Blog Rig 300

Romani Mahala ,, Josip Rimac’’ ka ovela nevutno sportikano rekreiribasko than

cof

Претседателот на Сојузот на Ромите во Хрватска “Кали Сара”, Сузана и градоначалникот на Славонски Брод Мирко Д. потпишаа договор за изградба на нов спортски терен во ромската населба “Јосип Римац”. Пратеник Вељко Кајтази, рече дека еден од главните проблеми во ромските населби, недостаток на социјална содржина, како одраз на општ недостиг на инвестиции во населбите населени со припадници на ромското малцинство на ниво на држава. Таквите проекти се обидува да го промени населба Јосип Римац во Славонски Брод е добар пример за позитивниот напредок што е постигнат благодарение на добрата соработка на ромските заедници, здруженија, Сојузот на Ромите на Република Хрватска и на градот.

Presidenti taro Sojuzi e Romengoro ki Hrvatska ,,Kali Sara” thaj o šerutno  taro Slavonski brod Mirko Duspara denge pumari hramin bašhi lačharibe nevi sportikani  than  e Romane atareske Josip Rimac.

Bičaldo Veljko Kajtazi,  vakerga jek taro šerutne problemija  ko Romane atarija tano o načhalipe taro socijlanikane  ikerina, sar buti savi iranelapes palpale ko hari investicije ko thana  savende maj but đjivdinena Romano đihani ko dikhipe saste Ratrate.

Asavke proektensar amen keraja te irana o gndipe  thaj o dikhipe taro akala atarija sar soj tane o Josip Rimac ko Slovenski Brod, Thaj vov te ovel o pozitivnikano anglal đajbe ko šukar buti kheripe  e Romane khedinaja. Jekhajek vakerga  thaj o Presdienti taro Sojuyi e Romengro ki Hrvatska ,,Kali Sara”

I rajni Suzan. Bašh o avdisutno čhivibe hramin  e panle lafeske ka ovel resardo sar rezultato  ko šukar buti kheripe maškar hem ko aver proektija thaj buti keripe save ka oven legarde bašh o đihanija  taro akava gav Josip Rimac.

Jekhajek vakerava baro oven saste e dizjake Slavonski Brod  bašhi i ikerin,  sostar  bi tumaro  but po phare šaj nakhavelapes asavko proekti, vakerga i rajni Suzan.

Lendo:phraliphen

Pobuter taro 1.000 mobilizirime policijake bukarne bašhi avdisutno protesti tare opozicija ki Albanija

Помеѓу 1 000 и 1 200 полицајци ќе бидат распоредени околу зградата на парламентот и владата во центарот на Тирана за да се спречи насилството за време на протестот, објавија албанските медиуми. Полицијата ги повика приврзаниците на опозицијата да се воздржат од насилство. Подоцна, повикот беше поддржан од претседателот Илир Мета и амбасадорите на неколку западни земји, објави РТС. Според претседателот на албанскиот парламент Грамош Ручи, политичката ситуација “се влошува во последно време, што е штетно за угледот на државата”.

Pobuter taro 1200  policijake bukarne  ka oven angažirime ko than tari binal e Parlamentareske  thaj ki Rađji save arkalgovena ko centari ki Tirana, te šaj te čhinavelpes i zor ko vakti  taro ikerdo protesti,  havlarena  albanijake medie.

Policija  akharga e manušen save thane panle akale bukaja  tari opozicija te oven  ikerde  thaj te na delpes disavi zor.  Pali odova akava akharimos sas ikerdo vi taro Presdienti  Ilir Meta thaj e ambasadorija  taro nekobor avrune puvja, havlarela o RTS.

Sar so vakerela o presidenti  tare Albanijakoro Khedipe Gramoš Ruči, e politikaki ikerin bilačingovela ko palun o vakti , so si kodo thaj bilačipe prekal o imiđi e Raštrakoro. Odova so na kamela šukar e themake, palikerela pe vasta čipotensar prekal i zor, a sa odova dikhela o sumnal vakerga o Ruči.

Baši o paluno lafi tare opozicijake Bičalde te den pumare mandatija, Ruči vakerga odova tano olenge sar korkoro mudaripe. Bahani taro Baša, anglal duj dive,  ikersalilo jekhe hangoneja  te iranel olenge o 43 mandatija  tari akaja partija, i hramin tani čivdi .

Asavke vahtavija tane hramime taro đjene  Socijlaistikane  piribnastar bašh integracija, kaskoro legarutni tani i Monika  Kremadi, romni e presidenteski  Ilir Meta. Ko panšto di, akala vahtavija ka oven dende  ko parlamenti, saveja ka anelpes i sasti ikerin  te nakel bi presedaneskoro.

 

 

 

 

 

SDSM thaj o VMRO DPMNE čhudena i došh maškar pumende bašhi o 27 april-2017 berš

Реагира СДСМ на прес конференцијата на лидерот на ВМРО ДПМНЕ Христијан Мицкоски во врска со најновите приведувања на лица осомничени за организирање на настаните во македонското собрание на 27 април 2017 година. Во соопштението се наведува дека Мицковски го бранел Груевски и оти се ставил во одбрана на осомничените насилници и организатори на насилството од 27 април. Мицковски на прес конференција  по повод приведувањата на тројца партиски членови изјави дека се вршат апсења врз основа на изјави на сомнителни лица. Мицковски рече дека Вељаноски, Ристовски и Јанакиески не биле виновни.

SDSM kerga reakcija  ki pres konferencija  mujal o lideri taro VMRO DPMNE Hristijan Mickovski e čipotaja bašh adelateskkri postapka thaj pandibe manušen save thane anglaldikle sar  organizatorija e čipotake ko makedonikano  Khedipe ko 27 april 2017 berš, maškar olende vi o čhirutno  lideri taro VMRO Nikola Gruelvski.

Ko havlaribe vakerelapes o Mickovski iklovela ko arakipe bašh o Gruevski, thaj iklovena ko anglalipe manušenge save kerge zor  thaj tane organizatorija e čipotakere taro 27 aprili, thaj odova vazdinge  vas upral o ustavnikano  šukarimos thaj hor kho temelija  e demokratijake ko adava dive.

Mickovski anglal  olende ikerga pres konferencija thaj  kerga lafi bašhi o phandibe trine  partisko manušenge  telal vahtavija ili vakerimos taro manuša save thane anglal dikle.

Mickovski vakerga Velanovski, Ristovski thaj o Janakiesvki  nane došhale, numa akava sa kerelapes taro SDSM te šhaj te kuvel i dar ko VMRO DPMNE thaj ko sae đihanija.

Bašh o čirutne ministerija  Spiro Ristesvki thaj Mile Janakiveski isilen  adelateskkro paluno  lafi phandipe 30 divengoro,  sar anglal dikle  so valani te kerelpes o rodlaripe  taro diklo Došhakerdo  bašh organizirimo kriminalil thaj organizacija ko putribe maribe  ko Khedipe taro 27 April ko 2017 berš. Maškar olende araklagovela thaj  o čirutno presidneti taro Khedipe e Makednijako Trajko Velanovski, savo isili akana bičaldeskoro imuniteti.

 

 

Sanacija thaj asfaltiribe ko droma ki komuna Šuto Orizari

Во општина Шуто Оризари се одвива санација и асфалтирање на локални улици како дел од веќе најавените проектни активности за улична реконструкција. Вчера заврши крпењето на постојните дупки на потегот на булеварот Македонска Косовка Бригада, а во тек е санација на асфалтот кој бил оштетен како резултат на замрзнатиот колосек во зимскиот период. Најголемиот дел од улиците кои беа оштетени за време на зимскиот период ќе бидат санирани за безбедно одвивање на сообраќајот. Потребните средства за крпење и санација на улиците се обезбедени од буџетот на општина Шуто Оризари.

Ki komuna Šuto Orizari  lačharelapes sanacija thaj asfaltiribe ko  lokalanikane droma sar havlaribe  taro proektikane aktivitetija bašhi dromaribnaskere rekonstrukcie.

Erati agorkergapes dopheribe ko dupke taro droma ki Makedonikani Kosovakiri Brigada, thaj odova si ko kheripe  sar palunipa taro šudre vaktija save sas astarde ko jevend.

Maj baro kotora taro sa e droma  save si astarde  bare rupkensar ka oven sanirime, sar palunipe taro naklo jevend save astarge pobuter droma ki komuna, aso e pagerde  dromensar  anena  pharipe ko dromaripe thaj sobrakaj kana valani te naken vordona.

Lovengere ikeribnaja baši sanacija akala droma tane ulavde love taro Buđeti e komunakoro Šuto Orizari.

Hazri kerga:Neđmedin A.- Roma Press

 

,,Čhinavibe i diskriminacija upral Romane čhavore” angluno lafi lelja than o Premieri Zoran Zaev

Втор ден од завршната конференција од проектот насловен„Спречување на дискриминација кон ромските деца“Без разлики“ Хотел „Холидеј ин”, Скопје. Денес  на конференцијата на присутните со свои воведни обракања се обратија:

Г-н  Зоран Заев, претседател на Владата на Република Северна Македонија

Г-н  Самуел Жбогар,  амбасадор на ЕУ

Г-н  Иџет Мемети, Народен правобранител

Г-н  Амди Бајрам, пратеник

Г-н  Самка Ибраимовски, пратеник

Г-н  Оливер Спасовски, министер за внатрешни работи

Г-н  Ашмет Елезовски, извршен директор  на Национален  ромски центар –Куманово, а како модератор Г-га Васка Бајрамовска Мустафа.

Сите присутни  говореа како да се најде механизам за спречување на дискриминацијата кон Ромските деца, Зоран Заев говореше за сите алтернативни мерки и закони кои се во тек за спроведување и тоа, како да се подобри животот на граганите во Република  Северна Македонија, со потенцирање дека токму Ромската заедница е најмногу опфатена од овој сегмент, впрочем и актуелната власт се залага за подобрување на состојбата на Ромите како и Едно општество за сите. Исто така се залагаме  со инситуциите на системот, Во државата да нема повеке непријавени односно нерегистрирани деца во матично, да нема дискриминација по пол, раса или етничка основа. Се обратија и претставници  на државни институции, исто така се презентираа  наодите  од извештајот ,, Дискриминација на децата роми,, мегународна  и домашна регулатива, национали политики како и институциона посветеност, презентирање на  целиот извештај од теренското работење беше презентиран од Г-н Реџепaли Чупи.

Проектот е реализиран од страна на Национален Ромски центар(НРЦ) со поддршка од Фондот на Европската Унија и други подржувачи на проектот насловен,,Спречување на дискриминација кон ромските деца”.

Agorkerdi konferencija anavkerdi ,,Bi jekhajekhipe“ mangipaja te činavelpes i diskriminacija upral Romane čhave, avdive ikergapes o dujtono dive tari sasti konferencija  ko Holidein.

Ko avdisutno dujtono dive tari konferencija lele than u;e prestavnikoja tare politikaki umal, presdienti e ra]jako Zoran Zaev, Samuel  Žbogar ambasadori tare Evropaki Unija, Iđet Memeti Đihaneskoro arakavutno, Amdi Bajram Bičaldo, Samka Ibraimovski Bičaldo, Ašmet Eleyovski direktori ko NRC,  moderator baši I jekto sesija taro misafirija save lele te keren lafi anglal o akharde, legardo sas telo o vas e rajnake Vaska B.Mustafa.

Ki konferencija sas kheribe lafi pal sa e umala save so resarena upral o čhave thaj sa e podatokoja sas prezentirime anglal e dikle, Aktivitetija sas pandune proekteskere ikeribnaja telal realizacija tari Birađjakiri organizacija,,NRC“ ikerde arkaja taro fondi Europakere Unijako thaj sasalen avera ikerimale pal akaja idea  te resarelpes đji ko čhale informacija taro thaneskoro buti kheripe.

O proekti tano ikerdo finansijake arkaja taro Fondi Eurapake Unijako thaj avera save denge arka baš realizacija e saste  proektesko.

Hazri kerga: Roma Press

 

O manuš savo akharga i sobrakajnikani bibah upral o gilavutno Šaban Šaulik nane Germani!

Српскиот весник „Вечерње новости“ го откри идентитетот на возачот кој под дејство на алкохол ја предизвика сообраќајната несреќа во која загинаа Шабан Шаулиќ и Мирсад Кериќ. Се работи за 35-годишниот Алсин Левент, Турчин кој нема германско државјанство. Возачот се води како уапсен, но не е во затвор, туку во полница со полесни повреди. Покрај тоа што возел пијан и без возачка дозвола, сега е познато и дека Левент не го поседувал автомобилот со кој управувал.

Srbijakiri patrin ,,Večerne novosti“ ikavga o identiteti  e šofereskoro savo akarga i bari bi bah  kerduni  upral o vordon saveste araklagovela sas o gilavutno Šaulik,  O šoferi sas  alkoholizirime thaj kuvga direktno olenge ko vordon , save sobrakajnikane bibaheja našavga o đjivdipe taro Šaban Šaulik thaj o bašalutno Mirsad Kerik.

Kerelapes lafi bašhi 35 beršengoro  Alsin Levent, savo si Khoraj thaj nanele Germanijakoro raštralipe.  Šoferi legarelapes sar phanlo,  numa nane ko phanlipe vov araklagovela ko hospitali savo naklo po lokhe kuvibaja khi sobrakajnikani bibah, vakerela o konjako (izvori) e informacijako.

Upral so vov paldinga  mato thaj bi ovibaja te ovele paldibaskiri plesutni dozvola, akanaj thano penđardo so vi o vordon,  savo paldelale sas ko dromaripe nane oleskoro thaj na legarelapes ko oleskoro anav vakerena taro ,,Večerne novosti”.

Hazri kerga: Erdjan M.-Roma Press

 

 

 

 

 

Baro protesti tare Europakere Roma ko Hag -Holandija

На 24 Февруари се организира мировен  Протест во Холандија во градот Хаг од страна на активисти и поддржувачи Роми од Европа, поддршка против  расизмот кој е дел од Бугарските власти према Ромскиот народ. Протестот ке биде  во местото  ,,Трансваал,, ке започне во 13:00 час. ке заврши во 15:00 час.  Подржувачите ке бараат оставка од Каракачанов  како лице кој шири мегуетнички тензии во Бугарија. На протестот  ке бидат видливи и други пароли кој ке бараат поддршка од Европските земји да се престане со дискриминацијата врз Ромите, геноцидот како и фашизмот. Организаторите  повикуваат на голем број Роми да им се приклучат, и да  бидат дел од Европското демократско движење ,,Право на глас-право на живот”.

Pali sa odova  so resarela upral e Roma ki Bugarija, jek kupa taro Roma save đjivdinena ko Europakere puvja akharena ko 24 Fevruari ko jek baro protesti  ki Holandija ki dis Haag, sar ikeripe e Romen savenge kerelapes upral olende baro rasizmo tari rig e Bugarijakere rađjalendar prekal selektivno salde upral e Roma.

Upral e Roma ko palune čhona kherenapes but bangerde kotora ki Bugarija thaj khoni na kherela khanči bašh odova,  kana ka dikelpes  svakova dive po jek atako savo kerelapes upral e Roma tadani manuš čhivelapes ki gnd, e Roma nane mangle sar thanarde te ačoven ko đjivdipe ki Bugarija ja palem  dočhivelapes o pučhipe soske? ja palem sostar ?.

O akanutno protesti e organizatorija akharena  ko baro avipe taro Roma, thaj te na nakhel sar okola protestija save  sas tikne avibaja taro Roma, sostar apeloja bičalena akava so kerelapes e Romenge ki Bugarija  šhaj ovela ki svakoja raštra odoleske amen valani te ova jek, te iklova ko maj demokratikano šajdipe te vakera odova so amen dukhalamen anglal Evropakere puvja.

O than e khedipnaskoro ka ovel ko Transveel thaj ka thavdel taro 13:00 o ari ka agorkerel ko 15:00 o ari. O Potestantija ka roden mukibe tari funkcija Karakačanov sostar kerelapes  bari dikriminacija,  genocido thaj rasizmo upral e Roma ki Bugarija.

E organizatorija akharena ko baro numero taro Roma ko avipe taro akava sansaralo protesti, protesti savo ka ovel,, Nijami baši to hango-nijami bašhi toro đjivdipe“.

Hazri kerga:Roma Press

Pali kherutni buti, isila kondicija ko jek fori te ikerel o jekto than Romani čhaj ki Slovakia

Анамариа Хорватова, ученичка од кревко ромско семејство во Словачка, привлече внимание и сочувство откако победи на трчање спортски натпревар. Таа се обучува и се натпреварува од септември 2018 година и сега има соодветна обувка за тоа. Минатата недела постигна големи успеси во Јуниорското првенство во Источна Словачка Атлетик унија. Таа сега е шампион за тој регион. Приказната за ромската девојка, која има шест браќа и сестри и добива врвни оценки на училиште, предизвика медиумска дебата за фактот дека децата кои растат во лоши услови немаат многу шанси да го развијат својот талент.

Annamaria Horvatova sikli taro jek skromno Romano jeri ki Slovačka, ko akava momenti preka socijalna mreže ikerela bare drabaripe thaj hramipe olake, kana ikerga o jekto than ko prastaiba. Voj siklovela  thaj sakana thani ko asavke sportikane  anglal đajbe taro čhon Septemvri 2018 berš thaj akana isila hem specijalnekane kalcunija bašh akava prastaiba.

Ko naklo kurko resarga  šukar than ko Juniorsko jekto than  ko Purabalo kotor tari Slovaćka Atetikunija.  Akana voj thani ko akava than šampioni, sar so vakerela i Marija Totova, edukatori savi blogiringa baši o studentikano sportisti ko on-lajn medije savi ikerelapes sar  sukar sikavutni ki Slovačka.

Horvat Anamaria ikerga o jekto than ko prastaiba ko 800 metrija ko lakere beršalipa, aso ikerga hem o dujto than ko prastaiba ko 300 metrija. I Historija e tikne  Romane čajako vakerela oj bajrovela maškar šov phrajla thaj pejna hem jekhajek isila šukar siklovipe ko lakoro edukacijakoro procesi ko siklane, prekal lakoro anav akharelapes bare debate ko medie  sar poyitivnikano primeri maškar o tikore čavore save bajrovena ko bilače ekonomikane šartija đjivsipnaske  thaj nanelen šukar šarti  te buvlaren pumaro sportikano talaneti.

Hazri kerga: Nedmedin A.-Roma Press

 

O ,,PCER” nane te ikerel o popis te nane posebnikane grafa bašhi etnikani khedin, vakerga o Samka Ibraimovski ki press konferencija ko Khedipe e Makedonijake

Партија за целосна Еманципација на Ромите (ПЦЕР) е против реализирање на попис без етничка графа, затоа што Ромите во Македонија како мајчин јазик го говорат Македонскиот, Турскиот и Албанскиот јазик како свој јазик, со тоа ке придонесе голема штета кај Ромската заедница истакна Пратеник Самка Ибраимовски. За претседателските избори се уште се конкертизира ставот на ПЦЕР во структурата односно раководството на партијата. Самка Ибраимовски укажа, барам трпение до завршување на спроведената анкета од ,,Рома Аналитико” за да видиме со која поддршката ќе биде спроведена анкетата, исто така и за ставот на партијата да учевствуваме во претседателските избори со наш кандидат, односно кандидат за претседател на Македонија Самка Ибраимовски.

Partija bašhi sasti Emancipacija e Romengri ki Makedonija PCER thani mujal(protiv)  te ikerelpes popisi bi te ovel čhivdi etnikani khedin, soske e Roma kerena lafi sar piri čhib i Makedonikani, Khorani thaj Albanikani ko than phire dajakhere čhibjake, te na ćivelapes grafa  tadani but ka našavel i Romani etnikani khedin ki Makedonija, vakerga o Deputati Samka Ibraimovski.

Baši o Presidentska alusaribe nane olen panda paluno lafi ko PCER sa đji kaj na dena o paluno lafi e organija e parijake.

O Samka Ibraimovski vakerga  rodava tumendar hari ačovibe  đji khaj na agorkerela i rodimi anketa kerdi taro ,,Roma Analitiko”  te šhaj te dika savoj tano amaro ikeripe taro đihani bašhi te ovav me kandidati bašhi presidenti Makedonijake, sar so ange paluno lafi e vastakerde manuša ko ,,PCER” vakerga Samka Ibraimovsk.

Dikhen ko video..

Hazri kerga:Roma Press

Завршна конференција насловена„Без разлики“

Завршна конференција од проектот „Спречување на дискриминација кон ромските деца“Без разлики“ Хотел „Холидеј ин”, Скопје. На конференцијата на присутните со свои излагања се обратија:

Г-н Музафер Бајрам, министер без ресор во Владата
Г-а Васка Бајрамовска Мустафа, заменик Народен правобранител

Г-н Бујар Дардхишта, директор на Управа за водење матични книги TBC
Г-н Нафи Сарачини, проектен менаџер, Делегација на ЕУ во Скопје.

Конференцијата се одвивашe на работни сесии со тематски и конкретни излагања од проектното дејствување  како и резултирање и тоа:

-Презентација на резултатите од проектот „Спречување на дискриминација кон ромските деца”

-Претставување на резултатите од спроведените проекти од страна на подгрантистите на проектот „Спречување на дискриминација кон ромските деца” (прв дел) Проектирање на документарно видео.

-Претставување на резултатите од спроведените проекти од страна на подгрантистите на проектот „Спречување на дискриминација кон ромските деца” (втор дел)

Проектот е реализиран од страна на Национален Ромски центар(НРЦ) со поддршка од Фондот на Европската Унија и други подржувачи на проектот насловен,,Спречување на дискриминација кон ромските деца”.

Agorkerdi konferencija anavkerdi,,Bi jekhajekhipe“ mangipaja te činavelpes i diskriminacija upral Romane čhave, avdive ikergapes i sasti konferencijaki buti ko Holidein.

Ki konferencija sas kheribe lafi pal sa e umala save so resarena upral o čhave thaj sa e podatokoja sas prezentirime anglal e dikle, e aktivitetija sas pandune proekteskere ikeribnaja telal realizacija tari Birađjakiri organizacija,,NRC“ ikerde arkaja taro fondi Europakere Unijako thaj sasalen avera ikerimale pal akaja idea  te resarelpes đji ko čhale informacija taro thaneskoro buti kheripe.

Tajsuno dujto dive pal akaja konferencija ka kerelpes ko nekobor sesije buti, thaj jekhajek tane akarde učhe Politikane  prestavnikoja tari Makedonija thaj avera.

Hazri kerga:Roma Press

- Reklam -

KOLUMNE