го одбиваат. Владата одобри 112 субспецијализации меѓутоа нема место за Роми, вели, д-р Ариф Пини.

„Не дека се жалиме, туку мора јавно да се изнесе колку Република Македонија се грижи за интеграција на Ромите. Сакам да упатам апел до сите ромски политичари да ги напуштат функциите и да си одат дома. Нека ги тргнат рацете од овој напатен ромски народ и доста го злоупотребуваат. Тој е единствен доктор Ром кој ги исполнува условите за субспецијализација, но нема место за него.

Jekto fori ki Makedonija  Rom te konkuririnel bašho subspecijalizacija thaj vov na sas ikerdo. I Radji ikerga 112 subspecijalizaten maškar koi odova akava Rom na perga o dajatve  ikerbnaske vakerela o d-r Arif  Pini.

Nane akava te kera fuhal, salde mangaja ko diklo te vakera so I them Makedonija na kerela jekhajek  ikerkeripe e Romenge. Mangaja te bičala jek apeli đji sa e Romane političarija  te muken pumare funkcie  thaj te ćjan peske khere. Te dujrarelpes pobuter o vasta  taro fuhalime Roma, thaj vakti si  te keren than e poterne generacijake, terne intelektualcija thaj te činavlespes sa akava, vakerela o d-r Pini.

Ov sas o jekto Rom savo perela sas o šarti baši subspecijalisti, numa leske than nane.

Sar so sas o bahani  taro Konsili baši Specijalizacii valani te oven sas ikerde 240 specijalizacie thaj 115 subspecijalizantija taro na jekhajek umala  tare Medicinako fakulteti ko Skopje.

Ping Pong – seniorska liga Makedonijaki ki komuna Šuto Orizari

Pohari ama siguritetno ki komuna Šuto Orizari iranelapes  sa adava so sas našavdo olatar ki umal tari Kultura, Tradicija thaj Sporti.

Kana sijem ko sport bare pharipnaja ama pohari iranelapes  ko diklo o maj purane Romengoro fudbalerengo kher F.K Napredok, numa pas pase iranelapes thaj o but baro kamipe e poternenge numa hem purane generacijako ko ping pong.

Bašh sa akava  e sajdimale  manuša save kamena akava sporti ko ping pong  akarena tumen e organizatorija thaj vastakerde taro jekutno Romengoro sportikano klubi ko ping pong PPK-Napredok ko 03.11. 2018 berš)sabota  te oven kotor  ko dikhipe taro khelibe ko ping pong seniorsko liga ki Makedonija  maškar o ekipe taro PPK-Napredok thaj PPK- Borec.

Lokacija e khelibnasje ovela ki komuna Šuto Orizari ki mačkarutni siklovni Šaip Jusuf.

E komuna Šuto Orizari isilali mehanizmo te ovel sako dive čisto

Nekobor  čhona o Romapress phirela pali o aktivitetija e Šutkakere  thaj mangela te  đjanel pe kaste i doš so jekvar našti čhivelapes agor e bare deponijensar thaj bare gunojoja,  but  fori šungem thaj diklem kaj sakana  dočhivelapes i doš(krivica)thani ki komuna Šuto Orizari nane redovnikane nakjibe taro bukarne, nane kontenejra nane kante gunoenge (gubreske), aso o informacije tari komuna thaj e manuša save dikhena ko tereni piri buti svako dive dikelapes so o maj baro gunoj thaj maj baro gubre ikalelapes tari Šutka, i tadani pučelapes o korkoro manuš si li amende doš(krivica) ko korkoro manusha.

Doperelapes o pučhibe kana šaj i amen nekana te ova korkoro kritikane pe amenge sar manuša save đivdinaja ki komuna Šuto Orizari, kana dikaja angli amare jaka so svako dive svako drom o tikore kamionija save tane telal vastakeriba e komunake avena đji amare khera thaj kedena o gunoja,  numa so keraja kana isi amen  aver gubre, thaj sar manuša kedajalile anglo amare vudara thaj te đjakera salde jek dive te nakel pal pale thaj te len amare kerendar o gunoja jali  amenge maj lokhe  kana ka nakhel o dive te avel i rakh te đja te frda o gunoj kote ka ovel amenge maj lokhe.

Avdisutne foto prezentiribe tari amari rig sikavagovela amenge ki praktika aso i komuna thaj lakere bukarne isilen mehanizacija thaj isiln mangin te dika i Šutka sako dive sar soj avdive, numa bašh jek asavki čisto komuna valani te da vi amari arka sar manuša save đjivdinaja ko Šuto Orizari te araka amen ko čhudibe so ka perel amenge ko vasta maj lokhe te mukale ko drom.

E Šutkako šerutno Kurto Duduš  barabare e lokalnikane konsileskere (sovetnikija) manušensar  svako dive dena piri akharin bašh pošukar thaj čisto Šutka, numa thaj nekobor fori sijem viktimija (svedokija) E Romane prestavnikoja tare dizjake konsileskere (sovetnikija)manuša bičhalena akharina sar  te arakelpes mehanizmo  te čhivelpes agor  e bare deponijensar ki komuna  Šuto Orizari.   

 

Kherena foto upral e Roma 500 din, aso khoni na đjanena o fotija kaj đjana

Непознати млади личности фотографирале  Роми со лични карти во селото Подворце во Лесковац и платиле за тоа 500 динари, полицијата во овој град добила десетици други извештаи за вознемирените граѓани дека некои од нив, главно по телефон, побарале од нив да комуницираат и да им го  диктираат единствениот регистарски број, па дури и адресата на станот.Како што е соопштено од страна на порталот, полицијата им било кажано дека не добил ниту една апликација во изминатите неколку дена. Славица Маринковиќ тврди дека во понеделникот пријави во полицијата сомнителни телефонски повик, како што тврди преку беше запрашана за лични информации, па дури и за адресата на живеалиштето. “Тоа често се случува тие повикуваат на некои анонимни анкети и истражувања, а оваа жена, која се претставила дека од телекомуникациски дома, таа беше многу пизда и упорни

Pali na penđarde  šartija terne manuša kerena upral e Roma foto foto, thaj odova valani anglo po мuj te ikerel thaj pi plisutni karta (lična karta)  taro gav Podvorce  ko Leskovac thaj baši odova dena olen 500 din.  Policija akale bukake resarge ko panda but avera informacie đji olende bašh na mukibe rahati e manušen, maj buteder  olendar  vakerge, na penđarde telefonikane akharina  resarena đji olende thaj rodena olendar  te keren olensar lafi  te den olen pumaro jekutno numero tari lična karta  thaj vi o than thaj drom đivdipaskkro.

Sar so vakerena o informacie  taro akava hramimi media, e policijake informacie vakeren so đji lende na resarga  aplikacija jali manuša save kergapes foto upral olende  ko Podvorca, aso tari aver rig  ko telefonikano lafi keripe  leskovčanka  Slavica Marinkovik vakerga  ko jekto di  resarga đji olate na sako diveskkro akharibe savi sas pučli lakere podatokonge ave bešena lake ki lična karta.

Vakerelapes ko akava than isi asavke akharina ko telefoni save maj anglal denatut pakiv so ka le love taro 200 funtija, pa pali dova ola ačhovena  sar pizde ko telefoni đji kaj na agorkerena piri buti, pal adava avela disavi lengiri koleška rodela toro telefoni te dočivel tuke disavi aplikacija, thaj oj vakerela lenge naneman taro šukar gogavera telefonija, numa ola insistirinena te len lakoro telefoni,  pali odova me e asavke manušen hramongumlen ki policijaki trafika, holame anglal portali vakerela piri resardi čipota panle asavke bukaja 69-beršengi Leskovacaki đjuvli.

Izvor:Jugmedia

Afirmativnikane dajatve baši korkoro kuvibe ki buti e Romenge

Невладината организација “Порењеје” од Вучје ја продолжува својата работа за подобрување на социо-економската положба на собирачите на секундарни суровини на југот на Србија.Проектот “Новите афирмативни мерки за самовработување и подобра положба на ромите како  и ромските жени во секундарните колекционери”, поддржан од програмата Швајцарија, со поддршка на Владата на Швајцарија и Владата на Србија, имаат за цел да помогнат во процесот на легализација на колектори и да понудат некои решенија работа на колектори. Во Србија речиси 50.000 луѓе се ангажираат во собирање на отпадот и најчесто припаѓаат на социјално ранливата категорија на населениеи претежно се Роми.

Birađjakiri organizacija ,, Poreneje’’ taro Vučje tavdena thaj I pondorig pire bukaja  baši lokhariba thaj pošukar  socio ekonomikano tanaribe  e manušengo save kedena plastika ki Srbija.

Proekti anavkerdo sar nevutne  afirmativnikane dajatve (merke) ko korkoro  bukarnipe baši pošukar  ikerkeripe e Romane jerijen, proekti savo ikerdo tano tari them Švajcarija thaj i rađji e Srbijaki, isilen ki gnd te den arka ki akaja buti bašh legalizacija  taro kolektorija  thaj te anavkeren  disave solucije  panle e bukaja ko kolektorija.

Fokusi  e  akala bukake taro proekti o birađjalipa taro manuša save kedena plastike jali sekundarnikane surovine, ola tavdinge e legalizacijaja  thaj doperge  kolektorikane asocijacije. Akanasaske salde valani arka  taro lokalnikane rađje, soske  amen našti sa adava te kerale korkoro.

Ki Srbija isi pobuter taro 50.000 milja manuša save kerena asavki buti  khedibnaja sa adava so čhudelapes, thaj thane manuša save perperena tari na šukar socio ekonomikano ikerkeripe,  but phareste akala manuša kuvena ko sistemi e raštrake, odoleske baši lengiri phari situacija  ola darana te na ačhoven thaj bi socijalnikane arkaja  so akana delala olenge i raštra.

 

Lendo linko: rominfomedia.rs

 

VMRO-DPMNE dujrarela pester e na jek gndimalen ki partija

VMRO-DPMNE anavkerela  salde činavkeribnaja  taro pire  riga  dujrarkerela  o hipotetike  taro naklo vakti. Numa kotor  taro analitičarija  vakerena but olendar nane pali lende hipotetike,  aso olendar  isi save ačhile ki partija,  numa  diave olendar vakerena akava tano  o revanši  baši sa okola so na gndinena jekhajek.

VMRO-DPMNE  akanasaske  taro pire partijake đji eratutne kolge tane ikalde 11 manuša, Akharina save resarena đji partija tano ikerkeripe  i idea taro VMRO-DPMNE agorkerena o hipotetike  taro naklo, resarela ki leskiri katarza, đjala ponodorig  angle, bare takateja save  tane dikle baši kriminalija.

Pobaro numero taro ikalde manuša tari partija  šov olendar na sas šunde ko disavi čipota kerdo taro Specijalnikano diklo došakerdo, thaj na sas lende taneja ko 27 aprili ko Khedipe,  olaj tane  Zekir Ramčilevik, Nola Ismajloska, Emilija Aleksandrova, chirutno ministeri Nikola Todorov, šerutno taro Kavadarci  Mitko Jančev, reformatori Kostadin Bogdanov, Sašo Mijalkov thaj o šov bičalde.

Aso o lideri Hristijan Mickovski ko naklo kurko nišankeribe o dive taro VMRO-DPMNE  akarga ko yorakeripe o VMRO baro sajdipe, thaj so po sig te yarakerelpes i aktuelno politika ki Makedonija thaj savore e đihanencar te dujraren o aktuelno bilačipe ki politikani umal so resarela ki Makedonija.

Ko muyej taro VMRO-DPMNE sas 700 manuŠa save sikavge piri ikerin prekal o Mickovski thaj leskkri  bukaki politika.

 

O Gilavutno Darko Lazić phareste tano kuvdo ki bari bibah

Естрадниот уметник  Дарко Лазиќ е повреден во сообраќајка кога неговиот автомобил слетал од локалниот пат во близина на Печинци кога се враќаше со своите родители во родното Брестача.Тој беше повреден и на повеќе места има кршеници и фрактури и беше пренесен во Клиничкиот центар во Земун. Скршени му се јаболчќницата, неколку ребра и бутната коска.Лазиќ е сеуште во кома. Нему му е потребна крв и сите донатори и даватели можат да се јават во Институтот за трансфузиологија која работи од 07 до 19 часот на улица Свети Сава 39 во Белград.

O giljavutno Darko Lazić si ratvardo kana sine le trafikoskir bibaht kana oleskoro auto irangja pe taro drumo ko pašipa taro Pečinci kana iranel špe sine pe jeriencar khere ko Brestača.

Ov sine ratvardo ko buteder thana si le phage kokala thaj frakture aso si hospitalizirime ano Klinikano  centro ko Zemun. Phagi si leske i čhang, nekobor rebria thaj butno kokalo.

O Lazić si panda an i koma. Oleske trubula rat thaj apelirinel pe dži ko sa o donatoria so den rat šaj odova te keren ko Instituti baši transfuziologia so kerel buti taro 07 dži ko 19 o saatia ko drom Sveti Sava 39  ko Beograd.

Taro Instituto apelirinena dži o dizutne so šaj den rat te na vazden panika thaj te den suporto sakoneske okoleske so čače trubula leske asavko rat..

 

 

- Reklam -

KOLUMNE