Blog Rig 301

Bilačhi havaj-suluko (vozduh) I ponodorig ačovela sar aktuelno problemi ki Makedonija

Pobuter  vakti i Makedonija  thaj maj but i dis Skopje  arakgalovela  bi solucijake problemeja taro vastalune e dizjake Skopje taro na šukar suluko( vozduh), numa e  vastakerde i pondoorig našti arakena solucija e akale but importatno problemeske, savesatr maj but isilen bilačipe okola save tane nasvela ko kolin, astma thaj  phare dišibnaskere problemensar, vakerena  vastalune save kerena buti pal sastipnaskoro arakibe e manušengro.

Numa e avera informacie vakerena kaj akava problemi đjanela te kerel bilačipe thaj upral Solarnikane panelija, thaj odoleske but informacie  vakerenapes o Smogi  kerela baro lošnipe,  so nekana našti  te dikelpes o Kham, thaj odova si bilače baši avibe taro turistija, thaj maj but baši lokalnikane đihanija save đjivdinena ko adava than.

E asavke informacie anavkerena  vastalune  bukarne taro Peking, aso penđardo  tano i Kina tani Sumnaleskoro lideri  baši solarnikane  fatovoltaicija, thaj ola vakerena  baši o solarnikane elementija maj but upral olende ovela bilačipe kana nane čisto Suluko (voyduh).

Đji kaj  kerenapes  rodlaripe  baši akala bilače agar vakerde čestitke save araklagovena ko amaro dišibe lejbe suluko(vozduh),  amende I ponodorig  ačovela akava problem puterdo?

Bukarne taro Kliničko centar trinto dive ko protest, avdive olengere rodišna tane buvlarde

Вработените од Клинички центар за денеска најавија повторно излегување на протест кај хелиодромот. Со денешниот протест е третти ден, за кои протестираат против одлуката за зголемување на цената на  месечниот износ за паркингот кој е зголемен од 300 на 800 денари. Во денешната најава за протестот, нивните барања се прошируваат – сега бараат и продолжување на дијалогот за покачување на платите. Паркингот на Клинички е капка која ја преполни “чашата” на наталожените проблеми со кои се соочуваат вработените во Клинички и затоа јавно бараме итно решавање на проблемите кои се акумулирани во јавното здравство без насочување во погрешен правец како што е последното со паркингот на Клинички.

Avdisaske havlarge o bukarne taro Kliničko ko aver fori ka iklon ko protesti  ko heliodrom.

Trinto dive  iklovena ko protesti rodipnaja  mujal o bahani  baši bajrovibaske I tarifa tare čhoneskoro pukinibe  o parking,  savo ando si panuno lafi taro 300 denarija ko 800 denarija jeke čhoneske e bukarnenge te čhiven ko parking pumare vordona.

Numa ko avdisutno protesti havlardo si olengere rodipna ka oven buvlarde – akana rodena thaj te vazdelpes olengoro čhoneskoro pukinipe baši buti.

O Parkingo sas salde jek tikori kapka savaja perdilo o tahtaj, sa  akala problemija  savensar arakenapes e bukarne  ko Kliničko thaj odoleske rodaja maj sig te arakelpes solucija  e problemenge  savensar akumulirinena  o diklo sastipe bi rigake ikeripnaja tari iramali rig savo si legardo vi o paluno rodipe taro parking ko Klinički.

 

MTSP- Realiziringa tanaribe telal mapiribe panda 85 manušenge save nanelen khera

Министерството за труд и социјална политика повторно започна активности за заштита и сместување на бездомните лица кои се наоѓаат во импровизирани живеалишта под Кале, а од кои голем број се деца. Во зимскиот период надворешната температура е ниска и има опасност по животот и здравјето на овие лица. За обезбедување засолниште покрај капацитетот на Центарот за лица бездомници Скопје, се користат и постоечките капацитети на установите за социјална заштита кои во моментов се неискористени. Во рамки на овие активности, во текот на месец ноември направено е мапирање на локацијата наречена под Кале каде се групирани најголем дел вакви семејства и истите се сместени во објекти на установа за социјална заштита. Во моментов таму се згрижени 85 лица, од кои 49 се деца.

Ministeriumi baši trud thaj socijlan  politika  ko aver fori tavdela pire bukaja  baši arakibe e manušen save nanelen kher thaj than pire đjivdipnaske,  aso araklagovena sas  ko bešlaripe telal o Kale  ko olengere agaar vakerde thaj improvizirime khera, maj buteder  olendar sas tikore čavore.

Akana ko jevendeskere vaktija  kana avrik tano but šudro  dar si olenegere đjivdipnaske numa thaj sastipnaske.

Arakibaske  than baši lengro đjivdipe  upral o kapaciteti  taro Centari baši  manuša save nanelen khera (bezdomnikija)Sopje,  akana ikerenapes  o kerdune thana thaj ustanove baši socijlanikano arakipe save ko akava dakiko nane olende manuša.

Ko pervazija baši akava čhon  kergapšes  mapiribe ki lokacija agaar anakerdi  telal o Kale, taneste save maj but arakenapes e asavke manuša thaj ola tane legarde ko  thana thaj ustanove ko objektija taro socijlanikano arakipe.  Akana ko akava momenti tane  85 manuša, savendar tane 49 čavore.

O MTSP – bičhalela Havlaribe, Đji kaj e manuša dikena  ko disave thana asavke manuša save nanelen khera thaj bešena akana ko šudre vaktija ko disave dromariba, sigo te keren amensar kontakti koakala numerija: Скопје: 071 733 171, 071 411 908, 071 261 778; Битола: 070 791 770, Струмица: 070 381 660, Струга: 070 317 612 / 046 781 733.

 

 

 

 

Štrajko bokhaja ko Idrizovo, 600 phanle rodena amnestia

Затвореници од затворот „Идризово” бараат да бидат опфатени со најавениот закон за амнестија за обвинетите за настаните во Собранието на 27 април минатата година.  600 затвореници  штрајкуваат со глад и сметаат дека и тие треба да бидат амнестирани, дознаваме од затворот. Затворениците ја одбиваат затворската храна и најавуваат дека со ова барање наскоро пред Владата ќе протестираат и членовите на нивните семејства.

Phanle  ko phanlipa “Idrizovo”  ko Skopje roden vi ola te oven  astarde e havljarde kanoneha baši amnestia bašhi, olengere krisoskere decizienge kerdune aktija ko Parlamento taro 27 aprili taro naklo berš.

600 phanle štrajkujnena bokhalipaja gndindor  te den mesažo so valani vi ola te oven amnestirim, vakerena amare informacie andral taro phanlipa.

O phanle na kamena te han thaj havljarena,akava rodaripa  ko sig vakti te resel anglal o Govermento, te na kergapes odova tadan ka protestirinen thaj olengere đjene tari paše familia.

Taro phanlipa “Idrizovo” baši  akaja informacia vakerena paše 60 – 65% taro phanle na mangena o hajbe, thaj ko akava momenti kerenape medicinakere kontrole e phanlelnge.

 

Dračevo- panda tano ko šok taro o mudaripe e Babakoro savo kerdilo taro olakoro Unuko..

Нови детали за грозоморното и незапаметено убиство во Драчево, каде внук ја закла баба си. Дваесетгодишно момче со нож ја усмрти баба си,и ја отсекло главата, па само се пријави во полиција, по што доби 30-дневен притвор. Соседите шокирани, велат не очекувале дека некогаш, мирното и повлечено момче од крајот на улицата, би можело да стане убиец, но, се сомневаат дека користело наркотици, а коментираат дека постои можност да било дел од секта.

Pali sa odova  so sas šundo baši i na sako diveskkri čipota  savi resarga ko Skopjeko atari ko Dračevo-mudaripe taro Unuko,  savo kerga  bangival kotor mudaripe upral piri Baba, sas šunde but na oficijalna informacie,  savo  vov sas kotor  tari disavi  bilači sekta.

Neve detalija baši akava mudaripe vakerenapes baši akava grozomornikano mudaripe savo na ikerena ki godi o dizutne ko palune berša te resarel asavko diso ko Dračevo, o Unuko  te čhinel i men pe Babakiri.

20 – beršengoro terno čhurikaja činga i men pire babakiri thaj pali odova korkoro dengapes ko vas e policijake.

O komšie save penđarena akale terne čave sar na čingavalo numa sakana ki rig bešela sa,  so vov šhaj te ovel  (ubica) mudarutno.

Numa  vakerena so isi šajdipe te ikerel ki peste narkoticija taro droge,  aso na čhudelapes thaj i informacija te ovel hem kotor tari disave sekta.

Sar so vakerena o informacie akava terno manuš nekobor fori thaj sas nasvalo thaj ikerdo ko gogjakoro hospitali ko Bardovci.

 

Štar manuša mule, aso o manuš savo kerga o atako sas astardo tare policijake bukarne

Француската полиција го опколи напаѓачот, кој е во престрелка во Стразбур, во близина на Божиќниот базар, уби најмалку четири лица, а повредени се 11, вели извор близок до истрагата. Напаѓачот е идентификуван како 29-годишен маж, а неговиот стан претходно бил претресен во рамки на истрагата за грабеж извршен летото. Постои сомнеж дека напаѓачот е екстремист, но мотивот се уште не е утврден. Затворен е и Европскиот парламент, а на персоналот му е наредено да остане во просториите на Парламентот. Градоначалникот на Стразбур објави ден на жалост по нападот во градот.

Strazburgo- Francijaki policija  sigo resarga ko than e bibaheske,  ko pašipe tare Božikosko bazaro,  taneste save tane mudarde štar manuša, aso kuvde tane pobuter taro 11 manuša.

O manuš savo kerga akava bilačipe tano 29 beršengro, aso salde anglal hari leskkro kher  sas vizitirimo tari policija,  savo jekhajek sas došalimo nilajeske so šaj vov te kerel jek baro čhoripe savo sas kerduno ko akava than.

Parizesko  adelati ka tavdel e rodlaripnaja baši akaja čipota e pajraribnaske, numa akale manušeske anglal informacije vakerena so si tano ekstremisti,  numa sostar kerga akava ataka o motive nane penđardo.

Došhakerdo ( Obviniteli)  bukarno savo kerela buti mujal teroristikane atakija  ka resarel ko than e bilačipnaske ko Strazburgo thaj ka kerelpes o rodlaripe baši sostar resarga đji ko akava atako.

Ministeriumi baši andrune bukenge Kristof  Kastaner, informiringa baši I policija o manuš tano po anglal penđardo  thaj isile dosie.

Panlo si o Evropikano parlamenti,  aso o personali vakerdo si lenge ola te ačhon andre, thaj kana ka ovel šajdimo ka kerelpes policijako konvoj.

Šerutno taro Strazburg  havlarga  dive baši fuhal akale čipotatar savatar našavge plo đivdipe 4 dizutne.

 

Duj berša nakhena bizi amari Romani Thagarutni (kralica) ,,Esma Ređepova T”

На 11 декември 2016 година на 73 годишна возраст, по кратко и тешко боледување почина кралицата на ромската музика Есма Реџепова-Теодосиевска. Таа беше музички активна 55 години. Учествуваше на многу музички фестивали  и манифестации низ светот. Есма беше вистински музички амбасадор на Македонија во светот.

11 Decembro 2016 berš ko 73 berš, palo tikno thaj pharo nasvalipa muli i thagarutni e Romane muzikake i Esma Redžepova -Teodosievska.

55 berša muzičko aktivno. Lakoro gilavutno baro takati sakana lela sas than ko hem  but bare muzičko festivalia ki sasti Lumja )Svet.

Esma sas i hasuni muyikano prestavniko thaj Ambasadori e Makedonijake ko sasto Sumnal, nane than muyikano ja palem humanitarnikano saveste oj na sine,  na sine manuš ki akaja dunjaja savo na penđarela sas e Esma thaj lakoro gilavipe.

55 beršengiri kariera i Esma Redžepova Teodosievska ikerga pobuter taro 13.000  milja solističko koncertia ki  Makedonija thaj ko Sumnal.

Baši sa adava I ekipa taro ,,Roma Press” mangaja lakhe šukar than ko okova sumnal saveste đjivdinena o šukar manuša,  thaj sakana upral te ovel barikani (gordo ) so pali peste mukla šukar generacija ki muzikani umal, te šaj te araken o Romano barvalipe so preperela ki Muzika thaj Romani Kultura.

Demanti bičaldo taro ministeri Aksel A. đji ko ROMA PRESS

Demanti bičaldo avdive đji ki redakcija Roma Press, baši jek pasus savo amen vakergem ole ko telefonsko lafi keriba e Deputateja Samka Ibraimovski, o Aksel A. kerga reakcija pal akava po tele so amen hramingemlen: Havlardo ko 10.12.2018 berš.

ko avdisutno telefonsko lafi keripe e deputateja Samka I, vakerga baši o than ka iranelpes li vov sar ministeri ki rađji,vakerela amenge kodo si hohavni informacija me acovava sar Deputati ko Makedonijako Khedipe, aso nevo đjeno thaj ministeri ka ovel anavkerdo ki akaja poyicija, thaj baši odova o tikno presedatelstvo tari partija akava kurko diklem amen ki dis Kicevo thaj angem i solucija neve personeske savo ka ovel ministeri ki aktuelni rađji Makedonijaki.

Aso o vahtavi e akanutne ministeresko Aksel A. Mangava salde te vakerav, ole na angale ki adaja pozicija o medija ja palem o portalija, aso maj hari o Facebook, ov valani man te rodel thaj mansar te mangel te dikelpes, aso na prekal o medije te kerel kontaklto mansar, o rajo Aksel đji akana man nikana na rodinga thaj na alo te bešelpes thaj te kerelpes lafi, informiringa amen pali telefonsko raporti o deputati Samka Ibraimovski.
Demanti:

Министерот без ресор Аксел Ахмедовски, задолжен за имплементација на стратегијата за подобрување на состојбата на Ромите во Република Македонија, по објавената статија на Рома прес, ги демантира искажаните обвиненија од страна на пратеникот Самка Ибраимовски.
„Се работи за неточни информации и обвиненија упатени кон мене, ги демантирам наводите дека досега никогаш не сум го барал да разговараме, напротив повеќе месеци наназад постојано инсистирам да се видиме или слушнеме и тоа не само за ново настаната ситуација која трае два месеци, а за која дознав и јас од социјалните мрежи и медиуми туку и претходно за други консултации, а тоа може да се види од мојата листа на телефонски пораки и повици. Во интерес на ромската заедница како и досега, секогаш останувам достапен за соработка.“

romapress.mk

Avdive o ministeri Aksel Ahmedovski refereriringa piri jekhe beršeskiri buti ki Rađji Makedonijaki

Во Владата на Република Македонија денес  се  одржа прес конференција како и  отчет на работата на кабинетот на министер без ресор задолжен за имплементација на  Стратегијата за Ромите во Македонија г-дин Аксел Ахмедовски. Се презентираше сите досегашни активносто реализирани  од страна на кабинетото на министер Аксел Ахмедовски со сите министерства како и локални самоуправи поврзани со проекти за поддршка на Ромите во Македонија. Стипендии, медијатори, инфраструктурни проекти се со цел за подршка како и подобрување на општата состојба на Ромите во Македонија. Исто  така  најави за утрешниот ден, истекувањето на Конкурсот за доделување на стипендии на ученици Роми од јавните и приватни како и средни училишта во учебната 2018-2019 година. На конкурсот годинава се предвидува во програмата да се доделат 880 стипендии.

Ki rađji tari Republika Makedonija avdive ikergapes press konferencija sar thaj otčeti  e bukaki taro kabineti e ministeresko bizo resori vastaluno baši Dekada thaj Strategija e Romengiri ki Makedonija rajo Aksel Ahmedovski.

Kergapes  šukar prezentacija  dende  čačune podatokonsar tari leskkri đji akanutni buti save sa tanende puterga kontakti thaj kerga arka ki umal buti keriba e ministeriumensar save valani te den arka e Romen, lokalnikane komunensar panle e proektensar ko lačharibe o đjivdipe e Romengoro ki Makedonija.

Stipendie, medijatorija, infrastrukturake proektija thaj aver, hem sa odova baši jek gndo-celio,  te ikerkerelpes o lačharibe taro sasoitno đjivdipe e Romengo.

O Aksel A. Ikerga akava šajdipe thaj kerga jek Havlaribe (soopštenie)  baši  o tajsuno dive agorkerela o konkursi baši o stipendie ko  sikle Roma taro dikle, maškarutne thaj privatnikane siklovne ke beršeskkri siklovni 2018-2019 berš,  adala so đji avdive na apliciringe te keren sigo odova te šaj te na nakhaven o vakti e apliciribasko

Pobuter ko teluno linko video tari sasti sahni konferencija

Hazri kerga: Neđmedin Abdula-Roma PRESS

Samir H. Savo na dikhela so duje jakhenar tavdinga te kerelpes oleske pošukar uslovija đjivdipnaske

I media Roma Press,  anglal trin čhona kerga jek đjivdibnaskkri ,,Storija” baši  o Samir Halim, dizutno tari komuna Šuto Orizari, čavoro jetimi savo bajrovela bizi Daj thaj bizo Dat, tane 100 procentija hendikep ko jakha thaj na dikhela,  aso piro edukacijako siklovipe đji kaj tano tikno agorkerelale ko domi  baši jetimija čavore.

O  Samir  Halim  agorkerela fundavni siklovni,  maškarutni siklovni thaj akana tano hramimo ko jekto berš fakulteti baši  socijalno buti kerutno.

Agar tavdinga amaro lafi keribe oleja, mangipaja te vazda o interes  maškar amaro Romano đihani te šaj te den arka akale  jetimi čaveske, Maj anglal sas amenge šukar so resarga  akava amaro artiklo đji ko valanutne manuša e komunakere  thaj lakoro šerutno Kurto D.-Kuco,  ake duj čhona mukela ki smeka e Samireske po 6.000 milja denarija sar stipendija baši leskere phare đjidvipaske.

Ko sig vakti  leskoro  jeri astargepes te den arka e Samire,  thaj ko amaro  telefonsko lafi keribe  leskere kakoja Turkijan,  informiringa amen  maj anglal but bare oven sastipnja đji ko RomaPress,  thaj denga amen lafi sig ka hulel ki Šutka thaj maj anglal ka astaramen  hari barem, te kera oleske normalna uslovija đjivdipnaskere, na sar adala so sinele đji erati.Amari buti thaj dikhipe sar đjala o đjivdipe e Samireskoro, na ačovela akate dive pal dive  vazdaja i sama ( svest) ko manuša te den  arka ko šukar Romano intelektualco, savo isile but bari mangin te agorkerel poro fakulteti, thaj te ovel arka pire Romane đihaneske.

Numa ole isile thaj jek but bari mangin, kana  ka rešinenpes akala oleskere supstandardna  šartija ( uslovija ) đjivdipnaske, rodela  arka te pergovel leskoro paluno suno te resarel  đji ko than ki Meka te kerel jek vizita  đji ko poro pejkamberi Muhamed a.s.

Ko teluno linko  dikhen o artiklo savo kergem ole ko kher e Samireskoro.

Hazri kerga: Nedzmedin  Abdula -Roma Press

 

 

- Reklam -

KOLUMNE